Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

5. Septembra 2014.
 

Mehmed Meša Delić: Govor bošnjačke duše u drvetu

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Puno je toga iz naše bošnjačke baštine tokom vremena i ratova, svjesno i planski, zatirano i potirano, devastirano i lagerovano u vremenske ostave, ili sabijano u surgune tuđeg i neželjenog. A sve sa ciljem iživljavanja najplemenetijih izdanaka bosanskih i pokušaja navrtanja tuđom sortom, neželjenom, gorkom i nerodnom. Ali dođe srećom vakat, kada valja čupati iz dubine i otimati od davnina kulturne biljege i razasuto blago bošnjačko, koje će zaboravljenim sjajem danas, sutra, nanovo, da, kroz vremena i prostore razastre najfinije vezove duše bošnjačke.

U nizu ljepota što ih Bosna iznjedri, a vrijeme i ljubav prema ljepoti raznese po svijetu bijelome, svakako spadaju i umjetnički radovi u drvetu pa i u bosanskom, koji su trebali zasigurno postati jedan od zaštitnih znakova Bosne.

IMG_0259 (Custom)

Od davnina poznato rezbarenje srećom sačuvano je kao jedno od najljepših bosanskih tradicija, svakodnevno bogateći novim sadržajima i kvalitetima.

Imamo vrhunskih umjetnika koji to rade u drvetu, daju mu dio sebe, svoje duše, što ostavlja snažan pečat ljepote i neprolaznosti, ali i veliki izazov i svakodnevni podstrek mladim rezbarima.

Nažalost, imamo i neizgrađen i dosta primitivan stil i način rada u drvetu, svašta i svačega, a ponajviše nekih ptičurina koje samo nisu prhnule sa štandova poređenih pored bosanskih cesta čekajući nekog kupca suvenira.

A opet imamo one koji to znalački prilagode umjetničkim tokovima, ostajući pri tom vjerni, islamskoj i bošnjačkoj tradiciji i kulturi. Mnogi su vlastodršci svojih radionica umjesto rezbarskih poslova prelazili na stolarske radove, a to je počelo da zatire bošnjačko – muslimansku tradiciju.

Na sreću neki su ostali dostojni svog posla i oni danas u svojim radionicama izrađuju kompletne enterijere za džamije, mesdžide, divanhane, musafirhane, sobni namještaj, zatim najrazličitije vrste ukrasnih predmeta i suvenira. Tu su izuzetno vrijedni kaligrafski rukopisi u drvetu poznatiji kao levhe.

Dakle, sve što ljudski um i mašta mogu zamisliti, ovdje se u stvarnost pretvara. Što bošnjačko oko vidi, to njegova rika uradi.

A što se tiče načina rada u drvetu, izvode se poznati stilovi: duborez, linorez, arapski stil, perzijski stil i kao vrhunac ljepote bosansku šaru. Sve, dakle, ovisi od želje naručioca. A kada je riječ o bosanskoj šari, dovedena je gotovo do perfekcije. Igra mašte i vještine stvorila je takvu ljepotu u kojoj satima duša može bez prestanka uživati. Najrazličitije preplitanje linija i oblika, ni najprobirljivijeg posmatrača ne može a da ne opčini i potčini svojoj magičnoj ljepoti.

besik (Custom)

Da se puno pažnje posvješuje umjetnosti i ljepoti, a kojom drvo treba da progovori – vidi se po tome što se za izradu koriste najplemenitije vrste drveta, sušene najmanje deset godina i to: orah, javor, mahagoni, kaučkovac, tik ebanovina, palisander, atrozis, itd.

Ovako strogim izborom moguće je da prirodne šare (godovi) drveta i utisnuta mašta umjetnika profunkcioniraju u svojoj ljepoti.

Možda je to jedinstveno prirode i mašte najbolje do izražaja dolazi kod peškina, koji je inače simbol bošnjačko – muslimanske tradicije. Peškuna kojega je kao upotrebni predmet imala svaka bošnjačka kuća, i bogata i siromašna.

10613063_889969847697122_6711952869852541431_n (Custom)

I kada je već riječ o bošnjačkoj kući bilo bi vrlo interesantno za mlađe čitaoce opisati kako je izgledala, odnosno kako izgleda jedna bosanska soba.

Dakle, svaka bosanska soba ima udobnu i vješto urađenu sećiju na čijim se krajevima nalaze škarbije. Ispod je veliki peškin sa četiri ili šest malih peškuna. Tu su zatim ćošnjaci u različitoj izvedbi, te rozeta sa lusterima, razni rafovi, kredenac. Svakako tu još dolaze čekmedže ili sehare.

Interesantno je napomenuti da su čekmedže bile uglavnom namjenjene za ostavljanje vrijednosti i dragocijenosti koje ženik (mladoženja) daje porodici nevjeste. Tu se nalazi i vrijednost mehra (vjenčanog dara)  u koji niko ne smije da dira.

U seharu se, međutim, ostavljaju dragocijenosti koje porodice nevjeste (snahe) daruju porodici ženika. Najveće tajne i najljepše ljubavi krile su se, dakle, nekada u čekmedžama i seharama. Bilo je to vrijeme domaćinsko, obrazili i sa porodičnim redom. Vrijeme u kome se znalo ko govori i šta govori, jer stajalo se iza svake izgovorene riječi. Vrijeme čednosti i nura na licima. Vrijeme u „maglama historije“ sakriveno.

I danas ima porodičnih muzeja u kojima se  može uživati u izvornoj ljepoti bošnjačko – muslimanske tradicije. Među tim predmetima su: sinije, preslice, kredenci, tronošci, čekmedže, sehare, lehve, samo su dio prelijepog namještaja. Sve one kuće koje ovo imaju mogu se ponositi.

I nije neskromno i ovo na kraju reći, da, bude li se u vremenu što je pred nama pažljivije i odgovornije prišlo ovoj ljepoti i umjetnosti od strane relevantnih struktura u državi, bosanski namještaj biti će među najtraženijim u čitavom svijetu.

Poneki od  nas Bošnjaka ponešto smo od toga ponijeli sa sabom u bijeli svijet, da bi mogli slušati govor bošnjačke duše urezane i u bosanskom drvetu…



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

TREĆA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA “ETIKA BOSNE I HERCEGOVINE”

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U GORAŽDU   TREĆA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA “ETIKA BOSNE I HERCEGOVINE”     Goražde, januar, 2021. godine POZIVNO PISMO MOŽETE PREUZETI: poziv za konferenciju   Uvažene Koleg...
by Redakcija
0

 
 

Književni konkurs Udruženja nezavisnih pisaca Srbije

Književni konkurs za kratku pripovetku pod nazivom „357“ i sa temom: Šta nam to učini Kovid-19 ili, kako smo se mi s njim inatili?       Uredništva književnog časopisa „Književne vertikale“ i bibli...
by Redakcija
0

 
 

Una Mugoša: Kako je biti sam

Una Mugoša KAKO JE BITI SAM   Koračaš ulicom, samo sa svojom sjenkom, i u stopu te prati, i samo što je ne zgrabiš za gušu, i počneš da je daviš, i moliš je da te vrati.   Moliš je da se vrati, sa tobom, ba...
by Redakcija
0

 

 

Savez slijepih Crne Gore: AUDIO BASNE

AUDIO BASNE Savez slijepih Crne Gore je u aprilu 2020, na Dan knjige, pokrenuo aktivnost pod nazivom: Audio poezija. Riječ je o prilagođavanju poezije u audio formatu, koja je prvenstveno namijenjena osobama oštećenog vida,...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Anja Žujović: Cirkus

Ana Žujović     Cirkus     Dobro došli u cirkus! Karta je vaša. Koliko košta, Nebitno je sada!   Za tren, Za dva, Pojam o vremenu, Postaće san. I takav biće Vaš svaki dan! Dok kokice lete, A ža...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange