Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

23. Jula 2014.
 

Kulturno-historijski spomenici u Mostaru

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Smješten na raskršću gdje se dodiruju Istok i Zapad, Mostar je bio izložen raznovrsnim utjecajima i gibanjima, pa je to ostavilo vidljive tragove. Turci su ga razvijali, prilagođavajući ovom podneblju svoje graditeljstvo i unoseći u domaće graditeljstvo obilježja orijentalnih stilova. Gotovo od postanka u njemu su se miješale umjetnost i kultura Orijenta i Zapada, kontinenta i Jadrana. Razni su osvajači dolazili i prolazili, rušili i gradili. Svako je historijsko razdoblje na ovim prostorima stavilo spomen svog trajanja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Stari most – Kad su Turci zauzeli Mostar, u neposrednoj blizini današnjeg Starog mosta nalazio se drveni most na lancima, kojim su se Turci neko vrijeme služili. Taj je most sredinom 16. vijeka dotrajao, te su Mostarci zamolili Carigradsku portu da odobri izgradnju mosta od kvalitetnijeg materijala, prema nacrtu mimara Hajrudina, učenika glasovitog Sinana, velikog Turskog graditelja iz 16. Vijeka. Stari most je završen i pušten u promet u julu ili augustu 1566. Godine.

Kula Halebija ili Ćelovina – nalazi se na desnoj strani Neretve, odmah do Starog mosta. U prizemlju je od 1716. godine bila tamnica, dok su joj spratovi služili kao stražarnice za smještaj posade.

Kula Tara – nalazi se na lijevoj strani Starog mosta. Sagrađena je u obliku poluvaljka, a svojom je ravnom plohom okrenuta mostu. Zidovi kule debeli su više od 3m. Podignuta je 1676. godine, a služila je kao skladište baruta i municije sve do Austrougarske okupacije 1878. godine.

Kula Herceguša – u neposrednoj je blizini kule Tare. Sagrađena je najvjerovatnije u prvoj polovici 15 vijeka, dok je ovdje postojao prvi lančani most. Podignuo je Herceh Stjepan Vukčić – Kosača.

Askerska džamija – u neposrednoj blizini Starog mosta uz lijevu obalu Neretve podignuta je ova džamija između 1512. i 1520. godine, prema naredbi sultana Jazuv Selima. Džamija nema munare, pokrivena je pločom i više je služila kao manji mesdžid, tj. bogomolja za vojsku koja je čuvala most.

Kriva ćuprija – 150m od utoka rijeke Radobolja u Neretvu nalazi se jednolučni kameni most, a naziva se Kriva ćuprija. Sagradio ju je Ćejvan Kethoda, nešto prije 1558 godine.

sahat-kula (Custom)

 Sahat – kula kvadratične je osnovice od 3,45m, visoka oko 15m. Prema zahvalnici Ibrahima Šarića iz 1636. Godine, razabire se da je postojala i prije te godine. Evlija Čelebija navodi da se glas zvona s ove kule čuje 3 sahata hoda daleko. Iz narodne pjesme doznaje se da je Sahat – kulu sagradila Fatima – Kaduna Šarić. Hercegovački vezir Ali – Paša Rizvanbegović naručio je 1838 godine od zadarskog namjesnika zvono za kulu teško 250kg. Godine 1917, Austrougarske su vlasti zvono upotrijebile u ratne svrhe. Kula je obnovljena i u izvornoj je funkciji od 1981. godine.

Preneseno sa: Mostarski.net



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Hrvatska kulturna baština kroz istoriju

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA KROZ ISTORIJU Piše: Božidar Proročić   Povodom dana državnosti Republike Hrvatske koji se obilježava 25. Juna, posjetićemo se na bogastvo kulture koju je ova, susjedna nam država, kroz sv...
by Redakcija
0

 
 

Andrej Andrejević: Husein-pašina džamija u Pljevljima

Prof dr Andrej Andrejević HUSEIN PAŠINA DŽAMIJA U PLJEVLJIMA (iz knjige ”Islamska monumentalna umetnost 16. veka u Jugoslaviji – kupolne džamije”, Avlija, Rožaje 2017.) Najlepši i najznačajniji očuvani...
by Redakcija
0

 
 

Obnovljen antifašistički spomenik Radunu Đukiću (1916-1944) na brdu Top u Rožajama

NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Očišćeno je oko spomenika, sagra...
by Redakcija
0

 

 

Obnovimo Kučansku džamiju u Rožajama

Ne zna se tačna godina gradnje Kučanske džamije u Rožajama. Vjerovatno je sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka. Nije monumentalnih dimenzija, ali predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe Crne Gore, jer je odraz trad...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Ejup Mušović: Novopazarski Jevreji

Jevreji su davnašnji stanovnici Novog Pazara i u etnički različitom sastavu stanovnika grada na Raški oni su igrali vrlo značajnu ulogu u privrednom životu ovog grada, osobito u poslednjim stolećima, određenije – ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona