Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kulturna baština

29. Avgusta 2014.
 

Najveći nišan u Bosni i Hercegovini na mezaru Omer-age Bašića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Nišan na mezaru Omer-age Bašića, u haremu Jakir, kod Bašića mosta, na četvrtom kilometru od središta Glamoča u Bosni i Hercegovini, kraj magistralne ceste M–15 Glamoč – Livno, ubraja se u jedno od glamočkih čuda.

Ne samo da je postavljen prema zvaničnim zabilješkama prije tačno 316 godina, iako je i to impozantan podatak, nego spada u najveći poznati nišan u Bosni i Hercegovini, a prema tvrdnjama i među najveće na cijelom Balkanu.

Nišan iz 1798. godine je visok 4,7 metra, a upravo mu je toliki i opseg turbana. Spomenik je ukrašen topuzom (buzdovanom) i interesantnom orijentalnom ornamentikom u kamenorezu.

Veoma zanimljiv podatak je i da je nišan sačuvan tokom Prvog, te Drugog svjetskog rata, tokom postojanja dvije bivše Jugoslavije, u periodu 1918 – 1941. godine i 1945. do 1991. godine, ali i da je preživio posljednji rat u Bosni i Hercegovini iako je područje Glamoča u periodu od 1992. do 1996. godine bilo ono preko kojeg su prošle dvije paravojske: bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.

Nišan na mezaru Omer-age Bašića plijeni pažnju ne samo svojom veličinom nego i ornamentikom i bogatim ukrasima te ga je nemoguće ne primijetiti tokom putovanja magistralnom cestom M-15 Livno – Glamoč u haremu Jakir.

Interesantno je da se podatak da je nišan koji se nalazi na grobu Omer-age Bašića, kod Bašića mosta, na putu između Glamoča i Livna, iz godine 1798. godine, visok 4,7 metara, a čiji je i opseg saruka 4,7 metara, navodi i u djelu bosanskohercegovačkog pripovjedača, dramatičara i folkloriste Alije Nametka pod nazivom “Islamski kulturni spomenici turskoga perioda u Bosni i Hercegovini”, štampanog 1939. godine u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u izdanju Državne štamparije Sarajevo. 

U knjizi “Islamski kulturni spomenici turskoga perioda u Bosni i Hercegovini” navodi se da su, inače, prvi nadgrobni kamenovi, koji se u Bosni zovu nišani, a u Hercegovini bašluci, u islamskom svijetu bez natpisa i vrlo su maleni.

“Kasnije, razvijanjem državne moći i sjaja, i mrtvacima se podižu većinom grobni kamenovi s natpisima. Postoji tradicija da je sa sultanom Mehmed el-Fatihom išlo 12.000 klesara, koji su podizali nadgrobne kamenove njegovim poginulim vojnicima. Na najstarijim nišanima u Sarajevu kod Alipašine džamije isklesane su razne figure: ptice, mačevi, lukovi i strjelice, topuzi i slično”, navedeno je u knjizi.

Na prvim nišanima bosanskih domorodaca natpisi su pisani bosanskom ćirilicom, tzv. bosančicom ili begovskim pismom. Interesantno je, da ponekad jedan par nišana služi za dvije osobe. Tako u selu Dubu, kod Rogatice, ima nišan na kojemu piše ćirilskim slovima: . . . Hasan i Ahmat, dva Radilovića sina. Pri kraju na tom nišanu, kao i na bogumilskim stećcima, stoji: “Da je blagosloven tko će projti i proklet koji prevaliti”.

Istaknuta slika: Nišan Omer-age Bašića. FOTO: Anadolu Agency (AA)



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Enesa Mahmić: Strune u dalekim vrtovima (Prva nagrada za najbolju pjesmu u regionu za 2017. godinu)

Enesa Mahmić     STRUNE U DALEKIM VRTOVIMA     Padala je kiša granata Starac iz Vlasenice kojem su ubili četiri sina pjevao je: Bosno moja, divna mila, lijepa, gizdava, aaaaaaaaaaa Drhtale su izrađene, mršave r...
by Redakcija
 

 
 

Objavljen je četvrti broj magazina „Alia Mundi“ za kulturnu raznolikost, ujedno i prvi broj u 2018. godini

Objavljen je četvrti broj magazina „Alia Mundi“ za kulturnu raznolikost, ujedno i prvi broj u  2018. godini. Magazin je od sada obogaćen jednom novom rubrikom: AM Kulturni kaleidoskop. Takođe, novina je da će od 2018. ...
by Redakcija
 

 
 

Rezultati 7. međunarodnog konkursa časopisa ”Avlija” za najbolju pjesmu i priču u 2017. godinu

Pjesme i priče koje su se istakle među brojnim pristiglim radovima na 7. međunarodnom konkursu časopisa AVLIJA za najbolju neobjavljenu pjesmu i priču u regionu za 2017. godinu na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorsko...
by Redakcija
 

 

 

Salko Luboder: Metafizička slojevitost plavsko–gusinjskih legendi

Salko Luboder Metafizička slojevitost plavsko–gusinjskih legendi (Recenzija: PLAVSKO – GUSINJSKI KRAJ – Prirodne rijetkosti i legende o njima; autora mr Halila R. Markišića) U sagledavanju sadržaja i vrijedno...
by Redakcija
 

 
 

Igor Divković: Mirna Bosna (i Hercegovina)

Gospodine Divkoviću, želimo da vas što potpunije predstavimo kao književnika, da na taj način upoznamo čitaoce časopisa Avlija, sa Vašim imenom i djelom. Čega se najradije sjećate iz djetinjstva i kada ste zakora...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona