Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

16. Aprila 2013.

Fatih Hadžić: Husein-pašina džamija u Pljevljima

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Fatih Hadžić

 

HUSEIN-PAŠINA DŽAMIJA U PLJEVLJIMA

.

Apstrakt: Džamija, kao i cjelokupan vakuf Husein-paše Boljanića, dao je Pljevljima obilježje značajnog gradskog naselja. Još u Tursko doba, Taslidža je bila važna raskrsnica karavanskih puteva, stjecište i sjedište paša, aga i begova, medresa, karavansaraja, učenih ljudi… Nažalost, od Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata, mnogo toga je porušeno i zatrto, tako da su nestali značajni tragovi bošnjačo-muslimanskog bitisanja na prostoru Pljevanja. Ovaj rad je samo jedno podsjećanje koje u sebi sadrži zov za zastitom i očuvanjem svega onoga što je vrijedno, bez obzirom kojoj različitosti pripadalo.

 

Ključne riječi: Džamija, munara, kube, trijem, šadrvan, vakuf, imam, mujezin, tarih, sahat kula.

 

Pljevlja (Taslidža) kao naselje je, kroz historiju, imalo sve elemente koji odlikuju orijentalne kasabe, odnosno muslimanska naselja: džamije, turbeta, sahat kulu, medresu… Od svog nastanka, ovaj grad je imao mnogo vakufa čijom se zaslugom i razvio kao varoš Taslidža.  Neki od tih vakufa su se zadržali do tridesetih godina XX vijeka, kao na primjer vakufi: Husein-paše, Hadži Hasana, Hadži Zekerijaa, Rizvanija, Odobaše, Sulus, Jusuf-Kadi, Misri Ahmed-bega (Musluk), Ćutkovac, Hadija i Medresa.

Najbogatiji i najveći je bio vakuf Husein-paše Boljanića. Husein-paša Boljanić je rodom iz sela Boljanića opština Pljevlja, gdje se i danas nalazi mezar njegovoga oca Bajram-age Boljanića. Ovaj vakuf je, između ostalog, raspolagao sljedećom imovinom: džamija, mezaristan, šadrvan, sahat-kula, turbe, mekteb, hamam – javno kupatilo, 34 dućana, dvije kahve, sedam magaza, pet berbernica, dva hana, dvije sobe, Milet bašča, aščinica, dva placa, dvije bašče, dvije kuće, pet njiva, osam čitluka… U popisu Hercegovačkog sandžaka iz 1570. godine, stoji: ”…Husein-paša, sadašnji beglerbeg Dijarbakira, podigao je džamiju u kasabi Tašlidža ”[1].

Ime glavnog neimara nije nam poznato, ali na osnovu drugih podataka može se pretpostaviti da je skicu za ovu džamiju uradio poznati neimar Hajrudin, koji je projektovao i Stari most u Mostaru.[2] Posmatrajući je u širim okvirima osmanske umjetnosti, ova džamija se svrstava u red najznačajnijih zadužbina tog obima, na tlu Osmanskog carstva, nastala u vrijeme čuvenog turskog graditelja Kodža Mimar Sinana. Dakle, najznačajniji i najpoznatiji objekat ovog Husein-pašinog vakufa jeste džamija, koja po njemu i nosi ime do današnjih dana.

Osnova Husein-pašine džamije je pravougaonog oblika. Dugačka je nešto više od 17 metara, a široka 13 metara. O vremenu kada je sagrađena, Husein-pašina džamija, postoje različiti podaci. Tarih (ploča sa podacima i godinom izgradnje), koji je trebalo da bude postavljen na džamiji, vjerovatno je otuđen ili nije uopšte nikada ni bio postavljen. Vjerovatno je bio ukrašen skupim metalima te je to bio razlog njegovog nestajanja.

Ostala je zanimljiva predaja-legenda o tarihu Husein-pašine džamije, koja se do današnjih dana sačuvala u Pljevljima. Po toj predaji, majstor koji je gradio ovu džamiju preuzeo je istovremeno i izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču. (Sinan-beg je stariji brat Husein-paše). Zbog nemogućnosti da istovremeno nadgleda izgradnju obje džamije, on je svom kalfi prepustio izgradnju džamije u Pljevljima, dok je lično rukovodio izgradnjom džamije u Čajniču. Džamije su istovremeno završene. Nakon završetka radova, urezao je tarih na Sinan-begovoj džamiji, te se, nakon toga, uputio u Pljevlja da obavi isti posao. Kada je ugledao džamiju, čiju je gradnju nadgledao njegov kalfa  i vidio da je u estetsko-arhitektonskom izgledu bolja od one čijom je izgradnjom lično rukovodio, njemu je pozlilo i on je umro na licu mjesta. Iz poštovanja prema glavnom majstoru, kalfa je odlučio da i ne postavi pripremljeni tarih, te je zbog toga ostala neispisana ploča koja se i danas nalazi pored ulaza u džamiju.

Ploča sa ispisanim tarihom, koja se danas nalazi iznad ulaza ove džamije, postavljena je 1888.godine.[3]

 

„ O, Ti koji otvaraš vrata-otvori nam najljepša vrata!

Kada se otvore, neka se zatvore oči neprijatelja-

upravo kako stoji u suri: „Mi smo Ti zaista otvorili…“

Uzvišeno djelo Husein-paše – otvori se ozari poput

divotne ruže;

Uz to, lijep hronostih obnove divne doline –

prvi po hidžri, a drugi po finansijskoj godini, o voljeni!

„Divno se obnovi ova kuća, božije oko-kako se

Ozari ova divna i prelijepa bogomolja“![4]

 

Unutrašnjost Husein-pašine džamije ukrašena je detaljima u kamenu i rezanim na drvetu na mihrabu, minberu i ćursu. Turska perforacija (slikarstvo) na unutrašnjim zidovima je izvanredna i fascinira posjetioce. Ova džamija ima minber, koji je, takođe lijepo umjetnički izrađen. Majstor je tako isklesao mramor da mu se može čestitati na vještini. Iznad mihraba se nalazi slika Kabe na crnoj kadifi, izvezena i ukrašena zlatom tako da izaziva zavist Manija[5] i Behzada.[6]  Dekoracija zidova je izvršena koncem XIX vijeka. Džamija je zidana od kamena, a uz noćno svjetlo daje posebnu estetsku draž.[7]

Treba napomenuti da se u džamiji nalazi i jedan stari originalni ćilim, čija godina izrade nije poznata. Ovaj ćilim se sastoji iz tri dijela i njegova ukupna težina je oko 400 kg, a nalazi se ispod današnje prostirke, koja se sastoji od ćilima ručne radinosti.[8]

 

Kube

Glavni centralni prostor nadvisuje kube-kupola raspona 10,85 metara. Oko glavnog i najvećeg džamijskog kubeta imaju još tri manja na četiri mramorna stupa. Takođe, u sva četiri ugla džamije nalaze se četiri ukrasne polukupole. Prostor iznad ulaza je dekorisan, djelimično isto kao i mihrab.

Mushaf

Takođe je značajno napomenuti da se u Husein-pašinoj džamiji čuva rukopis Kur’ana (mushafa), koji predstavlja vrhunsko djelo islamske kaligrafije 16 – tog vijeka. Mushaf je pisan 987. godine po hidžri, odnosno 1571. godine, na zahtjev samog Husein-paše. Rukopis ima 233 lista veličine 39 x 28,5 cm i povezan je kožnim omotom. Ukrašen je sa 352 minijature uglavnom rađene u plavoj, zelenoj  i crvenoj boji, na zlatnoj podlozi. Motivi su krug, krug sa šiljcima okrenutim duž stranice, kvadrat i stilizovana kupa cvijeća. Prepisivač i iluminator nije poznat jer je rukopis potpisan samo signalom ,, Dža‘’, što bi, prema rahmetli profesoru Kasimu Hadžiću, moglo da odgovara tada čestom imenu Dža’fer.

Trijem

Trijem se nalazi sa sjeverozapadne strane džamije i podijeljen je na tri dijela. Svi dijelovi trijema pokriveni su kupolama (tri kupole) od kojih je ona u sredini malo više podignuta. Nose ga četiri stuba spojenih prelomljenim lukovima.

Munara

Munara je visoko 42 metra, sazidana je od laporca. Godine 1912. munaru je pogodio grom, pa je ponovo u istom stilu sazidan dio iznad šerefeta. Od podnožja munare, do šerefeta, ima 110 stepenica. Ukras na šerefetu rađen je po starim kalupima stalaktita koji su ga ranije krasili. Na podnožju munare, gdje se munara odvaja od glavnog objekta, nalazi se tarih, ispisan na spoljašnjem dijelu munare, u krugu. Prijevod tariha glasi:

 

Dok postoji (džamija ili munara)

ona će biti očiti znak postojanja pravde,

dok je u uspravnom položaju

jamac je Božijeg zakona.“[9]

 

Šadrvan

Pred džamijom se nalazi šadrvan. O njegovom izgledu je pisao francuski putopisac Filip Difren-Kane, koji je 1573. godine, u pratnji francuskog ambasadora, prolazio kroz  Taslidžu.  Zapisao je slijedeće: ”U džamiji ovog mjesta vidi se lijepa i umjetnički rađena česma ”.[10] Sedam godina kasnije Paolo Kontarini govori o džamiji sa lijepim šadrvanom.[11] I francuski putopisac Lefevr bilježi da u Pljevljima postoje tri džamije od sa “lijepom česmom u jednoj od njih”.[12]

Sahat kula

U dvorištu Husein pašine džamije nalazi se i Sahat kula, koja potiče najvjerovatnije iz perioda kada je građena i džamija, a zaključak o ovoj tvrdnji se može izvesti iz same lokacije i položaja Sahat kule. Sahat kula je renovirana uz pomoć SO-e Pljevlja 2004. godine, i danas služi svojoj namjeni.

Imami

Prema sačuvanim podacima u turskom popisnom defteru  (BBA-Istanbul-defter za Hercegovački sandžak iz 1570.), pominje se Džafer sin Hasanov, kao prvi imam i hatib, i Hodeverdi sin Abdullahov, kao mujezin ove džamije. Mutevelija ovog vakufa bio je Mustafa.

Kao imami ove džamije pominju se još i: Hilmija Pašefendić, Hakija Mulović, Ibrahim hadži Mulović, Bećir Mulović, Mehmed Coković, Redžep Liković, Šefket Bektešević, Hasan Bošnjak, Orhan Mahmutović.[13]

Zaključak

Boljanićeva zadužbina, odnosno vakuf Husein-paše Boljanića, zajedno sa drugim vakufima – zadužbinama, koji su krasili ovaj grad, dao je Pljevljima obilježje značajnog gradskog naselja. Još u Tursko doba, Taslidža je bila važna raskrsnica karavanskih puteva. Bila je sjedište paša, aga i begova. Sjedište medresa, karavansaraja, učenih ljudi, a istovremeno i vojna postaja turskih askera. I danas, Pljevlja su sačuvala značajnu baštinu bošnjačke, orijentalno-muslimanske kulture, arhitekture, međuljudskog poštovanja i suživota različitih konfesija i etniciteta. Nažalost, od Balkanskih ratova, Prvog, i Drugog svjetskog rata, mnogo toga je porušeno i zatrto, tako da su nestali značajni tragovi bošnjačko-muslimanskog bitisanja na prostoru Pljevalja. Džamija Husein-paše Boljanića, Božija kuća, muslimanska bogomolja, samo je jedan u nizu bisera orijentalnog i muslimansko-sakralnog graditeljstva, koji i dan danas odolijevaju vjetrometini balkanskih prostora. Ovaj rad je jedno podsjećanje koje u sebi sadrži poruku za zaštitom i očuvanjem svega onoga što je vrijedno, bez obzirom kojoj različitosti pripadalo, a što i te kako i u našem vaktu i zemanu služi svojoj humanoj, ljudskoj svrsi.

pljevlja_pljevlja_husein_pasina_dzamija_03 (Custom)


[1] Istanbul, BBA, TD, No. 654, OIS br. 99, fo. 35.

[2] Dr E. Pelidija, dr B. Zlatar, Dr E. Pelidija, dr B. Zlatar, Husein-paša Boljanić i njegove zadužbine, Monografija džamije, Almanah, Podgorica 2006. godine. strana 66

[3] Andrej Andrejević, Pljevaljska džamija i njeno mjesto u islamskoj umjetnosti na našem tlu, Simpozijum: „Seoski dani Sretena Vukosavljevića“, sveska V, Prijepolje 1978. strana 189.

[4] prevela dr. Ljubinka Rajković

[5] Mani se zvao poznati persijski slikar i graver

[6] Poznati persijski slikar iz XIV vijeka

[7] Bajro Agović, Džamije u Crnoj Gori, Almanah, Podgorica 2001. godine

[8] Podatak dobijen od Jakuba Durguta iz Pljevalja, 2011. godine.

[9] Tarih preveli Ismail Ahmetagić i Nurko Karaman. 2003. godine u Sarajevu, a zahvaljujući Jakubu Durgutu mujezinu ove džamije koji je bio angažovan na ovom poslu – podatke dao Jakup Durgut, mujezin ove džamije – 2011. godine.

[10] Radovan Samardžić, Beograd i Srbija u spisima francuskih savremenika XVI-XVII  stoljeća, Beograd 1961. Strana 139.

[11] Dragana Kujović, Tragovima Orijentalno-Islamskog naslijedja u Crnoj Gori, Podgorica, 2006. godine strana 27

[12] Radovan Samardžić, ibidem

[13] Bajro Agović, Džamije u Crnoj Gori, Almanah 2001. godine, str. 273.

 

Istaknuta slika: Husein-pašina džamija u Pljevljima. Foto: Vaso Knežević, Pljevlja



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Mirela Salkić: Malo selo velikoga srca

Da su folklor, tradicija, narodni običaji nešto što čini jedan narod bogatim, odavno je već poznato. Tako možemo reći i za selo Donja Lučka koje pripada općini Cazin, ali isto tako, nalazi se nadomak Velike Kladuše. Z...
by Redakcija
0

 
 

Hrvatska kulturna baština kroz istoriju

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA KROZ ISTORIJU Piše: Božidar Proročić   Povodom dana državnosti Republike Hrvatske koji se obilježava 25. Juna, posjetićemo se na bogastvo kulture koju je ova, susjedna nam država, kroz sv...
by Redakcija
0

 
 

Andrej Andrejević: Husein-pašina džamija u Pljevljima

Prof dr Andrej Andrejević HUSEIN PAŠINA DŽAMIJA U PLJEVLJIMA (iz knjige ”Islamska monumentalna umetnost 16. veka u Jugoslaviji – kupolne džamije”, Avlija, Rožaje 2017.) Najlepši i najznačajniji očuvani...
by Redakcija
0

 

 

Obnovljen antifašistički spomenik Radunu Đukiću (1916-1944) na brdu Top u Rožajama

NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Očišćeno je oko spomenika, sagra...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Obnovimo Kučansku džamiju u Rožajama

Ne zna se tačna godina gradnje Kučanske džamije u Rožajama. Vjerovatno je sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka. Nije monumentalnih dimenzija, ali predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe Crne Gore, jer je odraz trad...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange