Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

31. Decembra 2017.
 

Dženis Šaćirović: RAZMIŠLJANJA (X) DIO

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

RAZMIŠLJANJA (X) DIO

 

  • Najdestruktivnije krajnosti: obrazovan čovjek koji odbacuje religiju i religiozan čovjek koji odbacuje obrazovanje.

 

  • Religija ne isključuje nacionalnost. Nacionalnost ne može nadvisiti religiju. Griješe oni koji odbacuju religiju i daju primat naciji, kao što griješe i oni koji smatraju da nacija treba biti odbačena zbog religije.

 

  • I u Šekspirovom vremenu bilo je kraljeva, bogataša, raznih uglednika i hiljada ljudi u tom vremenu “bitnijih” od njega. Koga danas, uopće, briga ko je bio kralj, a ko veleposjednik u vrijeme kada je ovaj genije pisao svoje najbolje stranice?
    Tu se ogledaju sve veličine i besmrtnost autoriteta, ali i pravi izražaji bitnosti neke ličnosti. To je, zapravo, pobjeda duha nad materijom – pobjeda opstojnijeg nad trenutnim – pobjeda vječnosti nad životom.

 

  • Rob u XXI vijeku nema lance na rukama i nogama i nema povez oko očiju. Rob u XXI vijeku ima ropski mentalitet. Okovi nijesu okovi – okovi su u zatočeništvu ljudske svijesti – potpunom prepuštanju i prihvatanju svoje propasti.

 

  • Tri stvari čovjeka čine gubitnikom:
    Ljubomora na onog iznad, bavljenje time kako da ga spusti, umjesto da ulaže u sebe kako bi se uzdigao iznad.
    2. Traženje i isticanje mahana onoga iznad sa paralelnim isticanjem svojih vrlina bez obzira na težinu i jednih i drugih.
    3. Misao da će ako uspije se stvoriti iznad, da ga u bliskoj budućnosti neće ugroziti neko sličan, ili pak gori u istim namjerama.

 

  • Koja je to pokretačka sila u čovjeku koja od njega napravi genija, bogataša, autoritetnu ili dominantnu osobu u nekom vremenu i prostoru sa nikakvim predispozicijama da se išta od toga ostvari. Većina uspješnih je imala prepreku da ostvari minimum normalan i prosječan život i vjerovatno da su to dobili, ostali bi i takvi ljudi. Međutim, tanka je linija između “malo” i “sve” pa čovjeku kojem propadne i posljednja nada za “malo”, ne preostaje mu osim da ide na “sve” ili da propadne kako su mu predodredili. Tada puca u čovjeku misao: “Kada ne možeš ono što mogu svi, uradi ono što svi ne mogu”. I tako, puno rada, truda, rizika, strpljenja, volje.., do daleko više od onoga što nijesu mogli imati/nisu im dali.

 

  • Ovako je zborio Robinzon Kruso na pustom ostrvu. Situacija ne mora biti ista, ali simbolika poruke može i treba.
    “E, kad bi još bilo hljeba! Ali ja više nisam govorio kao ranije. Toga nemam, pa ću morati bez toga da živim, nego – toga nemam, to moram da stvorim!”

 

  • Nije potrebna vjera u cilj, već u ispravnost cilja.
    Nije dovoljna ambicija, već žrtva do uspijeha.
    Rad stvara optimizam.
    Nadu rađa prepuštanje.
    A od Stvoritelja sve ovisi.

 

  • Uzaludna je vjera u svoje snove ako se ne radi na njihovim ostvarivanjima. S druge strane, također, uzaludan je rad za svoje snove bez vjere da ih samo Stvoritelj može ostvariti. Između rada i ostvarenja, mora postojati i nada da je ono što se čini pravi put i da je volja Stvoritelja da nam ostvari snove, zapravo, ono što je najbolje za nas. Sve izvan toga su pogrešni snovi i pogrešni putevi do njih, bili ostvarivi ili ne.

 

  • Ako su prvu polovicu XX vijeka u političkom i ekonomskom smislu, obilježile velike podjele i raskoli unutar velikih naroda, koje su dovele do sukoba svjetskih razmjera u želji da se pokore drugi narodi, čini mi se da će ovu prvu polovicu XXI vijeka obilježiti velike podjele i raskoli unutar malih naroda koje će ih dovesti do njihovog samouništenja. Unutarnji raskoli većeg obima, za male narode nijesu samo stagnacija, već potpuna destrukcija. S druge strane, konsenzus oko interesa i minimum raskola, ne samo da mogu obezbijediti opstanak jednom narodu, već ga mogu učiniti i velikim.

 

  • Dokaz da je najplodnije tlo za stvaraoce, upravo ono šareniliko mjesto gdje se susreću nacije, vjere i kulture. Dvije velike nacije, Njemci i Rusi, dok su živjeli zajedno, darivali su nam najbolja pisana ostvarenja. Još jedno djelo u kojem se susreću dvije najveće književnosti svijeta u XIX vijeku: Turgenjev inspiriran Geteovim ,,Faustom”.

 

  • Nema mira bez pomirenja, ali i nema pomirenja bez želje za mirom.

 

AUTOR – Dženis Šaćirović



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Denis Kožljan: ”Moj bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski jezik – jedan jezik sa četiri naziva”

“Jezik nije ni propis ni zakon kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to čin...
by Redakcija
 

 
 

Sultana Haddad: Koncentracioni logor Kruščica

ANTIFAŠISTIČKI SPOMENIK U MOJEM KRAJU: KONCENTRACIONI LOGOR ”KRUŠČICA” U Kruščici na ovom mjestu u periodu od jula do kraja oktobra 1941. godine postojao je koncentracioni logor „Kruščica“ u kojem su fa...
by Redakcija
 

 
 

Nova knjiga Suade Džogović: Ekonomski rast Turske – Izazov za integraciju u EU

Istraživački rad profesorice Džogović, predstavlja dragocjen doprinos u shvatanju prilika vezanih za Tursku i njene integracije u EU – piše info-ks.net. Poslije višegodišnjeg istraživanja geoekonomskih, geopoliti...
by Redakcija
 

 

 

Kudret Bulbul: Globalna perspektiva (O obrazovanju)

Planetu dijelimo kao jedna velika porodica ljudi. S obzirom da živimo u istom vremenskom periodu, imamo puno dodirnih tačaka sa društvima koja posjeduju veoma različite načine življenja. Kada se suočimo sa globalnom kata...
by Redakcija
 

 
 

Abdulah Talundžić: BAJRAKLI DŽAMIJA U BEOGRADU

Abdulah Talundžić BAJRAKLI DŽAMIJA U BEOGRADU (zapaljena 17/18. marta 2004. godine) Časopis MOST HISTORIJSKI PODACI Od mnogobrojnih monumentalnih objekata, a napose džamija, koji su Turci izgradili za vrijeme svoje vladavi...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona