Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kolumne

25. Septembra 2019.

Dženis Šaćirović: Žene su žrtve medijskih sadržaja

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

ŽENE SU ŽRTVE MEDIJSKIH SADRŽAJA

 

Nejasno je zašto nijedna organizacija za prava žena do sada nije podigla glas protiv prostituizacije, starletizacije i javne seksualne eksplicitizacije žene u posljednjih trideset godina putem muzičke industrije i izvođača, koji u muzičkim izvedbama, tj. tekstovima i spotovima, predstavljaju ženu u amoralnom i antimoralnom svojstvu i stanju. To je jedan od bitnih vidova, ne samo diskriminacije, već i sveopćeg nametanja slike o ženi kao dekadentnoj ljudskoj pojavi. Žena je, putem te, nazovi „moderne muzičke kulture“ u svijetu komercijalnog šou-biznisa, dobila svoje mjesto iskrivljene ikone u jednoj „mejnstrim“ kulturi, prema kojoj se obrazuju nove generacije. Pored svega toga, ženi je nametnuta pojava prilagođavanja i ponuđen poželjni kalup ponašanja, iz kojeg se, beskompromisno i medijski ovisničko društvo, ponaša kao prema podljuljudskoj vrsti, koja pod pritiskom dresirane populacije, ostaje sama da se bori za svoje dostojanstvo i svoja prava. Stereotipi i predrasude, sa kojima počinju i ostali problemi nasilničkog ili nekog drugog ponašanja prema ženama, počinju upravo tamo gdje počinje bazična percepcija o ženi kao ljudskom biću specifičnog uzročno-posljedičnog shvatanja njene pozicije u društvu.

 

Sloboda medija, pa samim tim i sloboda muzičkog i scenskog izražavanja i u ovom času i vremenu, sloboda i najvišeg nivoa zaštite ljudskih prava, mora biti indukovana glasom protiv udara na temeljne etičke vrijednosti i ulogu žene u društvu. Ono što je pogubno za jedno društvo jesu upravo prihvatljivi i namećujući oblici ponašanja i vrijednosti, koje ne poznaje suvremeni svijet komercijalizacije javnosti i privatnosti čovjeka, koji, kao konzument upija i formira sliku o društvu, svojoj ulozi u njemu, ali i ulozi drugih. Tako dolazi do pada moralnih vrijednosti u svijetu sekularno uređenih država, bez nametnutih dogmi i krutih običaja, ali je tu upravo glavna opasnost sloboda izražavanja i nametanja raznih pogleda, kojim se bilo koja društvena kategorija može moralno degradirati, destruktivnim prikazivanjem podijeljenih uloga unutar jednog društvenog i egzistencijalnog pojasa. Žena je, u takvom raskalašnom svijetu medija, vrlo lahka meta, ali do sada i dosta pogubno i zacementirano odsutna, iz bunta, prema lošem predstavljanju sebe same.

 

Na strani ovog, pionirskog promišljanja o pravu žena i medijskoj eksploataciji, a slobodno se može reći i satanizaciji, stoje svi veliki svjetski dokumenti, od deklaracija, konvencija do samih zakona o rodnoj i društveno participativnoj ravnopravnosti i pravu na dostojanstvo, pa bi se, stoga, društvo trebalo ozbiljnije baviti ovom temom.

________________________

AUTOR – PhD(c) Dženis Šaćirović, publicist i univerzitetski poslenik

Istaknuta slika: Dženis Šaćirović



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

10 godina portala Avlija.me

Portal Avlija.me koji postoji od 1. februara 2013. godine s ciljem okupljanja i afirmacije mladih pisaca sa četvoroimenog govornog područja (bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski) koji će dati doprinos pomirenju i izgradnji...
by Redakcija
0

 
 

Šefkija Borančić o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Šefkija Borančić   Uz  zbirku poezije: „Žena bez kišobrana“ Anele Fetić   Anela Fetić u mnogo čemu dijeli sudbinu Bihora i Bihoraca-Bošnjaka. Rodnog mjesta Kradenika, te prekrasnog okoliša, pitomih uval...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta o zbirci poezije ”Žena bez kišobrana” Adele Fetić

Osvrt na zbirku poezije Anele Fetić ”Žena bez kišobrana”   Zanimljivo je da je zbirka poezije “Žena bez kišobrana” došla u moje ruke putem portala za kulturu Avlija.me sa kojim godinama sarađujem, a da p...
by Redakcija
0

 

 

AVLIJA: Rezultati 12. konkursa za najbolju pjesmu i priču

Pjesme i priče koje su se istakle na 12. međunarodnom konkursu časopisa AVLIJA za najbolju neobjavljenu pjesmu i priču u regionu za 2022. godinu na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku:   POEZIJA   P...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Radio Slobodna Crna Gora – 6

RADIO SLOBODNA CRNA GORA Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD. RADIO SLOBO...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange