Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

5. Januara 2019.

Nerkesa Kurpejović: Turcizmi u nazivima jela u rožajskom kraju

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Nerkesa Kurpejović

 

TURCIZMI U NAZIVIMA JELA U ROŽAJSKOM KRAJU

 

 

Većina naziva za jela u rožajskom kraju su turskog porijekla što je odraz viševjekovnog prisustva Turaka na ovim prostorima. Luka Grđić Bjelokosić je zapisao: ”Za četiri-pet vijekova svog gospodstva Osmanlije su ostavile na svijem granama narodnog nam života po neki trag. Ja bih rekao da se taj njihov trag ni na čem ne poznaje koliko po narodnijem jelima, a osobito na jelima koja se pripremaju po varošima. Velika većina narodnih jela se zove ili čisto turskom riječi, ili bar po korenu iz turskog jezika… te su ona kroz vijekove tako ponarođena da ih s pravom možemo nazvati narodna jela.” (Bjelokosić – Grđić, Luka: Srpska narodna jela u Bosni i Hercegovini. Beograd, 1908., str. 73).

 

U ovom radu dati su nazivi jela koji se svakodnevno upotrebljavaju a svrstani su u nekoliko grupa: slana jela, slatka jela, napici, voće i povrće. Na kraju je data i grupa naziva za predmete koji su služili u pripremi hrane ili njenom serviranju.

 

SLANA JELA

ajvar m (tur.) – vrsta salate koja se pravi od samljevenih crvenih paprika. < tur. hayvar „posoljena ikra“.

 

birijan m (pers.) – vrsta jela od kuhanog pa zapečenog pirinča i mesa. < tur. püryan < pers. biryān „ćevap“.

 

burek m (pers.) – pita sa mesom. < tur. börek, pita uopšte, < pers. bǜrek

 

čorba f (pers.) – supa. < tur. çorba, şorba < pers. šūrbä, sūrbāğ „čorba“.

 

ćahija f (tur.) – lepinja, vrsta malog pekarskog hljeba koji se mijesi za iftar u vrijeme Ramazana. < tur. kâhi.

 

ćevap m (ar.) – jelo od pečenog mljevenog mesa < tur. kebap < ar. käbāb.

 

ćufte n (pers.) – loptice od sitno samljevenog mesa, bibera i crnog luka, uvaljana u pšenično brašno pa ispržena u maslu ili ulju. < tur. köfte < pers. kūften.

 

dolma f (tur.) – jelo od pirinča, bijele džigerice i boba. < tur. dolma „nadjev“.

 

đuveč m (tur.) – komadi mesa pomiješani sa lukom, pirinčem i krompirom, koji se peku u zemljanom sudu. < tur. güveç „zemljana tava“.

 

hurda f (pers.) – ugrušano mlijeko.< tur. hurda, hurde< pers. hurde „mala stvar, djelić“.

 

jufka f (tur.) – na tanko rasukano tijesto za pitu ili baklavu. < tur. yufka.

 

kačamak m (tur.) – vrsta jela od kukuruznog brašna, pura. < tur. kaçamak.

 

kajmak m (tur.) – mliječni proizvod koji se dobija iskuhavanjem kravljeg ili ovčijeg mlijeka; skorup < tur. kaymak.

 

mantija f (tur.) – jelo od tijesta i mljevenog mesa. < tur. mantu, mandu.

 

pastrma f (tur.) – meso od govečeta ili brava spremljeno za sušenje za zimnicu. < tur. pastrıma.

 

pilav m (pers.) – jelo od širokih ručno sukanih rezanaca od tijesta zamiješanog na jajima. < tur. pilâv < pers. pilāu, pelāw.

 

pita f (grč.) – jelo koje se pravi od jufki i drugih namirnica (sir, zelje, krompir, tikva itd.). Postoje slane i slatke pite. < tur. pite, pide <grč. petta.

 

sarma f (tur.) u listove kupusa umotano mljeveno meso. < tur. sarma, buk. „ono što je zamotano“.

 

simit m (tur.) – vrsta malog okruglog pekarskog hljeba, hljepčić od bijelog brašna. < tur. simit, simid.

 

somun m (grč.) – okrugli domaći hljeb.< tur. somun < grč. psömion „okrugli hljeb“.

 

sudžuk m (tur.) – kobasica od goveđeg ili bravljeg mesa.< tur. sucuk.

 

šehrija f (ar.) – tanki rezanci od kojih se pravi čorba. < tur. şehriye < ar. ša˓riyyä.

 

tarhana f (pers.) – izdrobljeno tijesto na mrvice od kojih se pravi čorba ili popara. < tur. tarhana < pers. tarḫāne

 

turšija f (pers.) – ukiseljeno povrće, obično kupus i paprika. < tur. turşu < pers. turš „kiseo“.

 

SLATKA JELA

 

baklava f (ar.) – vrsta slatke pite koja se pravi od tankih jufki koje se slažu jedna na drugu a između njih se stavljaju samljeveni orasi. < tur. baklava < ar. bāqlawa.

 

dud m (tur.) – kolač koji se zaliva vrelim šerbetom.

 

ekšijaš m (tur.) – vrsta kompota od miješanog bobičastog voća. < tur. ekşi „kiseo“.

 

gurabija f (ar.) – tvrdo pečeni slatki kolač od brašna, šećera i masla. < tur. gurabiye < ar. gurāb.

 

halva f (ar.) – slatko jelo koje se priprema od brašna, masla i šećera. < tur. helva < ar. halwā „sladak“.

 

kadaif m (ar.) – vrsta slatkog jela, fini rezanci od tijesta preliveni šerbetom. < tur. kadayıf < ar. qatā’if.

 

lokum m (ar.) – 1. vrsta gurabije, 2. vrsta uštipka. < tur. lokum.

 

pekmez m (pers.) – gusto ukuhano slatko voće. < tur. pekmez „uvareni voćni sok“ < pers. begmāz „piće; vino“.

 

rahat-lokum m (ar.) – istočnjsčka poslastica, ratluk. <rahatlokum i rahati-halkum, izv. od ar. rāha v. rahat i ar. haliqūm „grlo“ = „naslada grla“, pošto je ova poslastica mehkana i lahko klizi niz grlo.

 

ravanija f (pers.) – vrsta slatkog jela od brašna, jaja, šećera i masla. < tur. revani < pers. rewġānī

 

rezakija f (pers.) – suho grožđe. < tur. rezakı < pers. rāziqī.

 

suklijaš m (tur.-pers.) – slatko jelo napravljeno od mlijeka, pirinča i šećera. < tur. sütlü, bukv. „mliječni“ (tur. süt „mlijeko“ + tur. suf. –lü).

 

šećer m (pers.) – šećer. < tur. şeker < pers. šeker.

 

tatlija f (tur.) – vrsta kolača prelivenih šerbetom. < tur. tatlı – sladak. tavapita

 

tufahije f pl. (ar.) – vrsta slatkog jela od jabuka.< tur. tüffahiye < ar. tuffähiyyä, od ar. tuffäh „jabuka“ + ar. adj. suf. –iyyä.

 

tulumba f (tal.) – vrsta malih slatkih zalivenih šerbetom kolača u obliku krastavca. < tur. tulumba < tal. tromba.

 

zerde n (pers.) – nažitko vareni pirinač koji je zaslađen šećerom. < tur. zerde < pers. zerde.

 

NAPICI

 

boza f (pers.) – osvježavajuće kisjelo piće koje se pravi od kukuruzna brašna. < tur. boza< pers. büza.

 

hošaf m (pers.) – kompot od izvarenog suhog voća, obično od krušaka i šljiva. < tur. hoşaf < pers. ōšāb, ūšäb, bukv. „dobra voda“.

 

kahva f (ar.) –kafa < tur. kahve < ar. qahwä.

 

rakija f (ar.) – alkoholno piće. < tur. rakı i arak < ar. aräq.

 

salep m (ar.) – bezalkoholno zaslađeno piće koje se pravi od korijena istoimene biljke: Orchis hircima Grantz. < tur. salep, saleb< ar. sählab.

 

šerbet m (ar.) – osvježavajuće slatko piće, razmućen sok ili šećer u vodi; uvaren šećer kojim se zalijavaju baklave. < tur. şerbet < ar. šärbä „piće“.

 

šira f (pers.) – sok zrelog grožđa u kojem nije još nastupilo alkoholno vrijenje. < tur. şira < pers. šire.

 

 

VOĆE

 

badem m (sanskrt.) – drvo i plod iz porodice ruža (Prunus amygdalus). < tur. badem < pers. bādām, bādam,< sanskrt. badama.

 

bostan m (pers.) – lubenice i dinje. < tur. bostan „vrt“ < pers. būstān, bösitān.

 

džanarika f (pers.-tur.) – vrsta šljive ranke. Prunus mirobalana, Prunus cerasifera. < tur. caneriği, bukv. „šljiva duše“ < pers. ğān „duša“ i tur. erik „šljiva“.

 

hurma f (pers.) – datula, plod jedne vrste palme. < tur. hurma< pers. hurmā.

 

jerebasma f (tur.) – vrsta krupne i izuzetno sočne kruške.

 

kajsija f (tur.) – vrsta voća, Prunus armeniaca. < tur. kaysı.

 

karamanka f (tur.) – vrsta kruške. < tur. Karaman, „Karimanija“ oblast u Turskoj odakle je ova kruška prenesena.

 

leblebija f (tur.) – prženi naut. Cicer arietinum. < tur. leblebi.

 

limun m (pers.) – limun, Citrus medica L.< tur. limon< limun

 

šeftalija f (pers.) – breskva. Prunus persica Stokes. < tur. şeftalı < pers. šeftālū.

 

višnja f (pers.) – višnja. Prunus oerasus. < tur. vişne „višnja“ < pers. wešni „crven“.

 

POVRĆE

 

boranija f (ar.) – vrsta povrća: zeleni grah. < tur. borani i burani < ar. büraniyyä, bürānī „jelo spravljeno od zeleni i pirinča“.

 

patlidžan m (pers.) – vrsta povrća, paradajz, Solanum lycopersicum. < tur. patlıcan < pers. bādinğān.

 

pazija f (tur.) – vrsta zelja. < tur. pazı.

 

pirinač m (pers.) – riža. < tur. pirinç < pers. pirinğ, birinğ.

 

prasa f (grč) – praziluk. Allium porrum. < tur. pırasa < grč. ampelos.

 

spanać m (pers.) – vrsta zelja. Spinacia oleracea L.< tur. ıspanak < pers. ispānğ, isfenāğ, esfenāğ „spanać“.

 

I na kraju još nekoliko pojmova iz turskog jezika koji su kod nas u svakodnevnoj upotrebi, a odnose se na posuđe i druge predmete koji se koriste prilikom pripreme jela:

 

čanak m (tur.) – drvena ili zemljana posuda dublja od tanjira. < tur. çanak.

 

činija f (pers.) – plića posuda od porcelana. < tur. çini < pers. čini „ kineski, kineske izrade“ < pers. Čin „Kina“.

 

ćasa f (pers.) – dublja posuda ovalnog oblika. < tur. kâse, < pers. kāse.

 

debe n (ar.) – manja drvena posuda sa poklopcem u kojoj se čuvao sir ili kajmak. < tur. debbe, < ar. däbbä.

 

demirlija f (tur.) – velika bakrena tepsija. < tur. demirli „gvozden“.

 

dolap m (pers.) – 1. dio ormara za ostavu kafe, šećera i sl. 2. pržun za kafu. < tur. dolap, < pers. dūlāp.

 

džezva f (ar.) – posuda posebnog oblika sa dugačkom drškom za kuhanje kafe. < tur. cezve, < ar. ğädwä.

 

đugum m (tur.) – bakreni sud za vodu sa širokim grlićem. < tur. gügüm.

 

fildžan m (pers.) – šoljica za crnu kafu. < fincan, < ar. finğän < pers. pingän „tas“.

 

havan m (pers.) – posuda od mesinga sa tučkom za tucanje raznih prehrambenih proizvoda (na pr. jezgra oraha, biber i sl.). < tur. havan < pers. hāwen.

 

hinka f (tur.) – lijevak. < tur. hüni „lijevak“.

 

ibrik m (pers.) – posuda za vodu od bakra izduženog vrata. < tur. ibrik < ar. ibrīq < pers. ābriz, slož. od pers. āb „voda“ i rīz prez. osnova od inf. rīḫten „liti, sipati“.

 

kašika f (tur.) – žlica, kašika. < tur. kaşik.

 

kazan m (pers.) – veliki bakarni kotao sa ručkama. < tur. kazan, kazağan < pers. āžgān.

 

oklagija f (tur.) – obli štap za razvijanje tijesta u jufke. < tur. oklağu.

 

rende n (pers.) – kuhinjski strug za struganje povrća i voća. < tur. rende < pers. rende, od rendīden „brusiti, strugati, gladiti“.

 

safa f (ar.) – limeno lonče. < tur. safiha „pleh“ < ar. safih „limena kanta“.

 

sahan m (ar.) – zdjela od bakra slična tanjiru. < tur. sahan < ar. şaḫn.

 

sinija f (ar.) – niska okrugla trpeza. < tur. sini „sofra“ < pers. sīnī „kineski, predmet kineske izrade“ < ar. Şīn „Kina“ + ar. suf –i.

 

sofra f (ar.) – trpeza. < tur. sofra < ar. sufrä.

 

tendžera f (tur.) – metalna posuda dublja od šerpe. < tur. tencere.

 

tepsija f (tur.) – okrugli plitki sud od bakra u kojem se peku pite. < tur. tepsi.

 

testija f (pers.) – zemljani sud za vodu, vrč. < tur. testi < pers. desti.

 

Literatura i izvori:

  1. Bjelokosić, Grđić Luka: Srpska narodna jela u Bosni i Hercegovini. Beograd, 1908.
  2. Hadžić, Hilmo: Slatko djetinjstvo. Rožaje, 1999.
  3. Hadžić, Ibrahim: Rječnik rožajskoga govora. Podgorica, 2013.
  4. Hadžiosmanović, Lamija; Bosanski kuvar. Sarajevo, 2007.
  5. Kurpejović, Nerkesa: Turcizmi u rožajskom jeziku koji nijesu zabilježe-ni u Rječniku A. Škaljića ili imaju, drugo lokalno značenje. – Rožajski zbornik 12, Rožaje, 2005, str. 227-234,
  6. Petrović, Snežana: Turcizmi u srpskom prizrenskom govoru. Beograd, 2012.
  7. Škaljić, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku (šesto izdanje). Sarajevo, 1989.
  8. Zirojević, Olga: Čija je turska mantija. – Novopazarski zbornik br. 31, Novi Pazar. 2008. str. 83-84.
  9. Zirojević, Olga: Šta je bo(u)ranija? – Novopazarski zbornik br. 32, Novi Pazar, 2009. str. 143-148.


About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Denis Kožljan: Krik Jasenovca

Denis Kožljan   KRIK JASENOVCA tko bio je svjedok, zna li se broj lica, gdje nestali su junaci obilježeni za odstrijel, misao jedna, topla, iskrena, odgovora nigdje, pojeli ih vuci, izgorjeli u vatri mitraljeza, progutal...
by Redakcija
0

 
 

Tin Ujević – pjesnik antologijskih stihova

AUGUSTIN – TIN UJEVIĆ PJESNIK ANTOLOGIJSKIH STIHOVA Piše: Božidar Proročić Književnost Hrvatske predstavlja jednu od veoma značajnih tekovina savremene Evrope. Ponekad je dovoljno  pomenuti samo neka od imena ista...
by Redakcija
0

 
 

Snežana Radić: Kriv si

Snežana Radić   Kriv si   Na kraju ostaješ sam, Sve se pripisuje samo tebi, Po nešto dobro i uglavnom loše, Jer krivicu ti niko preuzeo ne bi.   Kriv si samo ti, Za svo zlo koje učinio nisi, Za to što zavoleo ...
by Redakcija
0

 

 

Obnovljen antifašistički spomenik Radunu Đukiću (1916-1944) na brdu Top u Rožajama

NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Narednih dana će biti očišćena ...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Predstavljamo mladu umjetnicu iz Švedske Sarah Mihaljević

PREDSTAVLJAMO MLADU UMJETNICU IZ ŠVEDSKE  SARAH MIHALJEVIĆ Mlada Bošnjakinja Sarah Mihaljević ima 16 godina i rođena je u Stockholmu u Švedskoj, gdje i danas živi. Roditelji su joj porijeklom iz Bosne i Hercegovine (Mos...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona