Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

30. Marta 2018.
 

Kudret Bulbul: Globalna perspektiva 13

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Masovna ubistva u američkim školama

Analiza dekana fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit u Ankari prof. dr. Kudreta Bulbula za trt.net.tr

Ubistva u američkim školama

Ovih dana pojavio se pokret „Marš za naš život“ u brojnim američkim gradovima koji se brzo širi na cijeli svijet. Na mitingu koji je organizovan u glavnom gradu SAD-a Washingtonu kao reakcija na sve učestalija ubistva u američkom školama učestvovalo je oko 500 hiljada osoba. Parola koju je nosio jedan od učenika na kojoj je pisalo „Ja u školu ne mogu donijeti ni kikiriki, i zato ne oružju“ najbolje ukazuje na postojeći problem.

Ubistva u školama 

Ubistva u školama u SAD-u sve više dostižu neshvatljive razmjere. Djeca, porodice i građani koji su osjetljivi na ove događaje organizuju brojne mitinge kao reakciju na ova dešavanja. U posljednjem napadu na školu koji se desio u februaru 2018. godine na Floridi ubijeno je 17 djece i učenika. U napadu koji se desio 2012. godine u Connecticu poginulo je 26 a u napadu u Virginia-ji 2007. godine poginula su 32 učenika.

U SAD-a svake godine u oružanim napadima pogine na hiljade djece i prema nekim podacima dnevno od 5 do 19 djece bude ubijeno u oružanim napadima širom SAD-a. Broj napada u SAD-a je duplo veći od ukupnog brojna napada u školama u ostatku cijelog svijeta.

Ubistva u zemlji

Ubistva u školama širom SAD-a mogu se vidjeti i kao podgrupa velikog broja ubistava u SAD-a zbog masovnog posjedovanja oružja. Oružani napadi u ubistva  se mogu podijeliti u četiri kategorije: Oružani napadi i sukobi, incidenti sa oružjem, samoubistva i masovna ubistva. Trenutno u SAD-a svaki dan 92 osobe budu ubijene iz vatrenog oružja. Od 1970 godine do danas 1.5 miliona osoba je izgubilo život u oružanim napadima i ovaj broj predstavlja veći broj od ukupnog broja stradalih američkih vojnika u ratovima u istom periodu. U masovnim napadima 2017. godine u Nevadi je ubijeno 58 osoba, a 2016. na Floridi 49 osoba.

Veliki broj ubistava sa vatrenim oružjem u SAD-e direktno se povezuje sa posjedovanjem velikog broja oružja od strane američkih građana. Amerikanci predstavljaju samo 4.4 posto ukupne svjetsek populacije a posjeduju 42 posto ukupnog oružja koje se nalazi u vlasništvu građana. 31 posto od ukupnih oružanih napada u svijetu ostvaruje se u SAD-a. Nakon SAD-a najviše oružja u rukama građana nalazi se u Jemenu.

Isto tako opšti nivo krivičnih djela u SAD-a je na veoma visokom nivou. Prema podacima FBI-a u 2016 godini u SAD-a je ostvareno 1 miliona i 195 hiljada nasilnih krivičnih djela. Ukupno je ubijeno 15 hiljada 696 osoba. 75.1 posto ubistava ostvareno je vatrenim oružjem. Samo broj osoba koje su ubijene od strane policije u 2016 godini je bio 1152.

SAD su zemlja u kojoj se dešava najveći procent silovanja. U SAD-a je u posljednjih godinu dana se desilo 90 hiljada 185 silovanja. Ističe se da je 62 posto žrtava silovanja bilo ispod 18 godina dok su 29 posto žrtvi silovanja bila djeca ispod 11 godina.

Slobode ili ubistva?

I ako mediji ne prenose sve ove napade ovaj nivo krivičnih djela je zastrašujući. Ali mi ćemo se ponovo vratiti na masovna ubistva u školama.

Kada pogledamo na rasprave koje se vode u SAD-a po pitanju ovih napada većinom se zasnivaju na ustavnoj slobodi posjedovanja i nošenja oružja.

Ističe se da je pravo na posjedovanje i nošenje oružja jedan od osnovnih ustavnih prava i da se ne može promijeniti. Zbog toga rasprava oko ustavne slobode koja se vodi u SAD-a ne može da se najbolje shvati od strane osoba koje ne žive u američkom društvu. Jer postoje različite dimenzije ovih rasprava. Jer vođenje rasprave na osnovu ustavnog prava građana u zemlji u kojoj svake godine strada na desetina hiljada osoba od oružanih napada je neshvatljivo. Čak se postavljaju čudni prijedlozi da se naoružavaju učitelji u školama. Ovdje se postavlja pitanje kako će se ovaj problem riješiti sa naoružavanjem učitelja u zemlji u kojoj svi imaju oružje.

Da li će se učiteljima dati neko sofisticirano naoružanje da vode efikasniju borbu.

To znači da ukoliko napadači budu imali bolje oružje onda će se i učiteljima davati teško naoružanje.

Da li natjecanje za naoružavanje, koje SAD-e podstiču između nekih zemlja ovaj put će se ostvariti na nivou države.

Šta treba da se uradi

Kao što je španski pisac Ortega Gasset kazao civilizacija je težak problem. Kako se ona razvija, tako se razvijaju i opasnosti. Prije svega mora se tema naoružavanja izvuči iz konteksta rasprave o slobodama. Primjera radi tokom nekih ubistava ubice preko socijalnih medija detaljno opisuju šta će da urade i kada. Zbog toga su izjave Adam Lankforda veoma važne. On tvrdi da se masovna ubistva zasnivaju na američkog kulturi oružja i ideji koja se prenosi učenicima da mogu uraditi sve što hoće.

Posebno zapostavljena omladina se pokušava dokazati kroz razne stvari tako i kroz napade u periodu kada vlada ova moderna kultura dokazivanja.

Rasprave o masovnim ubistvima koja izazivaju brojnija stradanja od ratova u nekim zemljama se ne mogu samo voditi na nivou rasprava o ustavu i slobodama.

Ali moramo uraditi detaljnije socijološke, psihološke, pedagoške, patološke, edukativne i kulturne analize kako bi bolje shvatili ova masovna ubistva. Ovdje se mora izvršiti i analiza koliko duhovno i vjersko obrazovanje je važno za spriječavanje ovakvih događaja. Isto tako treba detaljno istražiti zbog čega američko društvo ima potrebu za naoružavanjem. Da li je ovo samo odraz duboke individualne i društvene sigurnosti?

Nadam se da će mitinzi u SAD-ama uroditi plodom, jer život ljudi je najvrijedniji na svijetu.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

PREDSTAVLJENA KNJIGA “NOMAD NA ŠTIKLAMA” SANJE RADULOVIĆ

Knjiga “Nomad na štiklama” autorice Sanje Radulović iz Doboja promovisana je u Narodnoj biblioteci “Branko Radičević” u Derventi – pišu Posavskenovosti.com Radulovićeva je rekla da je djelo p...
by Redakcija
0

 
 

8. konkurs časopisa ”Avlija” za najbolju kratku priču i pjesmu za 2018. godinu

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme AVLIJA iz Rožaja raspisala je 8. međunarodni konkurs/natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču i pjesmu u regionu za 2018. godinu. Konkurs je otvoren od 1...
by Redakcija
 

 
 

Jovanka Božić: Antifašistički spomenici u Valjevu (FOTO)

Fotografije snimila profesor sociologije Jovanka Božić (1953) Valjevo. Bavi se poezijom, prozom, slikarstvom. Dobitnica nagrada za književno stvaralaštvo. Zastupljena u antologijama, zbornicima. Objavljuje u listovima i ča...
by Redakcija
0

 

 

Zlatno pero: Međunarodni konkurs za ljubavnu prozu i poeziju

Naš i vaš književni klub “Zlatno pero” Knjaževac raspisuje još jedan, VI Međunarodni književni konkurs, a tema je slobodna. Konkurs je otvoren do 31. decembra 2018. godine do kada su i uplate za knjige. Štam...
by Redakcija
 

 
 

Mersiha Džafić: Isprati me

Mersiha Džafić   Isprati me   Isprati me Po nestanku ezana, nebu usta vezana. Kome li bašluci smorni Sklope krila Duž oteđalenog leakrila?   Isprati me Užitkom r’ječi zasebne Brokate stižu spaljene....
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona