Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kulturna baština

11. Aprila 2013.

Stari tekstovi: O postanku sevdalinke

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Hamid Dizdar

 

O POSTANKU SEVDALINKE

 

Postanak bosanske sevdalinke, koja je ljubavna pjesma po sadržaju, a lirska po svom bivstvu, vezan je za različita vremenska razdoblja i uzroke. Jedan pisac je tačno utvrdio da je ona samo jedna erotska dijalektika, s jačom ili slabijom dinamikom emocije. Ona je lirski sadržaj duše našeg čovjeka. Stvorilo ju je stanovništvo koje je primilo islam, primivši tako u sebe postepeno sve izvanjske vjerske i društvene forme istoka, ali ostajući uvijek u duši, u srcu, u svome unutrašnjem osjećaju i raspoloženju, ono što je bilo – naše, narodno, slavensko.

Postanak sevdalinke razjašnjava se dvojako: jedni kažu da je to pjesma begova, pjesma obijesne feudalne gospode, koja su na svojim čardacima, u izobilju i bogatsvu, stvarala ovu bolećivu pjesmu sebi za radost i razonodu. Drugi opet kažu da je to pjesma puka, pjesma naroda, koji je kroz patnje i bol, kroz muku i nevolju, kroz radost i veselje, davao oduška svojim osjećanjima, stvarajući tako najdivniju pjesmu balkanskih gudura i klanaca, tihih proplanka i žitorodnih posavskih polja. Jedni opet kažu da je sevdalinka prvenstveno ženska pjesma i da su je, najvećim dijelom, ‘’sknadile’’ muslimanske djevojke i žene, same, zatvorene između četiri  zida, skrivene u bijelim avlijama i zelenim baščama u čežnji srca ranjena za draganom, koji se skitao carskim drumovima ili se tukao po razbacanim evropskim i azijskim bojištima za slavu tuđinske turske carevine.

One, te djevojke, nevidljive zvijezde, čeznule su za životom, za srećom neispunjenom, vezajući najdivnije vezove i šare na svojim đerđefima, prosipljući po njima svoje suze, uzdahe, svoje sanje i želje. I pjevajući tugljive sentimentalne pjesme ili, ponekad, razpojasne poskočice i napjeve pune radosti i cika djevojačkoga. Tako su one – i nehotice, i neznajući – stvarale naš prvi likovni izraz na svome ručnom radu i lirski muzički izraz u svojoj pjesmi.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tematika narodne bosanske lirske pjesme je različita. Ona, međutim, kao i svaka velika umjetnost, ima svoju realnu osnovicu. Njezin postupak i tematika vezani su za život bosanske kasabe, uslovljeni su društvenim zbivanjem u njoj. Zbog toga u ovoj pjesmi lični, intimni doživljaj vrlo često je samo odraz skupog, zajedničkog. Inače, u ovoj je pjesmi pjevanoj ‘’tanko glasovito’’, pod pendžerom drage u mahali, na teferiču, u bašči zaljevenoj mjesečinom, u pjanoj mehani ili u porodičnom krugu, opjevane su ljubavne pomame srca i njihove katastrofe, ašikluci, čežnje, nade zaljubljenih, kao i pojave, odvođenje na vojnu, tamnice i zindani, bolesti, mučenja, berbe i običaja. U ovoj se pjesmi, kako se vidi, opjevana različita čuvstva: estetska, religiozna, patriotska, socijalna, etička i ljubavna, gotovo kao i u epskoj našoj pjesmi.

Narod voli svoju pjesmu i svoje pjevače. Ovdje se dobar pjevač sevdalinke često više cijeni od  dobra junaka, dobra jahača, pa čak i od učena čovjeka, kadije i kakvog drugog alima, iako je to sve na cijeni. Naše majke pjevale su nam te pjesme nad kolijevkom, slušali smo ih u djetinjstvu, na livadama, u svečanim zgodama, i one su nam ušle u dušu. Mi smo tu i takvu pjesmu usisali i upili u sebe s prvim danima mladosti, i ona takva živi u nama. Mi je takvu i volimo, jer je naša.

 

hamid_dizdar2Hamid Dizdar, rođen je u Stocu (1907. – 1967.), i bio je bosanskohercegovački književnik.

Bio je službenik u Stolcu, potom urednik sarajevskih listova “Slobodna riječ”, “Jugoslavenska pošta”, “Pravda”, “Gajret”, a nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise “Odjek”, “Vidik” i “Život”. Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u “Knjizi drugova” 1929. godine.

Hamid je bio stariji brat poznatog bosanskohercegovačkog književnika Mehmedalije Maka Dizdara.

Djela:

  • “Arabeske”
  • “Kasaba šapče”
  • “Zapisi u kamenu”
  • “Obasjane staze”
  • “Nitko se ne vraća”
  • “Proljeće u Hercegovini”


About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Obnovljen antifašistički spomenik Radunu Đukiću (1916-1944) na brdu Top u Rožajama

NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Očišćeno je oko spomenika, sagra...
by Redakcija
0

 
 

Obnovimo Kučansku džamiju u Rožajama

Ne zna se tačna godina gradnje Kučanske džamije u Rožajama. Vjerovatno je sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka. Nije monumentalnih dimenzija, ali predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe Crne Gore, jer je odraz trad...
by Redakcija
0

 
 

Ejup Mušović: Novopazarski Jevreji

Jevreji su davnašnji stanovnici Novog Pazara i u etnički različitom sastavu stanovnika grada na Raški oni su igrali vrlo značajnu ulogu u privrednom životu ovog grada, osobito u poslednjim stolećima, određenije – ...
by Redakcija
0

 

 

Zašto propadaju zaštićeni nacionalni spomenici u Foči? (FOTO)

Iako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine još sredinom prošle godine upozorila da se čak deset odsto bosansko-hercegovačkih spomenika, koji se nalaze pod zaštitom UNESKO-a, nalazi pred nestaja...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Orijentalno-osmansko nasljeđe u Rožajama

Orijentalno-osmansko nasljeđe u nestajanju   U multimedijalnoj sali NVO ‘’Avlija’’ 17. januara 2019. godine održana je radionica na temu ‘’Orijentalno-osmansko nasljeđe u Rožajama’’ na kojoj su mlad...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona