Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

13. Septembra 2013.
 

Abdulah Talundžić: O ”Hiljadu i jednoj noći”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Abdulah Talundžić

 

O ”HILJADU I JEDNOJ NOĆI”

 

Duboko znanje vodi k Bogu
Louis Pasteur

 

 

Arapske priče ”Hiljadu i jedna noć” imaju svoj korijen u sklopu brojke dva.

Kako teoretičari, tako i praktičari, stari Arapi su uopće bili najbolji matematičari svoga vremena.

Mnogi učenjaci u svojim raspravama pretpostavljaju: ”da je na Arape vjerovatno djelovao kao neki prirodni fenomen”, pa su vrlo lahko, jednostavnim postupkom iz deset vrijednosti sklope brojke dva, – sabiranjem dobivali potrebne vrijednosti od jedan do hiljadu.

Oni su brojeve: 62,50 dobiven prepolovljenjem broja 125 i broj 64 dobiven udvostručenjem broja 32 zaokružili na broj 63.

Iz toga je, osnova na brojci dva, postavljen zatvoreni niz sa sljedećim vrijednostima:

1, 2, 4, 8, 16, 32, 63, 125, 250, 500, 1000.

Primjenom tog stečenog znanja, Arapi su naročito koristili kod mjera za težinu.

Bilo im je potrebno da stave na vagu samo deset tegova, sa vrijednostima navedenog sklopa brojke dva, pa da dobiju tražene težine od jedan do 1001.

U to se lahko možemo uvjeriti na navedenim primjerima:

  • vrijednost 350 sastoji se od brojki
    250 + 63 + 32 + 4 + 1;
  • vrijednost 788 sastavljena je od brojki
    500 + 250 + 32 + 4 + 2;
  • vrijednost 1001 sastavljena je od brojki
    500 + 250 + 125 + 63 + 32 + 16 + 8 + 4 + 2 + 1;

Iz navedenih primjera, sasvim je jasno da arapske priče ”Hiljadu i jedna noć”, imaju svoj korijen u sklopu brojke dva. Svaki čitalac može sam sebi postaviti zadatak, sračunati i uvjeriti se u naročita svojstva te brojke, koja pomnožena sa bilo kojim jednocifrenim, dvocifrenim ili trocifrenim brojem, daje rezultate djeljive sa brojevima 7, 11 i 13.

Glasoviti arapski matematičar Al-Khawarizmi (Al-Hawarizmi), autor današnjeg računanja po njemu prozvanog algoritma, napisao je Bagdadu oko 825. godine nove ere svoje kapitalno djelo Al džebr val – mukabala (Al gebr wal mugabalah), u kome je algebra prvi put dobila svoj naziv i matematički izraz.

Al-Hawarizmi je napisao dva poglavlja svoje knjige, o udvostručavanju i prepolovljavanju, kao naročitim načinima računanja. U tom djelu se prvi put spominje nula (0), do tada nepoznanica u matematičkim znanostima.

”Taj neki prirodni fenomen”, koji je utjecao na Arape, da su od krajnje zaostalih nomadskih, mnogobožačkih i siromašnih plemena postali vodeći narod u mnogim znanostima svoga vremena, dio je monoteizma, odnosno prelazak na islam.

Islam je u prvim desetljećima po objavi oslobađao ljude, koji su ga primali, idolopoklonstva, fetišiziranja i kulta ličnosti, izjednačavajući ih prema njihovim vrijednostima, bez razlike na porijeklo, položaj i boju kože.

Kao vjera jednog jedinog svemogućeg i sveznajućeg Boga, stvoritelja i gospodara svih svjetova, islam je dao pouke ljudima, da samo svojim radom i umijećem, mogu doći do spoznaje životne istine. U tome je uzrok širenja arapske države poput bujice prema Istoku i Zapadu, a brzo slabljenje i propadanje Bizantijskog i Perzijskog carstva, čiji se narodi asimiliraju s Arapima, primaju islam i, sa svojim kulturama doprinose stvaranju nove svjetske Islamske civilizacije.

Valja spomenuti da su mnogi učenjaci davno potvrdili, da su baš zahvaljujući pojavi islama Arapi mogli donijeti u srednjovjekovnu mračnu Evropu, prvu zobnicu stečenog znanja i iskustva u mnogim znanostima i time posredno utjecati na buđenje njezine renesanse.

Literatura:

1. E. Neufert, Pravila građevinarstva, prevod ing. Vl. Potočnjak Beograd, 1952.
2. Hrvatska enciklopedija, knjiga I/236, Zagreb, 1941.

Eric Pape (1870-1938.): Šeherezada, 1923.

Eric Pape (1870-1938.): Šeherezada, 1923.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

Poezija Ernada Dedovića

Bekara (Al-Baqarah) Izveo čovjek na pašnjak kravu. on pune glave, ona punog stomaka. On nju podsjeća na figuru praznih koraka, a ona njega podsjeti na Bekaru. Miradž Kad god padne na sedždždu, čovjeku do mene, zaškripi...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta: Princ iz moje bajke

Princ iz moje bajke   Prvo sam usnio princezu kako joj prsti vezu most do moga oka i dočekao da stane u moje stihove raspjevane sreća od suza duboka   Sanjao princa juče osmijeh mi novi obuče u bajku da krenem s njim ...
by Redakcija
0

 
 

Radio Slobodna Crna Gora – 10

RADIO SLOBODNA CRNA GORA Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD. RADIO SLOBO...
by Redakcija
0

 

 

Novosti iz Bosanskog akademskog društva u Austriji (BADA)

Bosansko Akademsko Društvo u Austriji (BADA), povećava ove godine  obrazovno/naučni dio programa “834. rođendan Bosne / Povelje bana Kulina”. Ova tradicionalna manifestacija predstavlja najznačajniji kulturni događaj...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Svjetlo dana ugledala zbirka priča ”Halt! Halt” Mirze Herce

„Uz kahvu, lagano“   #SVJETLO­_DANA_UGLEDALA_ZBIRKA_PRIČA   #HALT_HALT   #MIRZA_HERCO   Zbirka priča „Halt! Halt!“, prvijenac Mirze Herce, u ovom ludom svijetu, i u ovom ljubavlju nesklonom vremenu, u...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange