Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

28. Avgusta 2014.
 

Alen Zečević: Bobovac, na platou bosanskih kraljeva

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Jednom je jedan pjesnik zapisao: ”Mistični čar zemlje Bosne je u njenoj vjekovnoj tišini.” U tišini tih stoljeća, tamo gdje se vrijeme ulijeva u vječnost, rođena je moćna kraljevina Bosna, zemlja smještena na raskrsnici dvaju svjetova, Istoka i Zapada, a njeni vjerni saputnici dobri Bošnjani, nastaviše svoj historijski hod kroz druga vremena, sve do danas, čuvavši ponosno svaki spomen na njeno ime. U embriju njene državnosti izgradili su Bobovac, stolni bosanski grad, najljepšu utvrdu u Bosni i šire, građenu početkom XIV stoljeća po volji Stjepana I Kotromanića.

Plato bosanskih kraljeva smješten je na jednoj zaravljenoj površini koja nosi naziv Grgurevo. Najveći dio onoga što je ostalo na platou bobovačkog dvora odnešeno je zubom vremena, ljudskim nemarom i vrlo često kao ratni plijen. Arheološka istraživanja koja su vršena za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, prva ozbiljnija sistematska istraživanja, zauvijek su odnijela najveće historijsko bogatstvo koje su Bobovac i sutješki kraj čuvali tokom svog višestoljetnog postojanja.

Dvor na Bobovcu prvi put se spominje 1356. godine u jednom pismu bana Tvrtka (curia nostra sub castro Bobovaz), a to je svega šest godina nakon prvog spomena Bobovca kao grada. Grad sa svojim fortifikacijskim elementima građen je u tri faze. Prva faza počela je iza 1327. godine kada je i donešena odluka o izgradnji ove bosanske prijestolnice. Ovdje je značajno spomenuti da je ovoj fazi za prve konture grada-utvrđenja, poslužio jedan zid iz kasne antike (V-VI st.), po kojem se vidi da je već tada ovdje bilo formirano savršenije naselje. Bobovac i njegova utvrda činili su jednu od najjačih srednjovjekovnih fortifikacija na tlu Bosne i Hercegovine. Najbolje utvrđeni dio kompleksa bio je kraljevski dvor. Njega su činili: dvije palače, pomoćna zgrada koja je imala široku namjenu ( smještaj zanatskih radionica ), dva spremišta žita i dvije kovačnice, prostorija u kojoj su se čuvali konji, u neposrednoj blizini bile su dvije cisterne za vodu. Pored toga tu su se nalazili i prateći objekti koji su imali odbrambenu namjenu. Jedna od kapija, kroz koju se ulazilo u predvorje donje palače, na sebi je nosila lijepe ukrase vegetativnih motiva, lijepe ornamentike i niske reljefe koji su rađeni u laporu. Osim toga, iznad ove kapije stajao je umjetnički izrađen kraljevski grb, također rađen u mekanom kamenu, ali u visokom reljefu. Fragmenti reljefa i grba nađeni su uz kapiju za vrijeme arheološkog iskopavanja. U prostranom užem predvorju nalazila su se spremišta za žito i to u dvije zgrade građene kombiniranom kameno-drvenom konstrukcijom; ostaci ugljenisanog žita – pšenice, ječma, prosa i zobi – nađeni su desno i lijevo od kapije. Kada je riječ o pronađenom portalu koji se nalazio iznad donje palače, zanimljivo je spomenuti kako je ispred njega pronađena cisterna koja je iskopana u kamenoj podlozi. Arheološka iskopavanja su pokazala da je cisterna prvobitno imala svod-kupolu, a širina kruga kupole je bila promjera 5 metara, dok je njena dubina, počev od kupole, bila 5 metara. Zidovi cisterne obrađeni su tesanim kvadrima sedre a naknadno su prevučeni tzv. hidrauličkim malterom.
Bobovac-kraljevski-grad (Custom)
Najveličanstveniji dio kompleksa činila je velika palača. Prema arheološkim pokazateljima velika palača je izgledala monumentalno, s obzirom da je njen zid sa istočne strane bio visok preko 20 metara. Velika palača je imala podrum, a imala je još najmanje tri sprata u istočnom dijelu. Kao i svaka kraljevska palača, i palača na Bobovcu je imala bogatu umjetničku postavku u svojoj unutrašnjosti. Tome svjedoči i nekoliko dokaza o postojanju plastike. Monumentalni portal, koji se stepenasto sužavao prema unutrašnjosti, bio je obložen ukrasnim kamenom – miljevinom; pilastri u obliku snopa polustupića držali su kapitele ukrašene motivom ljiljana povezanih u niz.

Zidovi glavne palače sagrađeni su tako da imaju dvojaku funkciju, i vanjskih zidova kao i bedema, iako je predvorje bilo ograđeno posebnim bedemom. Pogled u prostrano predvorje pružao se sa lijepo izrađenih prozora. Prozori su imali formu romaničko-gotičkih bifora, a na prozorskim okvirima bio je izveden u niskom reljefu ornament s motivom loze. Unutrašnjost velike palače bila je veličanstvena. Nju su ukrašavali reljefi sa predstavom orla, vjerovatno urađeni kao dijelovi velike zidne kompozicije. Pronađeni su zanimljivi ostaci keramičkih peći. Veliki pećnjaci bili su bogato ukrašeni kraljevskim grbom i titulom bosanskih kraljeva koja je ispisana na latinskom jeziku, primjenom lijepih gotičkih slova. Iznad palače nalazila se gornja terasa sa nekoliko popratnih objekata: kula (izgrađena u odbrambene svrhe), palača ispred koje se nalazilo malo predvorje, jedna manja cisterna i jedna višenamjenska zgrada. Ostaci glavne kule danas su zadržali četvrtastu osnovu, a njeni zidovi, svi osim istočnog, i danas se prkosno dižu do 6 metara u visinu. Na gornjoj terasi bila je smještena tzv. mala palača, građevina koja je podignuta sa nekoliko spratova. Kao i velika palača, i mala palača je imala relativno raskošnu unutrašnjost, s obzirom da je u njenoj unutrašnjosti pronađeno nekoliko fragmenata plastike koji ukazuju na postojanje značajne umjetničke dekoracije. Fini reljef sa predstavom bosanske krune ukrašavao je natprozornik jednog gotičkog prozora sa unutrašnje strane. Prilikom istraživanja na jednom od kamenih stubova pronađeni su tragovi pozlate, što implicira da je i značajan dio unutrašnjosti male palače bio ukrašen u istom stilu. U pomoćnoj zgradi koja se nalazila neposredno u blizini male palače vjerovatno je da su se nalazile male radionice. Zbog položaja koji je gornja tj. mala palača imala može se naslutiti da je u njoj određeno ili cijelo vrijeme boravila kraljevska porodica. Tome u prilog ide nekoliko činjenica, a svakako je najvažnija činjenica da je ona bila najzaštićenija. Prema nekim pretpostavkama donja palača ili velika palača mogla je biti svečana dvorana u kojoj su se upriličili mnogi važni događaji ili primali važni gosti. Sasvim je opravdana pretpostavka da je negdje u dvoru bilo bansko a kasnije i kraljevsko prijestolje. U jednoj od palača nalazila se i riznica koja je u sebi čuvala bosansku kraljevsku krunu. Ipak, velom tajne ostalo je obavijeno pitanje: gdje se nalazilo kraljevsko prijestolje?

Ko je učestvovao u izgradnji kraljevskog dvora? To je pitanje koje do danas nije dalo konačan odgovor, ali jedno je sigurno, na izgradnji bobovačkog dvora radili su iskusni i školovani graditelji. Postoje indicije da su najvećim radovima rukovodili domaći bosanski majstori, prvenstveno misleći na činjenicu da je Bobovac izgrađen po modelu bosanskih fortifikacionih struktura. Jedan podatak Dubrovačkog arhiva daje osnova pretpostavci da je jednu ili obadvije cisterne gradio dubrovački >>magster cisternarum< < Petar Jugončić, po narudžbi kralja Tvrtka I 1388. godine. Na platou bobovačkog dvora nalazi se i danas, iako nekoliko puta renovirana, kapelica koja je prvobitno bila mauzolej u kojem su sahranjivani neki od članova vladarske porodice. Kapela na Bobovcu naknadno je adaptirana u grobnu crkvu; tom prilikom je glavni prostor crkve (lađa, naos) drvenom pregradom podijeljen u dva dijela: u prvom dijelu: – dio oltara – smještene su grobnice, a drugi, manji dio, ostavljen je za vjernike. Prilikom arheoloških istraživanja pronađeni su ostaci fresaka – fragmenti slika iz grobne kapele Bosanskih kraljeva na Bobovcu. Ti su fragmenti, vjerovatno bili dio velike i lijepe kompozicije sa predstavom portreta bosanskih kraljeva sa njihovim vladarskim titulama. Na njima je evidentno prisutan romaničko-gotički stil, u kojem je do izražaja dolazilo spokojstvo vladarskih portreta koji su dominirali u grobovima smještenim u bobovačkoj kapeli.

Pored već pomenutih objekata koji su podignuti u sklopu izgradnje bobovačkog dvora, ali i onih koji su bili namijenjeni isključivo zanatskoj proizvodnji, ispod sjevernih zidina dvora se nalazilo malo podgrađe sa oko dvjesto skromnih kuća. U tom podgrađu živjeli su majstori različitih zanata. Tako se zna da su u gardu bile tri kovačke radionice. Zbog svog geografskog položaja i prirodnih uslova Boboac je, kao i kompletno mjesto Sutjeska, smješteno u kanjonu, prirodnom usjeku kroz koji i danas protiče rijeka Bukovica. Okolina današnjeg grada Kaknja obiluje nalazištima stećaka, a tu je pronađen i najljepši otkriveni, Zgošćanski stećak. Za vrijeme arheoloških istraživanja koja su vođena pod budnim okom austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, svi pronađeni artefakti na platou bosanskih kraljeva prenešeni su u tuđe zemlje.

Danas, skriven duboko u sutješkim šumama, iako znatno porušen, Bobovac svjedoči o veličanstvenoj historiji Bosne i Hercegovine. Danas je to kamen, ostaci debelih bedema koji se inate neumitnoj prolaznosti vremena, mjesto ukleto svojom samoćom, gdje još samo rijetki zaljubljenik u prirodu zastane da odmori u borama bosanske povijesti . . .

Džamija sultana Mehmeda Fatiha u Kraljevoj Sutjesci

Džamija sultana Mehmeda Fatiha u Kraljevoj Sutjesci

Za pad Bobovca, vezana je legenda o izgradnji džamije u Sutjesci, po nekima jedne od najstarijih u Bosni. Džamija u Sutjesci sagrađena je neposredno poslije pada Bobovca, po naredbi sultana Mehmeda el Fatiha. O tome legenda kaže: nakon pripremljene opsade 19. maja sultan sa Drine stiže u Sutjesku 20. maja, gdje su na prostoru današnje džamije već bili podignuti ”čadori”. Krajem trećeg dana opsade, kada je došla vijest da je Mahmut-paša zauzeo grad, sultan je pred svojim ”čadorom” završavajući namaz, pogledao u svoj pobodeni štap uz koji se ka vrhu spiralnom putanjom penjao mrav, što ga je asociralo na putanju minaretskih merdevina, te je oduševljen viješću i čudnom putanjom mrava, sa pomenutom asocijacijom, naredio da se na tom mjestu sagradi džamija.

Izvor: Diwan magazin



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Hrvatska kulturna baština kroz istoriju

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA KROZ ISTORIJU Piše: Božidar Proročić   Povodom dana državnosti Republike Hrvatske koji se obilježava 25. Juna, posjetićemo se na bogastvo kulture koju je ova, susjedna nam država, kroz sv...
by Redakcija
0

 
 

Andrej Andrejević: Husein-pašina džamija u Pljevljima

Prof dr Andrej Andrejević HUSEIN PAŠINA DŽAMIJA U PLJEVLJIMA (iz knjige ”Islamska monumentalna umetnost 16. veka u Jugoslaviji – kupolne džamije”, Avlija, Rožaje 2017.) Najlepši i najznačajniji očuvani...
by Redakcija
0

 
 

Obnovljen antifašistički spomenik Radunu Đukiću (1916-1944) na brdu Top u Rožajama

NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Očišćeno je oko spomenika, sagra...
by Redakcija
0

 

 

Obnovimo Kučansku džamiju u Rožajama

Ne zna se tačna godina gradnje Kučanske džamije u Rožajama. Vjerovatno je sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka. Nije monumentalnih dimenzija, ali predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe Crne Gore, jer je odraz trad...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Ejup Mušović: Novopazarski Jevreji

Jevreji su davnašnji stanovnici Novog Pazara i u etnički različitom sastavu stanovnika grada na Raški oni su igrali vrlo značajnu ulogu u privrednom životu ovog grada, osobito u poslednjim stolećima, određenije – ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona