Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kolumne

8. Marta 2019.

Snežana-Žana Popović: Dan ravnopravnosti širom planete

More articles by »
Written by: Redakcija

DAN RAVNOPRAVNOSTI ŠIROM PLANETE

Piše: Snežana-Žana Popović

Iako svakog dana treba insistirati na ravnopravnosti polova današnji dan je važan datum u istoriji i treba nam poslužiti da se podsjetimo zbog čega slavimo 8. mart i šta se tim datumom ukazuje.

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena), međunarodni je praznik koji se obilježava 8. marta svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća nas pripadnica ženskog pola. Prvi Dan žena se slavio 28. 2. 1909. u SAD  deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Crna Gora i dalje je tradicionalno društvo u kome se žene svakim danom trebaju boriti za bolji položaj u društvu. U politici u Crnoj Gori položaj žena jasno govori da smo daleko od ravnopravnosti polova i da je potrebno još mnogo toga uraditi da se situacija popravi. Takve borbe nikada nisu lake, zahtijevaju veliku posvećenost i predanost, ako želimo da kao pripadnice nježnijeg pola istrajemo. U saopštenju ženskih organizacija i aktivistkinja za ženska ljudska prava širom Evrope ali i Svijeta povodom današnjeg dana rečeno je da danas, 106 godina nakon Druge međunarodne konferencije socijalistkinja održane u Kopenhagenu 1910. godine kada je Clara Zetkin predložila da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena i šezdeset godina nakon što su žene Jugoslavije, među prvima u Europi, izborile pravo glasa, mnoge žene još uvijek traže svoja osnovna prava. Žene su prvi put u istoriji uspjele da se izbore za svoja prava i mnoge beneficije, kao što je trudničko bolovanje, pravo glasa, ograničenje rada (noći rad, radu u smjenama), ravnopravnost sa muškarcima. žene su prvi put u istoriji uspele da se izbore za svoja prava i mnoge beneficije, kao što je trudničko bolovanje, pravo glasa, ograničenje rada (noći rad, radu u smenama), ravnopravnost sa muškarcima.Nažalost, čini se da je ovaj praznik izgubio smisao, jer se najčešće obeležava darivanjem žena cvijećem i drugim poklonima.Kada govorimo o ženama na na području Crne Gore, to su svakako ekonomska prava. Uopšteno je da su žene te koje prve izgube posao, da su te koje ponesu egzistencijalni teret opstanka porodice, drugog-trećeg radnog mesta ako treba, sive ekonomije. Osnovni problem je nezaposlenost, odnosno ekonomska ugroženost.

Mnoge žene nisu u mogućnosti da zaštite svoja prava jer nemaju ni novca, ni poverenja u institucije sistema. Neke to ne žele jer smatraju da su same krive za ono što im se događa, mnoge žene i ne znaju koja im prava pripadaju i kome da se obrate. I kada posle mnogo godina trpljenja odluče da traže zaštitu, često odustanu jer su obeshrabrene ili okolina vrši pritisak na njih i optužuje ih da su one jedinini krivci. Danas svjedočimo nekim dostignućima u područjima ravnopravnosti i emancipacije žena, nego iskreno smo svjesne da je neravnopravnost i nejadnakost žena itekako prisutna u svim svojim oblicima širom svijeta. Žene još uvijek čine većinu siromašnih u svijetu, tri četvrtine žena iznad 25 godina u Aziji i Africi je nepismeno, a nedostupnost obrazovanju  žena globalno je u porastu. U prosjeku, žene zarađuju 30-40 posto manje od muškaraca za isti posao, nema ih ili su samo djelimično zastupljene u centrima političke moći. Žene su i dalje, svugdje u svijetu, većina žrtava nasilja, a stradanja žena i djece u imperijalističkim ratovima širom svijeta i broj njihovih žrtava, prelazi broj žrtava onih koji su u uniformama.Ravnopravnost često pada u vodu kada žene traže posao i kada poslodavci čuju da planiraju, ili već imaju djecu. Susreti sa raznim predrasudama koje treba pobijediti događaju se iz dana u dan. Položaj koji dobiju kao uspješne menadžerke, ljekarke, trgovci, političarke, novinarke, žene treba stalno da dokazuju da su zaslužile. Moć, uglavnom, imaju muškarci, mada će mnoge dame reći i da nije baš tako, te da sa razlogom slave sopstvena ekonomska, politička i društvena dostignuća. Kao članica Foruma žena Crne Gore, iskreno vjerujem da budućnost koja je pred nama biće protkana borbom za žensku emancipaciju, i socijalni aspekt kao najznačajni faktor prava žena.

Snežana-Žana Popović, rođena je 1980. godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završila na Cetinju. Radi kao privatni preduzetnik. Samohrana majka dvije ćerke. Članica Foruma žena Crne Gore, veliki aktivista i borac za žensku emancipaciju. Piše poeziju. Živi stvara i piše na ponosnom Cetinju.

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Dejanu Bogojeviću nagrada ”Milan Rakić” za 2022. godinu

ДЕЈАНУ БОГОЈЕВИЋУ НАГРАДА „МИЛАН РАКИЋ“ ЗА 2022. ГОДИНУ Жири за доделу награде „Милан Ракић“ у саставу: Гордана Влаховић, чл...
by Redakcija
0

 
 

Nazif Veledar o knjizi ”Druga obala” Faruka Dizdarevića

Dr. Nazif  Veledar   TRAGANJE  ZA  DUHOM  STVARANJA Faruk Dizdarević, Druga obala/ Ogledi i razgovori, Grafičar, Užice, 2022.   Knjiga DRUGA OBALA književnika, književnog i likovnog kritičara, esejiste, hroniča...
by Redakcija
0

 
 

Faruk Dizdarević o slikarstvu Medžida Fakića

Faruk Dizdarević     PIKTURALNE REALIZACIJE  MEDŽIDA FAKIĆA                                        Slikar Medžid Fakić je u izboru od oko tridesetak platana za izložbu u Novom Pazar...
by Redakcija
0

 

 

Poetski konkurs KIRKA

POETSKI KONKURS   Udruženje Idejna kreacija „Kirka“ raspisuje konkurs za poeziju (savremena poezija, haiku, grafička / vizuelna poezija, strip-pesma). Mogu učestvovati autori iz bivših jugoslovenskih republika, ali...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Poetsko predstavljanje Dženisa Šaćirovića u Crnoj Gori

Poetsko predstavljanje Dženisa Šaćirovića u Crnoj Gori   Na manifestaciji ,,Dani dijaspore-iseljenika” u organizaciji Uprave za saradnju s dijasporom-iseljenicima Vlade Crne Gore održanoj u Rožajama 28. jula 20...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange