Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kolumne

23. Novembra 2018.
 

Kudret Bulbul: Lokalizovani orijentalizam

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula

Radovi i aktivnosti zapadnih naučnika iz perspektive imperijalizma i egzotizma u vezi političkih, socijalnih, kulturnih, antropoloških i drugih dimenzija istočnjačkih naroda uopšteno se naziva „orijentalizam“. Ovaj pojam u sebi sadrži i negativnu konotaciju gledanja na istočnjačke narode sa određenim stereotipima iz vanjske perspektive, koji ove narode ne tretira kao neki uticajni subjekt, nego pasivnu grupu kojom se može manipulirati.

Danas orijentalističke aktivnosti nisu u potpunosti izgubile na važnosti, ali su se u velikoj mjeri izmijenile. Ranije su istraživači i naučnici sa zapada išli na istok kako bi vršili istraživanja, dok danas osobe sa istoka idu na zapad gdje realizuju potrebna istraživanja i predstavljaju ih.

Naša tužna priča koja traje 200 godina

Zemlje poput Turske i Japana, koje nisu mogle da zauzmu jasan i uspješan stav naspram zapadne civilizacije, već 200 godine na zapad šalju naučnike, istraživače, eksperte, studente, akademske radnike i državne službenike radi edukacije. I danas veliki broj zemalja od Afrike, Balkana, Bliskog i Dalekog istoka, Latinske Amerike, pa sve do Kine i Indije koriste istu metodu. Ove zemlje i danas u zapadne zemlje upućuju ne samo studente i akademske radnike, neko i državne službenike iz raznih ministarstava i državnih institucija sa ciljem obrazovanja i obuke, i učenja kulture i zapadnog načina djelovanja i života. Ove zemlje i pored teških životnih uslova troše velike količine novca na ove osobe kako bi se obrazovale po pitanju postojećih iskustava, nauke i tehnologije, kao i metoda koja se koriste na zapadu. Dobro, a da li su uspjeli u ovim namjerama. Ukoliko uzmemo u obzir da se već 200 godina osobe šalju za obuku u zapadne zemlje onda možemo reći da i nisu baš uspješne po tom pitanju. Jedan do mojih profesora dok sam studirao znao je često da kaže: „Japanci su se sa zapada vratili sa naukom i tehnologijom zapada, dok su naši studenti se vratili kao pjesnici“. Istaknuti turski pisac Sezai Karakoč odlazak na zapad brojnih osoba i 200 godina neuspjeha opisuje sa pjesmom „Bajka“.

Idu na zapad i vrše istraživanja o svojim zemljama

Oni koji odlaze na zapad sa ciljem studiranja iz različitih razloga većinom rade istraživanja u vezi svojih zemalja i često se postižu suprotni rezultati od očekivanog. Na ovaj način ove zemlje svojim fondovima svoja iskustva prenose zapadnim zemljama. I ove osobe koje idu na zapad ne vrše istraživanja o zemalja u kojima borave i postaju eksperti o svojim zemljama ali u vezi tema koje su određene prema potrebama zapada. Primjera radi iako Turska već 200 godina šalje brojne osobe na zapad radi obrazovanja, u Turskoj postoji veoma mali broj eksperta po pitanju SAD-a, Njemačke, Francuske i sl. Na drugoj strani, u Turskoj se nalazi veliki broj eksperta po pitanju Turske koji su obrazovani sa fondovima Turske na zapadu. I često ćete vidjeti ove osobe da učestvuju u brojnim zapadnim TV emisijama kao eksperti, analitičari i sl.

Ne postaju eksperti za zapad u zemlji iz koje dolaze, nego eksperti zapada za Tursku

Pošto osobe koje idu na zapad radi studiranja i istraživanja većinom rade teme u vezi zemalja iz kojih dolaze više nema i potreba za zapadnim načinom orijentalističkog istraživanja regije. Jer učenje lokalnih jezika od strane zapadnih naučnika i vršenje analiza na terenu zahtjeva velike novčane izdatke i vremenski period, puno je lakše i praktičnije za njih da usmjere osobe koje dolaze iz tih zemalja da pripreme radove i vrše istraživanja sa zapadnim metodologijama. Tako da je dosta pametnije za zapad da osobe koje dolaze korištenjem fondova svoje zemlje na edukativne programe pretvore u eksperte za koje oni imaju potrebu. Dobro, a da li ovaj problem samo nastaje zbog politika i zahtjeva u zemljama u koje se odlazi na obrazovanje? U narednom programu govorićemo o rezultatima odlaska intelektualaca i dobrovoljnog učešća u ovoj vrsti orijentalističkog iskorištavanja. Ali možemo reći da problem koji smo naveli većim dijelom nije nastao zbog zapadnih zemalja u koje se odlazi, nego da je većinom razlog potpuno suprotan.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Intervju sa NJ. E. Nataliyom Fiyalkom

INTERVJU SA OTPRAVNICOM POSLOVA AMBASADE UKRAJINE U CRNOJ GORI NJENOM EKSELENCIJOM NATALIYOM FIYALKA  Razgovarao: Božidar Proročić   Prvi tragovi ljudske civilzacije u Ukrajini sežu još u daleku prošlost prije 300.0...
by Redakcija
0

 
 

Božidar Proročić: Razgovor sa Nebojšom Burzanovićem

Gospodine Burzanoviću, direktor ste Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović” koja čuva tradiciju knjige punih 138 godina jedan je od najljepših kulturnih reprezenata glavnog grada Podgorice koliko je važno da ovako značaj...
by Redakcija
0

 
 

Remza Lagarija: PITANJA PJESNIKU NADANJA

Remza Lagarija   PITANJA PJESNIKU NADANJA   Koliko svjetlosnih godina postojiš U krilu svemirskog ozračja Pjesniče nadanja Čuješ li šapat mjesečeve sjene U valovima toplih riječi Što se pomiješaše sa pjesmo...
by Redakcija
0

 

 

Nataša Žurić gostovala na Cetinju

ODRŽANO AUTORSKO VEČE PJESNIKINJE IZ MOJKOVCA NATAŠE ŽURIĆ NA CETINJU Piše: Božidar Proročić Nataša (Rakočević) Žurić, rođena je u Mojkovcu 1967. godine. Član je KK „Grlica”, KK „Stihom govorim”. Piše p...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

RSCG: Ljudska prava i sloboda govora

Radio Slobodna Crna Gora: Prva radio emisija o ljudskim pravima i slobodi govora koji se realizuje u okviru projekta ”Young journalist for human rights and freedom – Mladi novinari za ljudska prava i slobode” koji je podr...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona