Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Književna kritika

27. Juna 2019.

Kemal Musić – pripovjedač tajni Karverovskog duha

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

KEMAL MUSIĆ, PRIPOVJEDAČ TAJNI KARVEROVSKOG DUHA

Piše: Božidar Proročić

Kemal Musić, rođen 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja. Objavio je romane „Žig“, „Nešto nalik punom mjesecu“ i „Nedokazive istine Lameka Ćisuma“, te zbirke priča, pripovijedaka i reportaža „Zasjeda“, „Luda kuća“, „Kad su vukovi gladni biće oštra zima“, „Priče o malim i velikim čudima“ (sa Radomanom Čečovićem) i izbor iz crnogorske kratke priče „Zborno mjesto“ (sa Bogićem Rakočevićem), a uskoro će izaći iz štampe i monografija „White Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih događaja“. Dobitnik je književnih nagrada „Avdo Međedović“ i „Odzivi“, novinarske nagrade „Boško Pušonjić“ za reportažu i nagrade Društva crnogorskih novinara za knjigu reportaža. Bio je dugogodišnji urednik rubrike za kulturu i novinar Revije „Polje“, novinar i pisac reportaže u beogradskom „Danasu“, podgoričkih listova „Publika“ i „Republika“, novinar crnogorske novinske agencije MINA i drugih crnogorskih i srbijanskih medija. Deset godina je radio u Kancelariji za odnose sa javnošću Opštine Bijelo Polje. Priče su mu prevođene na engleski, francuski, slovenački i albanski jezik. Zastupljen je u čitankama, studijskim programima, leksikonima, antologijama i izborima proze. Direktor je Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“.

Kemal Musić pripada onim istaknutim autorima i stvaraocima, koji duboko u svom biću nose kraj iz kojeg su potekli. Dubina proznih misli kojima Musić tako  sigurno vlada, govori nam o kompleksnosti autora koji je životne priče  (vizije) gorštaka pretočio u svoja djela. Najbolji primjer za to su ,,Nedokazive istine Lameka Ćisuma” u izdanju  JU Centar za kulturne djelatnosti ,,Volislav Bulatović Strunjo” Bijelo Polje 2017. godine i kratki roman ,,Žig” u izdanju K-club Bijelo Polje 2017. godine drugo izdanje. Priče Kemala Musića predstavljaju tajni dnevnik ispovjesti ljudskih sudbina koje dominiraju životima njihovih junaka. One su isprepletene tradicijom, običajima, sudarima starog i novog vremena i sistema, žalom za godinama koje su na glavnim junacima ostavili trajne (često i  bolne) sudbine od kojih oni ne mogu da se otrgnu. U kratkom romanu Kemal Musić (narator) nas uvodi Karverovskom smirenošću držeći distancu između naratora i predmeta naracije.

Musić je uspio da prodre duboko u misao likova koji su prikazani i da preciznim opisom svakodnevnih radnji pronikne duboko u niz najrazličitjih tema, i da istakne porodicu i njene probleme kroz mnoštvo različitih tema ( strah, smrt, politika, prolaznost, nacionalizam). Svaka priča govori o nekoj vrsti udarca koji je njen junak doživio sa velikim emocijama. To naravno nije siloviti fizički udarac, već jednostavno neka trauma ili emotivni udarac koji je neko pretrpio i koji duboko u sebi nosi kao priča pod rednim brojem 22. u kojem glavna junakinja (zapravo  majka) proživljava traumu (gubitak oca koga su strijeljali, služenju dželata koji je pogubio nejog oca ). Drugo, neke od ovih priča su zaista toliko  snažne da, iako deluje kao da se ništa nije desilo, čitalac ostane potpuno opčinjen magijom opisivanja. Sa druge strane, postoje priče koje su isječci iz života običnih ljudi i nijesu bukvalno ništa više od toga, nemaju neku dublju ideju. Upravo u tome i leži njihova ljepota. Ne mora svačija priča da nas šokira ili iznenadi. Postoje priče koje su vrijedne pomena samo zato što sadrže tu neku tihu patnju koja se ne ispoljava uz grmljavinu i prasak, ali se ispoljava uz onaj unutrašnji vrisak i unutrašnji bol. Musić piše o antijunacima, datih kroz teške i tamnih isječke iz njihovih života, kao svemir malih i nepoznatih ljudi o kojima niko drugi nikada nije napisao ni riječ, kao svijet ideala koji nestaje pred njihovim životima. Musić je virtuoz kada treba dočarati sopstveni identitet, požrtvovanost moralnih načela. Ali, takođe je i veoma svjestan da je svijet prema životima glavnih junaka najčešće jako surov, te i ovu neumoljivu surovost magičnim i zavodljivim jezičkim izrazom upliće u svoju priču.

Musićev roma ,,Žig” čvrsto je povezan za sudbinu glavnog junaka gorštaka Limana koji kroz jak lični odnos, (sebe)  samog naratora i njegov lični žig i tešku dramu (ubistvo) svoje mlade žene ne mogavši da podnese raspolućenost svoje ličnosti, svoj alter ego, svoje unutrašnje ja u prevelikoj želji da je samo njegova ljubav prema njoj jedina, dostojna, vrijedna i vječna (iako tragična). Priča gorštaka Limana kroz prizmu dugogodišnje robije. Ispovijest Limana je duboko-tragična, sagledava svoj živiot (na kraju života) kroz horizonte trajanja. Vječita tema o zločinu i kazni. Limanova žena se opsesivno pojavljuje kroz misli, snove i razmišljanja ostarjelog gorštaka i na taj način ga podsjećajući da će biti njegova ,,vječita sjenka.” Iako sam uvod Musićevog romana počinje uvodom u sreću koji sa vremenom dobija sve tamnije nijanse, koje se pretaču na kraju u teška lična duhovna stanja iz kojih proizilazi smrt. Musić poput  vrsnog pripovjedača, hronološki prati sudbinu svog junaka isprepletanu tamnim arabeskama Limanovog života. Bilo da se bavi analizom ljudskih karaktera ili životnih situacija u formi kratke priče, Musić izuzetno vlada proznom suštimom likova u svojim djelima. Kemal Musić suvereno vlada svojim intelektom,  ali i sa individualnim i kreativnim principima vrsnog pripovjedača. On ne dozvoljava da se zaboravi način života (nostalgija) kraja iz kojeg je i sam potekao. U savremenom ubrzanju i konfuznoj zbilji, hiperprodukciji raznih djela, autora, Kemal Musić se nalazi između starog i stvaranju novog svijeta.

Cjelokupno dosadašnje stvaralaštvo Kemala Musića bez obzira na vrstu, obim i vrijeme nastanka, pojedinačno odlikuje osobeni kritički senzibilitet, kao i visoka književnoteorijska i književnoistorijska vrijednost, koji su već potvrđeni njegovim prethodnim objavljivanjem u periodičnim publikacijama. Kemal Musić  je jedan od rijetkih koji je uspješno spojio novinarsku preciznost i proznu imaginaciju. Musić nas tematskom širinom, dubinom sagledavanja stvarnosti, ali i ne tako daleke prošlosti, snagom svog unutrašnjeg doživjljaja, bistrinom misli i proznim pristupom, uvodi u svijet svojih romana, ali i kratkih priča. Autor ovo postiže tako što pušta da vizuelni detalji osvoje čitaočevu pažnju.

On smanjuje količinu znakovitih realističkih detalja, ali u potpunosti eksploatiše one koje unosi u svoju priču. Pored sličnosti u pogledu strukture, u romanima Musića i kratkim pričama prepoznaje se izražen osjećaj za detalj i njegovu prezentaciju, što je važna crta. Ovaj pisac želi da riječima događaj evocira, a ne da ga opiše. Cilj mu je da se čitaočevoj pažnji nametne sam prizor. Tipični Musićev junak je pojedinac iz radničkog sloja, kojeme nijesu strani nevjerstvo,  alkoholizam,  finansijske nedaće, sukobi, moralne dileme. Njegovi junaci dijele zajedničke nesposobnosti da verbalno artikulišu svoje frustracije, što izaziva njihovo društveno, moralno i duhovno posrtanje. Ono što je zajedničko svim djelima autora, bez obzira na period kada su nastala, jeste njihova dubinska struktura. Uvijek je prisutan neki krizni trenutak, najčešće u odnosima između dvoje ljudi, koji je dramatičniji nego što se na prvi pogled čini i oko kojeg se gradi pripovjedanje. Većina likova Musićevih djela  čezne za nepovratnom prošlošću, a još više je onih koji pokušavaju da prođu kroz život bez ožiljaka koje iskustvo neminovno ostavlja na ljudima. Svjesni svoje psihičke krhkosti i ranjivosti, oni nastoje da se zaštite od udaraca života, makar to značilo i potpuno potčinjavanje. Kemal Musić je jedan od najistaknjutih autora u savremenoj crnogorskoj književnosti. Njegova je proza parabola o otuđenim pojedincima koji se ne uklapaju u savremeno društvo, glavni junaci ipak ne gube svoju osjećajnost, a time i čuvaju svoju ljudskost.

Karverovski duh pisanja koji vlada ovim autorom je jako vezan za njegovo prozno stvaralaštvo. Vrijeme, koje je pred ovim poznatim i priznatim autorom, pokazaće svu njegovu proznu snagu i u narednim godinama. A njegova čitalačka publika sa punim pravom to i očekuje.

Istaknuta slika, slijeva: Božidar Proročić član Savjeta biblioteke ,,Njegoš” Cetinje, Olivera-Mace Martinović presjednica Savjeta biblioteke ,,Njegoš”, intelektualac Ismar Ćorović, otpravnica poslova Ukrajine u Crnoj Gori Nataliya Fiyalka, direktor JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” Kemal Musić i intelektualac Nermin Bećirović

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Dušica Minjović: Avdo Međedović na raskršću reprodukcije i kreacije

Dušica Minjović AVDO MEĐEDOVIĆ NA RASKRŠĆU REPRODUKCIJE I KREACIJE Prenosimo sa sajta Montenegrina izvode iz magistarskog rada Dušice Minjović, odbranjenog decembra 2001. na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, posvećeno...
by Redakcija
0

 
 

Boris Jovanović Kastel: Nikola Šimić Tonin – lovac na jadransko sunce

LOVAC NA JADRANSKO SUNCE   Impresija nakon čitanja rukopisa Olujna obijest Nikole Šimića Tonina[1]   Sve intelektualne sudbine hrvatskog spisatelja Nikole Šimića Tonina (1962, Crkvice, Zenica, Bosna i Hercegovina...
by Redakcija
0

 

 

Prvi roman autorke Zorane Manić

Prikaz romana-univerzuma „Igra beskonačne zakrivljenosti“   Prvi roman autorke Zorane Manić intrigira već svojim naslovom, a nastavlja i samom sadržinom. Implicitno i eksplicitno se najavljuju novi delovi romana koji b...
by Redakcija
 

 
Konkursi regiona
 

SIDRANOVA PJESMA TRAJE I ODZVANJA VAN SVIH OKVIRA

SIDRANOVA PJESMA TRAJE I ODZVANJA VAN SVIH OKVIRA Piše: Denis Kožljan (moje viđenje stvaralaštva Abdulaha Sidrana) Ovih dana, negdje pred kraj ljeta, biti će pet godina da sam se odvažila na put. Posjetila neka mjesta ču...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona