Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

23. Novembra 2018.
 

Kudret Bulbul: Lokalizovani orijentalizam

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula

Radovi i aktivnosti zapadnih naučnika iz perspektive imperijalizma i egzotizma u vezi političkih, socijalnih, kulturnih, antropoloških i drugih dimenzija istočnjačkih naroda uopšteno se naziva „orijentalizam“. Ovaj pojam u sebi sadrži i negativnu konotaciju gledanja na istočnjačke narode sa određenim stereotipima iz vanjske perspektive, koji ove narode ne tretira kao neki uticajni subjekt, nego pasivnu grupu kojom se može manipulirati.

Danas orijentalističke aktivnosti nisu u potpunosti izgubile na važnosti, ali su se u velikoj mjeri izmijenile. Ranije su istraživači i naučnici sa zapada išli na istok kako bi vršili istraživanja, dok danas osobe sa istoka idu na zapad gdje realizuju potrebna istraživanja i predstavljaju ih.

Naša tužna priča koja traje 200 godina

Zemlje poput Turske i Japana, koje nisu mogle da zauzmu jasan i uspješan stav naspram zapadne civilizacije, već 200 godine na zapad šalju naučnike, istraživače, eksperte, studente, akademske radnike i državne službenike radi edukacije. I danas veliki broj zemalja od Afrike, Balkana, Bliskog i Dalekog istoka, Latinske Amerike, pa sve do Kine i Indije koriste istu metodu. Ove zemlje i danas u zapadne zemlje upućuju ne samo studente i akademske radnike, neko i državne službenike iz raznih ministarstava i državnih institucija sa ciljem obrazovanja i obuke, i učenja kulture i zapadnog načina djelovanja i života. Ove zemlje i pored teških životnih uslova troše velike količine novca na ove osobe kako bi se obrazovale po pitanju postojećih iskustava, nauke i tehnologije, kao i metoda koja se koriste na zapadu. Dobro, a da li su uspjeli u ovim namjerama. Ukoliko uzmemo u obzir da se već 200 godina osobe šalju za obuku u zapadne zemlje onda možemo reći da i nisu baš uspješne po tom pitanju. Jedan do mojih profesora dok sam studirao znao je često da kaže: „Japanci su se sa zapada vratili sa naukom i tehnologijom zapada, dok su naši studenti se vratili kao pjesnici“. Istaknuti turski pisac Sezai Karakoč odlazak na zapad brojnih osoba i 200 godina neuspjeha opisuje sa pjesmom „Bajka“.

Idu na zapad i vrše istraživanja o svojim zemljama

Oni koji odlaze na zapad sa ciljem studiranja iz različitih razloga većinom rade istraživanja u vezi svojih zemalja i često se postižu suprotni rezultati od očekivanog. Na ovaj način ove zemlje svojim fondovima svoja iskustva prenose zapadnim zemljama. I ove osobe koje idu na zapad ne vrše istraživanja o zemalja u kojima borave i postaju eksperti o svojim zemljama ali u vezi tema koje su određene prema potrebama zapada. Primjera radi iako Turska već 200 godina šalje brojne osobe na zapad radi obrazovanja, u Turskoj postoji veoma mali broj eksperta po pitanju SAD-a, Njemačke, Francuske i sl. Na drugoj strani, u Turskoj se nalazi veliki broj eksperta po pitanju Turske koji su obrazovani sa fondovima Turske na zapadu. I često ćete vidjeti ove osobe da učestvuju u brojnim zapadnim TV emisijama kao eksperti, analitičari i sl.

Ne postaju eksperti za zapad u zemlji iz koje dolaze, nego eksperti zapada za Tursku

Pošto osobe koje idu na zapad radi studiranja i istraživanja većinom rade teme u vezi zemalja iz kojih dolaze više nema i potreba za zapadnim načinom orijentalističkog istraživanja regije. Jer učenje lokalnih jezika od strane zapadnih naučnika i vršenje analiza na terenu zahtjeva velike novčane izdatke i vremenski period, puno je lakše i praktičnije za njih da usmjere osobe koje dolaze iz tih zemalja da pripreme radove i vrše istraživanja sa zapadnim metodologijama. Tako da je dosta pametnije za zapad da osobe koje dolaze korištenjem fondova svoje zemlje na edukativne programe pretvore u eksperte za koje oni imaju potrebu. Dobro, a da li ovaj problem samo nastaje zbog politika i zahtjeva u zemljama u koje se odlazi na obrazovanje? U narednom programu govorićemo o rezultatima odlaska intelektualaca i dobrovoljnog učešća u ovoj vrsti orijentalističkog iskorištavanja. Ali možemo reći da problem koji smo naveli većim dijelom nije nastao zbog zapadnih zemalja u koje se odlazi, nego da je većinom razlog potpuno suprotan.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Tri pjesme Ibrahima Osmanbašića posvećene pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću

Tri pjesme Ibrahima Osmanbašića posvećene pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću . ODJEK PJESME   Riječi tvoje – bistre i britke rime tvoje – s bojom i mirisom strofe tvoje – s muzikom i usudom pjesme tvoje – s p...
by Redakcija
0

 
 

Nikolina Todorović: Porodični vrtovi

Nikolina Todorović studentica master studija Komparativne književnosti u Sarajevu. Piše poeziju, prozu i eseje. Do sada je objavljivala na nekoliko regionalnih portala. Pjesma iz njene neobjavljene zbirke “Samospaljen...
by Redakcija
0

 
 

Popis stanovništva Rožaja iz 1571. godine

Рожај (Рожаје), село у нахији Трговиште[1]   Пописивање територије Призренског санџака наредио је још султан Сулејман I (1520-1...
by Redakcija
0

 

 

PREDSTAVLJENA KNJIGA “NOMAD NA ŠTIKLAMA” SANJE RADULOVIĆ

Knjiga “Nomad na štiklama” autorice Sanje Radulović iz Doboja promovisana je u Narodnoj biblioteci “Branko Radičević” u Derventi – pišu Posavskenovosti.com Radulovićeva je rekla da je djelo p...
by Redakcija
0

 
 

8. konkurs časopisa ”Avlija” za najbolju kratku priču i pjesmu za 2018. godinu

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme AVLIJA iz Rožaja raspisala je 8. međunarodni konkurs/natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču i pjesmu u regionu za 2018. godinu. Konkurs je otvoren od 1...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona