Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kulturna baština

27. Marta 2015.
 

Ramiz Luboder: Kučanska džamija u Rožajama

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Tačna godina gradnje Kučanske džamije se još ne zna. U literaturi se spominju 1779, 1797, 1819. i 1830. godina. Mr Halil Markišić se ne slaže sa tim podacima i navodi u monografiji ,,Rožaje — slikom i riječju kroz stoljeće’’ da je Kučanska džamija sagrađena krajem prve polovine 19. vijeka.

Prolazeći kroz Rožaje 1836. i 1838. godine putopisac Ami Boué (Hamburg, 16. mart 1794. — Beč, 21. novembar 1881.) navodi da u Rožajama postoji samo jedna džamija, što znači da Kučanska džamija nije sagrađena prije 1838. godine.

Kučanska džamija, razglednica Ahmeta Ademagića

scan0004

Kučanska džamija, iz fotomonografije ”Staro Rožaje”

Ova džamija je sagrađena na uvakufljenoj njivi mula Ahmetage hadži Suljaginog Kardovića, oca mula Jakup efendije i dobila je ime po Kučanskoj mahali u kojoj se nalazi. Smještena je na lijevoj obali Ibra oko 200 metara daleko od Gornje džamije što je posljedica tadašnje plemenske podijeljenosti grada na Klimente i Kuče. Ispred Kučanske džamije nalazio se manji trg koji sada ima funkciju raskrsnice. U neposrednoj blizini džamije bili su dućani te se taj dio zvao Donja čaršija, otuda je u narodu prisutan i naziv Donja džamija. Kučanska džamija se naziva i Stara džamija, a naziv je nastao poslije obnove Gornje džamije 1966-68. godine na temeljima dotrajale džamije slične arhitekture kao kod Kučanske i drugih džamija sa drvenom munarom u sandžačkoj regiji i Bosni i Hercegovini.
Kako piše list Bosna od 22. februara 1870. godine na istočnoj strani Kučanske džamije postojao je mekteb koji je izgorio 1. februara 1870. godine zajedno sa jednom kafanom i dva dućana ispod nje. Sada se pored džamije na sjeveroistočnoj strani nalazi vakufska kuća u kojoj su smještene mektebske učionice, kancelarije Odbora Islamske zajednice i stanovi za imame-hodže.
U beogradskom listu Vreme od 5. avgusta 1934. godine novinar S. Ivezić u tekstu pod naslovom ‘‘Varoš sa jednom ulicom i džamijom, naherenom kao krivi toranj u Pizi’’ spominje i džamiju koja mu je skrenula pažnju zbog nakrivljene drvene munare na tradicionalnom strmom visokom krovu pokrivenom šindom. To drveno munare visoko 15 metara posljednji put je rekonstruisao Nedžib Nurković.
Kučanska džamija je konstruisana od kamena sa drvenim hatulama — integrisanim drvenim gredama koje pojačavaju i stabilizuju zidove. Korišćena je borova građa. Prizemlje je ukopano u zemlju i vidi se sa jugoistočne strane. U njemu je danas smještena abdesthana, mokri čvor i gasulhana. Južni ćošak prizemlja je pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje za sprečavanje daljeg urušavanja konstrukcije džamije.

Kučanska džamija. FOTO: Ahmet Ademagić, 1972. godina

Kučanska džamija. Foto: Ahmet Ademagić, 1988. godina

Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana i okrečena. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema (vidi fotografiju A. Ademagića iz 1972. godine). Trijem je zatvoren — zastakljen 1983. godine.
Iako je renovirana više puta Kučanska džamija je sačuvala prvobitni izgled i predstavlja najvredniji i svakako jedan od rijetko sačuvanih kulturno-historijskih i sakralnih spomenika u Rožajama.

Jugoistočna strana Kučanske džamije. Na fotografiji s evidi dio potpornog zida koji drži ćošak džamije da se ne uruši

Trenutno stanje Kučanske džamije je zabrinjavajuće i neophodno je prije formalne zaštitе uraditi projekat obnove džamije u originalnom obliku na osnovu fotografija snimljenih prije 1983. godine i obezbijediti finansijska sredstva (kao dobar primjer navodimo obnovu Petnjičke džamije). To je obaveza kako Odbora Islamske zajednice u Rožajama, tako i lokalne i državne vlasti, jer ova džamija ne pripada samo onima koji je koriste, već je kulturna baština svih ljudi dobre volje kao i budućih generacija Rožajaca koji će sa pravom tražiti i pronaći krivce zašto je skoro sve od osmanlijskog naslijeđa uništeno u Rožajama.

Kučanska džamija, akvarel Ahmeta Ademagića

_________________________

Istaknuta slika: Kučanska džamija, crtež Zorana Petrovića 1969. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Sanela Adrović: Ramiz Ciriković – pjesnik proljeća

Sanela Adrović . RAMIZ CIRIKOVIĆ – PJESNIK PROLJEĆA . Ramiz Ciriković je rođen 31. 5. 1925. godine u Skiću kod Plava, od oca Arslana i majke Alte, rođene Musić (kćerka Zeća Musića). Prva četiri razreda osnovne...
by Redakcija
 

 
 

Ramo Markišić: PLAVSKE PRIČE

Ramo Markišić PLAVSKE PRIČE Ramo Markišić je rođen 24. aprila 1924. godine u Vojnom selu. Učesnik je NOR-a od 1944. godine. Ranjen je kod Sarajeva 9. 02. 1945. godine. Emigrirao je u Albaniju 7. 05. 1951. godine. Poslije...
by Redakcija
 

 
 

3. konkurs za najbolju bajramsku pjesmu i priču

OBJAVA, TREĆEG PO REDU, KONKURSA ZA NAJBOLJU BAJRAMSKU PRIČU I NAJBOLJU BAJRAMSKU PJESMU   Na osnovu Odluke o ustanovljenju književne nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ kategorije „Bajramske priče“, Upravni odbori...
by Redakcija
 

 

 

7. marta 2018. godine u Rožajama gostuje Enesa Mahmić

Enesa Mahmić     STRUNE U DALEKIM VRTOVIMA     Padala je kiša granata Starac iz Vlasenice kojem su ubili četiri sina pjevao je: Bosno moja, divna mila, lijepa, gizdava, aaaaaaaaaaa Drhtale su izrađene, mršave r...
by Redakcija
 

 
 

Šefket Krcić: Alija Džogović – bošnjački velikan

Dr Šefket Krcić ALIJA DŽOGOVIĆ – BOŠNJAČKI VELIKAN Alija Džogović je rođen 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u Sandžaku. Osnovnu školu završio je u Zatonu, a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona