Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

25. Oktobra 2014.
 

Alen Zečević: Kiraethana na Bentbaši: Tu se nekada okupljala bošnjačka inteligencija

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,
Prof. Alen Zečević

Prof. Alen Zečević

Nalazila se s početka ulice koja vodi od Vijećnice prema Bentbaši i Darivi, negdje otprilike gdje se danas nalazi Slovenačka ambasada i Gete institut. Bio je to kombinirajući maurski stil sa lokalnom arhitektonskom tradicijom. To je naročito bilo izraženo u dogradnji verande po uzoru na ovdašnje divanhane.

.

.

Austro-Ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine, koju su bosanskohercegovački narodi dočekali s različitim očekivanjima, poslije stanja letargije i zatvorenosti za savremene tekovine evropskog društva, sa snažnijim razvojem muslimanskog školstva, ali i obrazovanja uopće, počela se stvarati šira čitalačka publika sa zahtjevima kulturnog i prosvjetnog buđenja. Time se, zapravo, kao odgovor na okupatorsku vlast i germansku civilizaciju, ali i kao izraz težnje za očuvanjem duhovne samobitnosti i svijesti o svome slavenskom biću, razvio književno-kulturni pokret Bošnjaka na osnovama njihovog narodnog jezika, stvaralaštva i običaja. Proces približavanja estetici i evropskim književnim uzorima, čiji su vjesnici u Bosni bili prosvjetiteljska i romantičarska misao Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i Safvet-bega Bašagića, zatim realizam odgajan u djelu Edhema Mulabdića i naturalizam stvaralaštva Osman Nuri Hadžića, a najposlije i književnost Abdurezaka Hivzija Bjelevca u kojoj su razmatrane otuđene sudbine naših ljudi između Istoka i Zapada, podstakao je različite oblike udruživanja čitalačke publike s ciljem afirmacije evropske kulture i civilizacije.

U prilagođavanju Bošnjaka muslimana novim prilikama značajnu ulogu imale su kiraethane (čitaonice). Prve čitaonice u Bosni i Hercegovini otvaraju se u posljednjim godinama osmanske uprave, naročito u vrijeme uprave Topal Šerif Osman-paše u Bosni, kada se u sklopu sveobuhvatnih reformi zagovaralo i otvaranje čitaonioca. Na potrebu i značaj čitaonica za Bošnjake, ali i bosanskohercegovačko društvo u cjelini, ukazivao je i Mehmed Šaćir Kurtćehajić, prvi bošnjački novinar, osnivač i urednik književno – političkog lista Sarajevski cvjetnik (izlazio u periodu od 26. decembra 1868 do 1. jula 1872. godine), koji je u svojim prosvjetiteljskim koncepcijama zagovarao osnivanje i njegovanje ovih institucija kao centara kulturno – prosvjetne aktivnosti u narodu. Prema mišljenju Kurtćehajića, novoosnovane čitaonice bi svoju odgojno – obrazovnu misiju ispunjavale držanjem ”knjiga istoričkog, zabavnog i moralnog sadržaja, novina i drugih listova”. Osnivanje čitaonica je imalo pozitivan odijek među građanstvom, a njihovoj afirmaciji u muslimanskom društvu doprinijeli su učeni mladi ljudi koji su se obrazovali na univerzitetima na Istoku, naročito u Carigradu, gdje je ustanova kiraethane imala duboko ukorijenjenu tradiciju.

kiraethana

Jasna strukovna pravila

Uviđajući raspoloženje muslimana i blagonaklonost prema ideji osnivanja čitaonica, a radi njihovog prilagođavanja novim društvenim prilikama, zalaganjem prorežimski orijentisane bošnjačke inteligencije u Sarajevu je 19. VII 1888. godine osnovana prva kiraethana (čitaonica). Ustanova kiraethane smještena je u prostorije nove, specijalno za nju podignute zgrade na Bentbaši, izgrađene u lijepom i primamljivom orijentalnom stilu prema projektu Josipa Vancaša, znamenitog arhitekte koji je trag svoga umijeća ostavio na mnogim objektima izgrađenim u Sarajevu. Kiraethana na Bentbaši je za kratko vrijeme postala stjecištem prve generacije bošnjačkih muslimanskih književnika – Mehmed-bega Kapetanovića, Hilmi Muhibića, Ibrahim-bega Bašagića, Mehmeda Hulusije, ali i istaknutih politički aktivnih Bošnjaka – gradonačelnika Sarajeva Mahmud-bega Fadilpašića, Esada Kulovića i drugih političkih radnika. Kiraethana je, kao i svako organizirano društvo, imala pravila i statute svoga rada u kojemu su, između ostalog, ustanovljeni ciljevi budućeg rada. Njeno članstvo je, kako se navodi u Pravilima Sarajevske čitaonice obavljenim 1888. godine u Sarajevu, bilo podijeljeno na – utemeljitelje, redovne i počasne, a njenu upravu činili su – predsjednik, potpredsjednik, tajnik, blagajnik, knjižničar, nadzornik i šest odabranih članova.

Upravu čitaonice sačinjavali su: predsjednik Mahmud-beg Fadilpašić, sarajevski gradonačelnik; potpredsjednik Nezir Škaljić, blagajnik Vejsil Svrzo, nadzornik Mehmed Rašidović, knjižničar Vejsil Svrzo, tajnik Hilmi Muhibić, te stalni članovi odbora: vladin savjetnik Kosta Hormann, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Ibrahim-beg Bašagić, Mehmed Hulusi, Mahmud-beg Fadilpašić i Husein Karabegović. Čitaonica je imala 140 članova i priručnu biblioteku.

Uprava kiraethane je svake godine dva puta održavala redovnu skupštinu. Organizaciona tijela kiraethane, njeno članstvo i saradnici, kao i izvjestan broj počasnih članova, držali su predavanja iz političke i kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine, a nerijetko su vođene i rasprave o političkim pitanjima, na kojima su prisustvovali i predstavnici austrougarskih vlasti. Aktivnostima bošnjačke inteligencije u radu kiraethane slala se jasna poruka o potrebi pomirenja suprotstavljenih pogleda po pitanju obrazovanja i iznalaženju modusa koegzistencije zapadnjačke civilizacije i orijentalne tradicije.

Osnivanjem sarajevske kiraethane, osim kulturno – prosvjetnog buđenja, počeo je proces čvršćeg političkog udruživanja koji je doprinijeo sazrijevanju političke misli Bošnjaka. Kiraethana je decenijama odolijevala vremenu, ali ne i ljudima, čijom je bezobzirnošću srušena za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Preneseno sa: Magazin Diwan



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Redakcije časopisa ”Avlija” na odmoru od 1. do 31. maja 2019. godine

Čitajte, pišite, fotografišite, šaljite radove za objavljivanje na portalu avlije.me tek od 31. maja 2019. godine ______________________ Istaknuta slika: Fatima Ahmed Photography
by Redakcija
0

 
 

Braho Adrović: Presuda (Najbolja pjesma za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”)

Braho Adrović PRESUDA Zapamtiće zemlja,vazduh, voda Sve na svijetu ima svoju priču Trag će uvijek ostat od naroda Svi tragovi i tebe se tiču Kada dođe vrijeme i zanijeme ljudi I kamen će progovorit’ jasno Neki novi...
by Redakcija
0

 
 

Mustafa Smajlović: Majka (Najbolja priča za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”

– Majko, imaš da imaš sve što ti duša zaište. Ni ptičijeg mlijeka ti ne smije manjkati. Ti okom, ja ću skokom! – kazao je sin Muradif i pokazao majci Behari njenu sobu sa pogledom na veliki park u jednom od najlj...
by Redakcija
0

 

 

Konkurs za objavljivanje radova u 20. broju časopisa ”Avlija”

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme ”Avlija” iz Rožaja raspisala je međunarodni konkurs/natječaj za objavljivanje radova sa slobodnom temom za 20. broj časopisa ”Avlija”: poezija (do 5 pje...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Milenko Mišo Marić: Kuću kućom i avliju avlijom čine ljudi

KUĆU KUĆOM I AVLIJU AVLIJOM ČINE LJUDI Skoro četvrt vijeka je prošlo od rata u Bosni i Hercegovini, a kao da je to bilo juče, kao da još živimo u poslijeratnom, ili kako pjesnik Slobodan Ž. Obradović reče ‘‘prije...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona