Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

22. Maja 2013.

Ćamil Sijarić: Knjiga je hodalica (Foto)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

U susret sto godina od rođenja Ćamila Sijarića (1913 – 1989)

 

 Ćamil Sijarić

 

KNJIGA JE HODALICA

Riječ na otvorenju izložbe Ivo Andrić: Na Drini ćuprija Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Domu JNA 5. II 1984. kao dio programa 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

 

Prirodno je što je, od dobijanja Nobelove nagrade, interes za prevođenje Andrićevih djela na strane jezike stalno rastao i doživjeće velik broj izdanja. Zanimljivo bi bilo proučiti kvalitet ovih prevoda na strane jezike, s obzirom na to što su neki jezici po duhu svom, po leksici, po metaforici daleko od našeg, kao na primjer, finski, hebrejski, japanski, arapski, tek ima jedna francuska izreka koja kaže: ”Prevodi su kao žene, kad su lijepi nisu vjerni, a kad su vjerni nisu lijepi”. Ti su prevodi utoliko teži što i sam naslov ”Na Drini ćuprija” prevode onako kako mi nikad ne bismo rekli, Turci, na primjer, čija riječ ćuprija i jest, ovaj su naslov preveli u pridjevskom obliku: ”Drina kjupresi” što znači ”Drinska ćuprija”, a Japanac samo sa jednom riječi od svega tri sloga u kojoj se Drina i ne pominje, što je, svakako, u duhu njihove leksike. Uzgred neka se podsjetimo da su neki prevodioci naslov ”Travnička hronika” izmijenili u ”Bosanska hronika”, drugi u ”Audijencija kod vezira”, treći prosto u ”Konzuli”, i tako dalje, već prema tome kakvi su naslovi bili bliži njihovim čitaocima. Zbog toga – a to je davno rečeno – i za najmanje prevođenje treba mnogo ključeva, jer ono je otvaranje vrata na kući drugoga.

Knjiga je hodalica, a ona koja doživi da je prevedu na strane jezike postaje svjetskom hodalicom, i – kao što su nekad putnici u hanovima dalekih zemalja pričali o svojoj zemlji, tako i roman ”Na Drini ćuprija” priča o našoj zemlji – i, prenoseći je kroz svijet, unosi je u kuće i u svijest ko zna kolikog broja i koliko dalekih čitalaca. To je privilegija samo velikih.

Biće nam posebno zadovoljstvo što ćemo večeras imati priliku da vidimo rukopise Ive Andrića, njegova pisma, slike i drugo – dakle ono što upotpunjuje našu radoznalost a i ovu izložbu obogaćuje – koju proglašavam otvorenom.

Ivo Andrić u Beogradu, 1944. godina

Ivo Andrić u Beogradu, 1944. godina

Ivo-Andric-Book (Custom) ivo7 (Custom) ivo7 - Copy (Custom) ivo6 (Custom) ivo4 (Custom) ivo4 - Copy (Custom) Drina-Koprusu (Custom)

Na_Drini_cuprija_Rukopis_1c-str (Custom)

hronika3 (Custom) hronika2 (Custom) hronika1 (Custom)

Ivo Andrić u Stokholmu na ceremonije uručenja Nobelove nagrade za književnost, 1961. godina

Ivo Andrić u Stokholmu na ceremonije uručenja Nobelove nagrade za književnost, 1961. godina

diploma (Custom)

ivo.a. (Custom)

i.andric (Custom)

ivo_andric (Custom)

Andric (Custom)

Ćamil Sijarić i Ivo Andrić

Ćamil Sijarić i Ivo Andrić

1913. godine, 18. decembra u selu Šipovice kod Bijelog Polja u Sandžaku rodio se Ćamil kao prvo dijete u imućnoj zemljoradničkoj porodici Šabana i Elmaze Sijarić (rođenjem Tucaković); ubrzo ostaje bez oca; njegov mlađi brat Šaban rodio se nakon očeve smrti; uskoro umire i majka tako da braća ostaju na brizi porodice, uglavnom amidže Iljaza.

1927. završava osnovnu školu u Godijevu kod Šipovica, zatim pohađa osmogodišnju Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju. Kao učenik piše pjesme. Predsjednik je literarne družine Južna vila. Profesori su mu bili Pero Slijepčević, Vido Latković i Anica Savić Rebac. U to vrijeme skuplja i narodne pjesme i šalje ih profesoru Aleksandru Beliću u SANU u Beogradu.

1929. objavio je prve pjesme u školskom listu Vesnik.

1935. izbačen je iz Medrese zbog političkog djelovanja i školovanje nastavlja u gimnaziji u Vranju, gdje i maturira.

1936. upisuje studij prava na Beogradskom univerzitetu. Pridružuje se naprednom studentskom pokretu, učestvuje u protestima, štrajkovima, demonstracijama.

1937. postaje član Komunističke partije. U Beogradu susreće buduću suprugu, studenticu Sabinu Fehimović iz Mostara, koja na Filozofskom fakultetu studira matematiku, hemiju i fiziku. Posvećuje joj pjesmu Breze.

1939. objavljuje nekoliko pjesama u časopisima Ženi danas i Gajret.

1940. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu.

1941. oženio se sa profesoricom prirodnih nauka Sabinom Fehimović. Objavio pjesme u časopisu Pregled.

1941-1945. u toku rata radi kao sudski službenik i sarađuje sa NOP-om. Živi u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradišci i Banjoj Luci.

1945. 30. jula dobio je propusnicu kao dopisnik TANJUGA-a da se slobodno kreće i izvještava sa teritorije okruga Banje Luke i Stare Gradiške. Među prvima je ušao u logor Jasenovac i te slike će kasnije pretočiti u knjigu o Jasenovcu.

1945. 9. jula imenovan je za sekretara Banjalučkog vijeća narodne časti i pomoćnika sekretara Sreskog narodnog suda.

1946. radi kao novinar u banjalučkom listu Glas, a potom kao dramaturg Narodnog pozorišta. Pjesme objavljuje u beogradskom Zadrugaru i Pregledu.

1947. 8. januara premješten je u Ministarstvo prosvjete NRBiH u Sarajevu. Krajem godine prelazi u redakciju sarajevskog časopisa Pregled.

1948. 8. januara, kao službenik Ministarstva prosvjete NRBiH stavljen je na raspolaganje izdavačkom preduzeću Svjetlost. Već 1. maja iste godine prelazi u odjeljenje  za  agitaciju  i  propagandu  Glavnog  odbora Narodnog fronta.

1949. 30. aprila prelazi u redakciju časopisa Zadrugar u kojoj radi do 1. marta 1950.

1950. objavljuje pripovijetke u časopisima Zora, Nova žena, Brazda, Oslobođenje.

1951. prelazi u literarnu redakciju Radio-Sarajeva gdje ostaje sve do odlaska u penziju, 1983. godine.

1953. izlazi mu prva zbirka pripovjedaka ‘’Ram-Bulja’‘ u izdanju sarajevske Svjetlosti za koju dobija nagradu izdavača i tek ustanovljenu godišnju nagradu Udruženja književnika.

1955. na anonimnom konkursu za književnu nagradu žiri (Milan Bogdanović, Gustav Krklec, Nika Milićević) Iz- davačkog preduzeća Narodna prosvjeta dodijelio je prvu nagradu Ćamilu Sijariću za roman ‘’Bihorci’‘ u iznosu od 1.000.000 dinara, najveću nagradu do tada na prostoru Jugoslavije.

1956. izlazi mu prvi roman Bihorci u izdanju Narodne prosvjete.

1957. izlazi druga zbirka pripovjedaka ‘’Zelen prsten na vodi’‘ u izdanju Svjetlosti za koju dobija godišnju nagradu Udruženja književnika.

1962. objavljen je njegov drugi roman ‘’Kuću kućom čine lastavice’‘ također u izdanju Svjetlosti i pripovi- jetke ‘’Naša snaha i mi momci’‘ u izdanju Veselina Masleše.

1968. izlazi roman ‘’Mojkovačka bitka’‘ u izdanju Svjetlosti, za koji dobija 27-julsku nagradu Bosne i Hercegovine.

1969. 9. juna izabran je za dopisnog člana ANUBiH.

1970. izlazi zbirka putopisa ‘’Zapisi o gradovima’‘ u izdanju Zavoda za izdavanje udžbenika. Po drugi put je imenovan za predsjednika književnika.

1971. objavljen je njegov četvrti roman Konak, koji je dvije godine kasnije nagrađen 13-julskom nagradom Crne Gore.

1972. 28. juna izabran je za redovnog člana ANUBiH.

1976. izlazi peti roman ‘’Carska vojska’‘ u izdanju Veselina Masleše.

1979. štampan je šesti roman ‘’Raška zemlja Rascija’‘ također u izdanju Veselina Masleše.

1980. izlazi peta zbirka pripovjedaka ‘’Francuski pamuk’‘ u izdanju Svjetlosti. Iste godine Univerzal iz Tuzle štampa Izabrane pripovijetke u redakciji Radovana Vučkovića.

1981. dobio je Andrićevu nagradu za zbirku ‘’Francuski pamuk’‘. Veselin Masleša štampa mu Izabrana djela, (I-X), u redakciji istog izdavača.

1982. Srpska književna zadruga objavljuje izbor pripovjedaka ‘’Priča kod vode’‘ sa izborom i predgovorom Rajka Petrova Noge.

1983. Oslobođenje mu štampa knjigu ‘’Oslobođeni Jasenovac’‘.

1984. Pripovijetke u izboru Dejana Đuričkovića izdaje Svjetlost, a pripovijetke ‘’Rimski prsten’‘ Veselin Masleša.

1988. iz štampe mu izlazi prva knjiga pjesama ‘’Lirika’‘ u izdanju BIGZ u Beogradu.

1989. izabrane pripovijetke ‘’Miris lišća orahova’‘ objavljuje Veselin Masleša.

1989. 6. decembra Ćamil Sijarić je poginuo na pješačkom u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu. Sahranjen je na groblju Bare. Iza Ćamila Sijarića ostala je sačuvana bogata ostavština da svjedoči o plodnom književniku – jednom od naših najznačajnijih pripovjedača.

1990. posthumno je objavljena njegova druga zbirka poezije ‘’Koliba na nebu’‘ koja se u trenutku njegove pogibije pripremala za štampu u banjalučkom Glasu. Priređivač i pisac pogovora je književnik Irfan Horozović.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Miloš Jeftić: Pjesma za Eminu (Balota)

Hvala dragom prijatelju rožajske ”Avlije” vjeroučitelju Milošu Jeftiću iz Rume koji je snimio pjesma za našu mladu koleginicu iz Redakcije ”Avlija” Eminu Balota, kao što je i obećao. Miloš je ods...
by Redakcija
0

 
 

Snežana Žana Popović: Razvoj bibliotekarstva na Cetinju

RAZVOJ BIBLIOTEKARSTVA NA CETINJU Piše: Snežana-Žana Popović Ju Narodna biblioteka i čitaonca ,,Njegoš ” Cetinje, osnovana je 4 febrauara 1868 godine.kroz istorijsku prizmu gledano,crnogorci su kroz razlicite periode st...
by Redakcija
0

 
 

Novruz Bajram

NOVRUZ BAJRAM Piše: Božidar Proročič Da bismo upoznali jedan narod moramo da upoznamo i njegovu kulturu. Azerbejdžan je država koja čuva ljepotu i bogatsvo pisane riječi, ali i drevnih i lijepih običaja koji se slave k...
by Redakcija
0

 

 

Amela Frljučkić: Od roditelja sam naučila da volim knjige i umjetnost

PODGORIČANKA AMELA FRLJUČKIĆ – NAJMLAĐA MAGISTRICA KLASIČNE HARMONIKE Jedna od najmlađih magistrica klasične harmonike na Balkanu, Amela Frljučkić, uspješno gradi svoju karijeru u Sarajevu, uporedo pohađajući mast...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Život u socijalizmu: Ideal ili tamnica

ŽIVOT U SOCIJALIZMU: IDEAL ILI TAMNICA Piše: Benjamim Hasanić Za jedne je socijalistička Jugoslavija bila tamnica, za druge ideal države i društva Jedni se sjećaju diktature i nestašica, drugi sigurnih zaposlenja, ljeto...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona