Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kolumne

23. Novembra 2018.
 

Kudret Bulbul: Lokalizovani orijentalizam

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula

Radovi i aktivnosti zapadnih naučnika iz perspektive imperijalizma i egzotizma u vezi političkih, socijalnih, kulturnih, antropoloških i drugih dimenzija istočnjačkih naroda uopšteno se naziva „orijentalizam“. Ovaj pojam u sebi sadrži i negativnu konotaciju gledanja na istočnjačke narode sa određenim stereotipima iz vanjske perspektive, koji ove narode ne tretira kao neki uticajni subjekt, nego pasivnu grupu kojom se može manipulirati.

Danas orijentalističke aktivnosti nisu u potpunosti izgubile na važnosti, ali su se u velikoj mjeri izmijenile. Ranije su istraživači i naučnici sa zapada išli na istok kako bi vršili istraživanja, dok danas osobe sa istoka idu na zapad gdje realizuju potrebna istraživanja i predstavljaju ih.

Naša tužna priča koja traje 200 godina

Zemlje poput Turske i Japana, koje nisu mogle da zauzmu jasan i uspješan stav naspram zapadne civilizacije, već 200 godine na zapad šalju naučnike, istraživače, eksperte, studente, akademske radnike i državne službenike radi edukacije. I danas veliki broj zemalja od Afrike, Balkana, Bliskog i Dalekog istoka, Latinske Amerike, pa sve do Kine i Indije koriste istu metodu. Ove zemlje i danas u zapadne zemlje upućuju ne samo studente i akademske radnike, neko i državne službenike iz raznih ministarstava i državnih institucija sa ciljem obrazovanja i obuke, i učenja kulture i zapadnog načina djelovanja i života. Ove zemlje i pored teških životnih uslova troše velike količine novca na ove osobe kako bi se obrazovale po pitanju postojećih iskustava, nauke i tehnologije, kao i metoda koja se koriste na zapadu. Dobro, a da li su uspjeli u ovim namjerama. Ukoliko uzmemo u obzir da se već 200 godina osobe šalju za obuku u zapadne zemlje onda možemo reći da i nisu baš uspješne po tom pitanju. Jedan do mojih profesora dok sam studirao znao je često da kaže: „Japanci su se sa zapada vratili sa naukom i tehnologijom zapada, dok su naši studenti se vratili kao pjesnici“. Istaknuti turski pisac Sezai Karakoč odlazak na zapad brojnih osoba i 200 godina neuspjeha opisuje sa pjesmom „Bajka“.

Idu na zapad i vrše istraživanja o svojim zemljama

Oni koji odlaze na zapad sa ciljem studiranja iz različitih razloga većinom rade istraživanja u vezi svojih zemalja i često se postižu suprotni rezultati od očekivanog. Na ovaj način ove zemlje svojim fondovima svoja iskustva prenose zapadnim zemljama. I ove osobe koje idu na zapad ne vrše istraživanja o zemalja u kojima borave i postaju eksperti o svojim zemljama ali u vezi tema koje su određene prema potrebama zapada. Primjera radi iako Turska već 200 godina šalje brojne osobe na zapad radi obrazovanja, u Turskoj postoji veoma mali broj eksperta po pitanju SAD-a, Njemačke, Francuske i sl. Na drugoj strani, u Turskoj se nalazi veliki broj eksperta po pitanju Turske koji su obrazovani sa fondovima Turske na zapadu. I često ćete vidjeti ove osobe da učestvuju u brojnim zapadnim TV emisijama kao eksperti, analitičari i sl.

Ne postaju eksperti za zapad u zemlji iz koje dolaze, nego eksperti zapada za Tursku

Pošto osobe koje idu na zapad radi studiranja i istraživanja većinom rade teme u vezi zemalja iz kojih dolaze više nema i potreba za zapadnim načinom orijentalističkog istraživanja regije. Jer učenje lokalnih jezika od strane zapadnih naučnika i vršenje analiza na terenu zahtjeva velike novčane izdatke i vremenski period, puno je lakše i praktičnije za njih da usmjere osobe koje dolaze iz tih zemalja da pripreme radove i vrše istraživanja sa zapadnim metodologijama. Tako da je dosta pametnije za zapad da osobe koje dolaze korištenjem fondova svoje zemlje na edukativne programe pretvore u eksperte za koje oni imaju potrebu. Dobro, a da li ovaj problem samo nastaje zbog politika i zahtjeva u zemljama u koje se odlazi na obrazovanje? U narednom programu govorićemo o rezultatima odlaska intelektualaca i dobrovoljnog učešća u ovoj vrsti orijentalističkog iskorištavanja. Ali možemo reći da problem koji smo naveli većim dijelom nije nastao zbog zapadnih zemalja u koje se odlazi, nego da je većinom razlog potpuno suprotan.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Hadžem Hajdarević: Budućnost Balkana je svjetlija od mraka novinara i političara

Hadžem Hajdarević, književnik iz Sarajeva     KULTURNA BUDUĆNOST BALKANA MNOGO JE SVJETLIJA NEGOLI  ŠTO SUGERIRAJU MEDIJI I POLITIČKE VRHUŠKE   Razgovarao: Božidar Proročić       Unazad tridesetak godina došlo...
by Redakcija
0

 
 

Rožaje: ‘’Šta mladi mogu i trebaju da učine za životnu sredinu’’

Zaštita životne sredine samo na papiru U multimedijalnoj sali NVO ‘’Avlija’’ 18. februara 2019. godine održana je radionica na temu ‘’Šta mladi mogu i trebaju da učine za životnu sredinu’’ na kojoj su ...
by Redakcija
0

 
 

„Harmonija” – nova knjiga poezije Damira Camića

NOVA KNJIGA POEZIJE „HARMONIJA” ROŽAJSKOG AUTORA DAMIRA CAMIĆA   Prije nekoliko dana iz štampe je izašla nova knjiga poezije „Harmonija“ mladog rožajskog autora Damira Camića. Damir je rođen 2001. godine...
by Redakcija
0

 

 

Poezija Borisa Jovanovića Kastela

Boris Jovanović Kastel     VELIČANSTVENA SMRT   Sanjao je ružičastu džamiju Našir al Mulk u gradu Širazu, u Iranu, svjestan da je nikad neće vidjeti. Vitraži skrhanih ideja i mozaici oživljeni suncem za...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

AVLIJA: Rezultati 8. konkursa za najbolju pjesmu i priču

Pjesme i priče koje su se istakle među brojnim pristiglim radovima na 8. međunarodnom konkursu časopisa AVLIJA za najbolju neobjavljenu pjesmu i priču u regionu za 2018. godinu na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorsko...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona