Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Književna kritika

5. Septembra 2017.
 

Zoran Hercigonja: Enes Halilović – Sveštenik, ratnik i pjesnik – sve u jednome

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Pjesnik!? Pjesnik nije samo čovjek; on je nit istančane duše preko koje nastaje melodija živih riječi. Pjesnikom ne možeš postati; za pjesnika moraš biti rođen. Mnogo je putova koji usmjeravaju čovjeka do njegovih granica; put pjesnika, putovanje je na granicu svih granica.

Ni ti koji uzimaš ove stihove
Nisi probuđen svojom voljom.
Niti ja pišem radi sebe.
(PRELUDIJ)

Pjesnik utire put drugima poput maga koji tumači volju gromovnika nesebično usmjeravajući živa bića da spoznaju granice. Vrlo često, pjesnik je opomena, ali opomena iz ljubavi i brige, a ne odmazde i srdžbe.

Taj bludni, taj ludi Neron
Iz hramova uzimao bogove od zlata,
Pa ih pretapao. Trebalo mu zlato.
(ONI KOJI UMIRU)

Pjesnik je ponekad Neron, ali ne iz obijesti i osvetoljubivosti, već iz ljubavi prema čovjeku i ljudskom rodu. On iz hramova uzima ‘bogove’ od zlata i pretapa ih u obličja razumljiva uplašenom čovjeku i njegovom poimanju svijeta oko sebe. Pjesnik ne diktira, pjesnik ne stvara u industrijaliziranoj klimi; pjesnik progovara kroz periode šutnje, kada svijet utihne u unakrsnoj vatri zabluda i kolektivne patnje. On je „kastrat“ odvojen od materijalističko-animalne čežnje i požude koja remeti um i uzburkava srce na krivi put da bi prizvao i uprizorio najljepši zvuk svemira. On vidi kroz tišinu sebe i piše po zidu vlastitom krvlju; on tumači i stvara:

Čupa kose nad zgarištima
I lije suze po kamenju hramova razidanih.
I kune
Vladare i vojskovođe
Sveštenike i kurve.
(RUŠEVINE)

On je temeljna farba koja ne može ishlapiti ni na kakvom žarkom suncu.

I domar odmori ruke.
Sutradan, na zidu ugledaše
Nečiju krv.
(TEMELJNA FARBA)

Pušu vjetrovi, svemir se okreće i izokreće na sve strane. Mijene svemira, udaraju po tipkama čovjeka koji osjeća i čuje. Duša pjesnika se okreće za vjetrovima astralnoga. Vjetrovi pušu, a on s limenoga krova jeca, opjevavajući sudbinu čovjekovog puta. Na ruševinama masa, pjesnik pjeva i nariče bijedan i sam. On mora pjevati i naricati jer svemir tako hoće poroditi svoju riječ i misao među ljude.

Ispeo se petao na kuću,
stao pred vetrokaz
koji škripi
i pita petla limenog
Zašto ti ječiš?
Zašto nikad ne pevaš?
A ovaj veli
Zato što moram da se okrećem
tamo kud vetar duva.
(BUSTROFEDON II)

Pjesnik je učitelj, vođe, svećenik, on mora znati, ubiti i stvarati. Strašna sila svemira što udara u tipke čovjeka s „dušom“, ne ostavlja ga samog. On je njezin, a ona njegova.

Prije polaska smo joj sakrili ždrijebe,
Još bi ona mogla da ga traži.
(LEGENDA O HEROINI)

Pjesniče ti si čudo! I kada se crijeva ovog svijeta spetljaju u neraspetljiv čvor, ti si tu da sve vratiš na svoja mjesta. Tebe će razvlačiti, udarati i gnječiti za čovjeka, za ljudstvo. Ti si mag i svećenik, dušmanin minioznosti čovjeka nasuprot monumentalnosti maćehe Zemlje. Pjesniče ti nosiš najteži teret među ljudima.

mnogo puta je imao zapetljaj creva
pa mu se smučiše lekari i operacije.
Rekao bi sinovima da ga zavežu za volujska kola,
A kola da spuste niz brdo.
Tako bi se istruskao i creva bi se razvezala,
vratila na svoja mesta.
Ustajao bi, potom, nasmejan, i rekao:
Sad sam kao momak.
(NO COMMENT)

Pjesnikom ne postaješ; pjesnikom ne odabireš biti; pjesnikom se rodiš po sili i volji svemira.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Poezija Dejana Ivanovića

Dejan Ivanović     BURA Prijateljima iz Dalmacije   Vitla bura, u ovo doba kao i obično… Škripe hladna lica strmih pločastih ulica, uskih, stare kuće kamenih fasada stoje jednolično, ćute uspravne, z...
by Redakcija
 

 
 

Natpis na kuli Rašića u Gusinju

Natpis na kuli Rašića u Gusinju   Prijevod: O, Gospodaru, srećom počasti ovo mjesto Onaj koji dođe neka sa srećom dođe Onaj koji ode neka sa mirom ode Vlasnik Mustafa sin Ramazanov (Majstor) Debranin Abdullah, godin...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Pismo za Suadu T.

Dušan Dojčinović   Pismo za Suadu T.   Nisam čitao, tvoja pisma, draga Suada, još od onda, kada je tvoje pismo ocu rudaru, rasplakalo ceo region. I bilo najčitanije. Ne sećam se koliko je imalo pregleda. Znam d...
by Redakcija
 

 

 

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA   Феномен культурного пограничья в творчестве Иво Андрича / Ana Naumova; naučna redakcija Ivan Čarot...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Moj bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski jezik – jedan jezik sa četiri naziva”

“Jezik nije ni propis ni zakon kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to čin...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona