Kao vrlo vjerovatan parametar starosti džamije u Hisardžiku kod Prijepolja, u nedostatku pouzdanog traga, uzima se Kur’an koji je, kao lijep dar, stigao iz Pljevalja od nepoznatog darodavca. Prevedena posvjeta sa prve stranice Kur’ana sugerisala je starost džamije na nešto preko 300 godina, ali samo uz pretpostavku da je vrijedan dar stigao na dan otvaranja džamije u Hisardžiku, te da je i sam pisan neposredno u to doba. Nešto pouzdaniji trag o starosti džamije u Hisardžiku, podignute u okviru tadašnje čaršije sa hanovima i dućanima, čiji se ostaci i danas mogu nazrijeti, je natpis iznad ulaznih vrata džamije koji je njenom nesmotrenom rekonstrukcijom prekriven malterom i vjerovatno upropašten, pa se, po godini upisanoj u posvjeti na Kur’anu, do skora vjerovalo da je u pitanju starost duga tri vijeka. Tek je nedavna konzervacija Kur’ana iz džamije u Hisardžiku, obavljena u Narodnoj biblioteci Srbije, otkrila da je Kur’an iz Hisardžika zapravo star četiri storine godina! To, naravno, ne može biti pouzdan znak o starosti same džamije, ali se može uzeti kao dobra pretpostavka da je džamija u Hisardžiku svakako među najstarijim na području Sandžaka.
Rijedak primjerak Kur’ana, rukom pisan sa izuzetnom ljepotom i istrajnošću, preživjeo je nekoliko stoljeća i tragovi tolikog vremena nisu se mogli sakriti. Na desetine imama i učenih ljudi listalo je ovaj neobično lijep, rukom ispisani Kur’an. Stranice su se počele kidati, na pojedinim mjestima došlo je do velikog oštećenja, a posebna prijetnja bile su gljivice na pergamentu. Na inicijativu Odbora Islamske zajednice i zahvaljujući dobroj saradnji sa Muzejom iz Prijepolja, zatražena je pomoć od Narodne biblioteke Srbije, odnosno njene Konzervatorske laboratorije, čiji je osnovni zadatak zaštita kulturnog naslijeđa. Do saradnje je došlo prošle godine, a stručnjacima Narodne biblioteke trebalo je gotovo sedam mjeseci da okončaju obiman konzervatorski rad. “Ovim poslom rukovodila je gospođa Dušica Bicok, vrhunski stručnjak u ovoj oblasti. U razgovorima koje smo imali tokom višemjesečnih konzervatorskih radova, kao i u izvještaju koji smo dobili od Narodne biblioteke, rečeno je da je Kur’an iz Hisardžika izuzetno vrijedan i rijedak primjerak ne samo na području Srbije.
Do takvih zaključaka stručni ljudi iz Narodne biblioteke došli su tokom paralelnih konzervatorskih radova na primjercima rijetkih knjiga iz Bosne i Hercegovine, zapravo tokom sličnih poslova koji su rađeni na više primjeraka Kur’ana iz susjedne nam države, kaže Slavoljub Pušica, direktor Muzeja iz Prijepolja. U izvještaju Narodne biblioteke Srbije i njene Konzervatorske laboratorije stoji da je … “hartija, inače izuzetnog kvaliteta, bila presušena i krta, tako da je veoma lako pucala. Tragovi gljivica su se mogli uočiti na velikom broju listova, naročito na početku i kraju rukopisa. Na svim listovima su bili uočljivi tragovi dejstva insekata. Listovi su bili usled dugovremenog korišćenja i mehanički oštećeni, srećom samo po marginama, izuzev prvog lista, gde nedostaje i deo teksta. Crno, a naročito crveno mastilo je veoma osetljivo, usled čega je razliveno na manjem broju listova. Sam povez – karton presvučen kožom je takođe bio veoma oštećen, ali je slepi otisak bio dobro sačuvan na jednoj korici…”
Stručnjaci Narodne biblioteke Srbije, koji imaju izuzetno iskustvo na sličnim poslovima, nepobitno su utvrdili, po stilu i načinu pisanja, kao i hartiji koja je korišćena, da je Kur’an iz Hisardžika star oko 400 godina. “Listovi su ručno restaurirani punijom i tanjom japanskom hartijom i skrobnim lepkom. Presovani su, takozvanim, posrednim presovanjem što je iziskivalo veliki broj ponavljanja. Korice su dezinfikovane, čišćene i omekšavane glicerinom i konzervirane pastom za kožu na bazi lanolina i pčelinjeg voska. Za restauraciju kože poveza korišćena je biljno štavljena juneća koža. Rukopis Kur’ana iz 17. veka koji ima 300 listova velikog formata, je zbog velikog značaja i visokog stepena oštećenosti bio najkompleksniji posao naše laboratorije u toku 2006. godine. Zahtevao je veliki oprez i savestan, strogo kontrolisan rad u toku svake operacije”, kaže Dušica Bicok, rukovodilac konzervacije. Poslije obavljenih konzervatoriskih radova, Kur’an je bio na uvid javnosti, izložen nekoliko sedmica u Muzeju u Prijepolju.
Vraćen je tamo gdje i pripada – u džamiju u Hisardžiku, jednu od najstarijih na ovim prostorima. Istovremeno, Muzej je pozvao institucije i građane da, ukoliko posjeduju neku vrijednu staru knjigu kojoj je neophodna konzervacija, da se jave i dobiju stručnu pomoć kako u Muzeju, tako i u Narodnoj biblioteci i Odjeljenju za konzervaciju. Troškove zaštite Kur’ana iz Hisardžika starog četiri vijeka snosio je Muzej.
Izvor: Bošnjačka riječ 5, str. 37, 38
