Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Magazin

8. Maja 2018.
 

Fadil M. Kardović: Školski sport u islamu

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

U Časnom Kur’ânu piše da je Uzvišeni Allâh dž.š stvorio Džennet i Džehennem prije Âdema (alejhis-selâm). Otkada postoji ljudski rod, postoji i islam, jer je to prirodna vjera čovjekova. Neka je uvijek hvala Allahu, koji Svom robu objavljuje Kur´an, preko posljednjeg Poslanika, Muhameda sallallahu alejhi ve selleme, da bi bio, čitavom svijetu opomena, te putokaz i vođa ka dobrim djelima. Islam ne predstavlja opterećenje već zadovoljstvo.

Islam je ozbiljna, dinamična sveobuhvatna, uravnotežujuća vjera i praktičan način života. S obzirom da dolazi od Nepogrešivog, zasnovan je na znanju a ne neznanju, na savršenstvu a ne neispravnosti, na snazi a ne na slabosti i na mudrosti a ne hirovitom mišljenju. Islam, kao takav, želi da pomoću ibadeta, moralnih i etičkih načela i principa izgradi duhovno, moralno i fizički zdravog pojedinca i društvo u cjelini. On uređuje dunjalučke i ahiretske odnose i brine za pojedinca i društvo; vodi brigu o individualnoj, higijeni, fizičkoj, psihičkoj i intelektualnoj sposobnosti želeći od muslimana da bude fizički, intelektualno i duhovno jak i zdrav. Zdravo tijelo je prvi segment mirnom i spokojnom životu. Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem., je molio Allaha, dž.š., da mu podari oprosta i zdravlja: “Molite Allaha za oprost i zdravlje, i doista nikom nije, nakon čvrstog ubjeđjenja, ništa bolje dato od zdravlja.” Islam je došao da brine o ljudskom tijelu. Riječi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koje glase: “Tvoje tijelo ima prava kod tebe”, to su bile prve vjerske upute o brizi tijela koje su ljudi čuli. Islam na ovaj način želi formirati jaku zajednicu, a to se ne može postići, osim ako njegove pristalice budu jaki, jer od pojedinca se formira društvo. “Jaki vjernik je draži Allahu od slabog vjernika. Rađamo se čisti – Tabula raza – čista table. Radi ovoga je islam propisao čistoću i obavezao čišćenje u namazu, tijela i mjesta. Odnosno, propisao je čišćenje od prljavštine. Pored ove postoji i druga vrsta čistoće, a ona je šerijatsko pravna koja se ogleda u gusulu i abdestu. Čovjek ne može biti zdrav ako je konstantno izložen prljavštini, a uz to se ne čisti. U hadisu se navodi sljedeća izreka: “Allahovo pravo za svakog vjernika je da se svake sedmice čovjek okupa. Svake sedmice će on oprati svoju glavu i tijelo.” Islam je došao ljudima da bi ih podučio visokim standardima. Po islamskom učenju, čovjeku ne priliči da neuredno živi.. S jedne strane, čovjek na taj način čuva svoje zdravlje, uči se kulturi ponašanja, ljudskosti i visokom nivou življenja. Islam je zabranio čovjeku konzumiranje alkohola i opojnih droga. Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio sve što opija. Islam je čak zabranio sve što bi štetilo tijelu:  Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Nema štete, ni nanošenja štete drugom”, a to znači: nemoj nauditi sebi, a ni drugima. Čovjek mora čuvati sam sebe, ni u čemu ne pretjerivati. To mu nije dopušteno, pa makar noć proveo u ibadetu i pokornosti. Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, je savjetovao svoga ashaba koji je pretjerivao u poslušnosti Allahu, dž.š., i ibadetu, da bude umjeren u postu, klanjanju, učenju, fizičkim aktivnostima rekavši mu: “Doista, tvoje tijelo ima kod tebe prava” , Posti i jedi, klanjaj noću i spavaj, jer tijelo ima pravo na odmor, a i oči imaju pravo na odmor, znači pravo na spavanje. Svaki islamski propis istovremeno nosi u sebi koristi tijela i duše.” Još su davnih dana ljudi vjerovali u poznatu izreku koja kaže: ”U zdravom tijelu zdrav duh.” Islam podstiče na sport i ni u kom slučaju nije protiv toga da čovjek razvija svoje tijelo i duh. Sport i sportska takmičenja bila su poznata od postanka ljudskog društva. Muslimanska ličnost treba da bude jaka u tijelu, razumu i duhu. To su individualne karakteristike koje islam želi. Islam je zainteresovan za školski sport i sportska takmičenja među djecom, pod geslom “Sport da, droga ne”, sportska takmičenja protiv rasizma, nacionalizma, nikotizma, alkoholizma “Sport za sve”. Školski sport kroz nastavu fizičkog vaspitanja i vannastavne aktivnosti je jedan od najvećih i najtežih životnih zadataka, za koju treba biti spreman. Jedna od dužnosti roditelja i nastavnika jeste da vode računa o fizičkom vaspitanju i obrazovanju djece. U nekim hadisima se navodi da je Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pravo djeteta kod njegovog roditelja je da ga roditelj i učitelj poduče pisanju, plivanju i streljaštvu.” Školski sport čini tijelo lahkim i aktivnim, poboljšava metabolizam, jača zglobove i mišiće i, ako se pravilno i umjereno upražnjava, liječi fizičke bolesti, tjelesne deformitete kičmenog stuba (kifoza, lordoza i skolioza), donjih ekstremiteta (O i X nogu ) kao i ravnih stopala. Islam je zainteresovan za školska sportska takmičenja među djecom. Sport nije samo za muškarce, već se i djevojke-žene njime mogu baviti, ali sa odredjenim šerijatskim pravilima. Nije sporno da se djevojka-žena bavi nekim sportom, ali uz uslove i pravila koja joj priliče i za nju važe. Poželjna i korisna za islam je žena ona koja je izdržljivog tijela i koja je u stanju služiti u svojoj kući, djeci, biti korisna po društvo, vjeru i ako je potrebno borbi na Allahovom putu.

Allah, dž.š., djeci je omilio igru, jer se u igri dijete dokazuje, jača i razvija. Zanimljivo je spomenuti da je Poslanik, Muhamed s.a.v.s, sve takmičare uzimao, ljubio i davao im nagradu ukazujući im da je najbitnije da svi učestvuju, da među njima vlada takmičarski duh i da, na takav način, od najranijih trenutaka života razvijaju svoju fizičku konstrukciju. Jedna od  porodičnih obaveza jeste posvjećivanje pažnje igranju sa djecom. Pored svih obaveza kojima je čovjek današnjice zauzet ipak roditelji trebaju naći vremena za igru sa svojom djecom i prisustvovati stimulisajući ih na školskim takmičenja. Nekada roditelji, iz objektivnih razloga, ne nađu vremena za igranje sa svojom djecom. Međutim, to ne treba biti razlog da im ne dozvole igranje sa drugom djecom ukoliko će ta igra afirmisati prave vrijednosti i rezultati fizičkom kondicijom ili razvijanjem mašte. Poslanik Muhamed, s.a.v.s, igrao se sa djecom kada mu je došao Džibril i prvi put mu otvorio grudi i oprao ih Zemzemom. Treba samo napomenuti da postoje brojni higijenski, fizički, zdrastveni, vaspitni, sociološki, moralni i drugi efekti i koristi od dječije igre i školskog sporta. Bavljenje školskim sportom može pomoći mladima da i u školi postižu bolje rezultate. Ako redovno treniraju, ako se trude, onda oni shvate  da samo tako mogu nešto i ostvariti, pod uslovom da daju sve od sebe. Igranjem se dijete relaksira, pa će mu igra, nakon učenja u mektebu i u školi, omogućiti odmor i dati novu snagu i samopouzdanje. Zabrana igranja od strane roditelja i stalno opterećivanje samo učenjem, smanjuje oštroumnost i umanjuje volju za učenjem. Takav stav pokazuje rezultate  i u drugim sferama života, pa i šire. Vezivanje djeteta za školski sport ne daje samo po sebi željeni rezultat, niti se time ispunjava traženi cilj, izuzev ako je to usklađeno metodi koju je postavio Islam. Vezivanje djeteta za školski sport mora biti u granicama umjerenosti i uravnoteženosti naspram ostalih obaveza, a ne jednih na račun drugih ili prevladavanja jedne obaveze nad drugom obavezom. Ovim se provodi u djelo princip ravnomjernosti i ravnoteže. Kroz školski sport pedagozi fizičkog vaspitanja prate fizički i psihički razvoj djeteta, njegovo zdravstveno stanje, potrebno je da kod djeteta razvija svijest da sve aktivnosti u okviru bavljenja školskim sportom i fizičkim vježbanjem jesu u cilju čuvanja zdravlja, pravilnom držanju tijela, čeličenje organizma i fizičkog razvoja. Ovakvom dobrom namjerom školskog sporta i fizičkog vaspitanja djeteta radi sticanja snage i psihofizičkih priprema u cilju da radi za ovaj svijet, da bude jači u vjeri te da u svojoj iskrenoj duši nosi najplemenitija svojstva imana, morala, higijene, snage, brzine, okretnosti, izdržljivosti, spretnosti, preciznosti, optimizma i samopouzdanja. Ovakvom dobrom namjerom dijete kroz školski sport, također, u dubini svoje duše osjeća da onaj ko se bavi vježbanjem i treniranjem to ne čini samo radi zabave i razonode, nego radi razvijanja i osposobljavanja. Sa ovakvim iskrenim osjećajem  u sebi dijete prilazi treniranju iz dobre namjere, sa iskrenom odlukom, razvijenim umom, poletom i radi korisnog ispunjavanja slobodnog vremena. Dijete se razvija na ovaj način sve dok u dubinu njegova srca usađujemo ova svojstva i da mu prosljeđujemo ove upute, a u duši mu učvršćujemo ovu zrelu i ispravnu svijest. Fizičko vaspitanje djeteta ne odnosi se samo na bavljenje školskim sportom i fizičkim vježbanjem, već da obuhvata cjelokupnu životnu aktivnost i fizičko uživanje u okvirima dozvoljenog rada postizanja Božjeg zadovoljstva putem jakog imana, čistog morala, duševne i fizičke uravnoteženosti i zrelog razmišljanja. Ako dijete, s namjerom pokoravanja Allahovoj zapovijedi i udaljavanja od harama, jede, pije, spava, zabavlja se i uživa u lijepim stvarima da bi moglo izvršavati svoje dužnosti, onda je to sa iskrenom namjerom ibadet kojim se vjernik približava Allahu, dž.š. Plemeniti din-i islam na jedinstven način i sebi svojstvenim putem, svojom savršenom metodom ostvaruje vjersko i moralno uzdizanje djeteta. Islam kroz školski sport oblikuje njegovo psihičko i intelektualno formiranje, utiče na fizički  društveni razvoj, što mu u budućnosti osigurava da bude pošten, čestit, uravnotežen i ispravan čovjek, čvrstog vjerskog uvjerenja, karakternog morala, zdrave, svestrane, kompletne i funkcionalne ličnosti. Na ovakav način islam Ummetu muslimana i široj društvenoj zajednici preporučuje člana koji izvršava svoje obaveze, preuzima odgovornosti i na kraju postiže svoj cilj, a to je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha koje se ogleda u Džennetu kao nagradi onima koji su na ispravnom putu.

Priznanja za postignut uspjeh u razvoju školskog sporta, hadži Fadil M. Kardović, prof fiz. vaspitanja

Pravo ljudskog tijela podrazumijeva njegovo ojačavanje kada oslabi, ishranu kada ogladni, napajanje kada ožedni, čišćenje kada se zaprlja i mirisanje kada zaudara. Dakle, tijelo se mora liječiti kada oboli od bolesti i zaštititi njene uzroke koliko je čovjek u mogućnosti. Islam je propisao sve sportove koji daju snagu tijelu: atletiku, plivanje, streljaštvo, jahanje konja, itd.  Istorija sporta je istorija ljudske vrste. Atletika je jedan od najstarijih oblika sporta, i jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana, a koja obuhvata: trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, što atletika istinski i jest, kraljica sportova!

Atletskim vježbama stiče se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao što su hrabrost, odlučnost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opšte psihofizičke sposobnosti pojedinca. Školski sport je igrao različite uloge u različitim vremenskim periodima. Sam pojam sporta je promenljiv i relativan kroz istoriju. Naime sve do sredine devetnaestog vijeka pod pojmom sporta su se podrazumijevali lov, streljaštvo i ribolov. Nakon toga pojam sporta je prisvojen za timske igre (ekipni sportovi) i pojedinačne fizičke aktivnosti, a sada pokriva širok raspon kako fizičkih tako i psihičkih aktivnosti (sportova) kao što su atletika, gimnastika, fudbal, košarka, odbojka, rukomet, tenis, plivanje, šah, golf, streljaštvo, auto trke, borilačke vještine itd.     Održavanje kondicije je potrebno za dinamičnost, kretanje i izvršavanje vjerskih i dunjalučkih dužnosti. Islam nam je propisao namaz kojeg čovjek klanja. Tom prilikom on savladava lijenost, sputava strast, a svemu tome je neophodna fizička kondicija. Kada pogledamo promjenu položaja u namazu možemo uočiti da svaki pokret tretira lokomotorni sistem sa pravilnom amplitudom pokreta u svim većim zglobovima, počevši od zgloba nožnog palca preko skočnog zgloba i koljena do vratnih pršljenova atlasa i aksisa. Iz tog razloga, 5 dnevnih namaza predstavljaju odličnu zamjenu za fizioterapiju na dnevnom nivou, tačnije kineziterapiju kojoj osnovna načela jesu treniranje zglobova, sa ciljem očuvanja istih. Gledajući sve što se dnevnim namazima nastoji postići, možemo zaključiti da razvija funkcionalne, morfološke, motoričke, konativne i kognitivne karakteristike organizma djelujući istovremeno na biološkom, zdravstvenom, vaspitnom, obrazovnom, ekonomskom, rekreativnom i stvaralačkom polju ljudskih djelatnosti. Također možemo sa sigurnošću reći da dnevnim namazima se podiže kvalitetu života pojedinca, gdje se posebno ističe prisutnost svijesti u svakom pokretu. Na primjeru kijama (stajanje) u namazu možemo uočiti poseban položaj ruku i oboren pogled, takođe možemo primijetiti promjenu u disanju i radu srca što na kraju kao posljedicu daje smirenost samog klanjača. U ovom položaju osoba luči dodatne količine hormona koji utiču na samopouzdanje. Ramazanski post je vrsta prinudnog gladovanja i, također zahtijeva fizičku snagu i izdržljivost. Hadž zahtijeva od čovjeka također fizičku snagu. A snaga koja se treba pribaviti je psiho-fizička. Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, je bio snažnog tijela. Hrvao se jahao bi konje bez samara i uzde. Među ashabima je bilo trkača. Svi su oni dobro znali jahanje i streljaštvo. Islam je, također, propisao dunjalučke obaveze: traganje za životnom opskrbom i izdržavanjem porodice, a za to je potrebna snaga. Zato musliman mora biti snažan i pokretljiv.  Islam ne zabranjuje niti jedan sport, uz uslov da se u njemu ne pretjeruje. Pretjerivanje sve remeti. Nema prepreke da djeca i ljudi igraju nogomet, košarku, odbojku, ili bilo koji sport, ali da im to ne bude prepreka ostalim obavezama. U to bi moglo uračunati spominjanje Allaha, obavljanje namaza. Ili da to ne prouzrokuje cijepanje na timove, pa da sport postane idol koji se obožava. To se ne smije dogoditi. Bavljenj sportom je sasvim poželjno. Islam želi da muslimani budu snažni i duhom i tijelom, mentalno,  intelektualno i moralno. Musliman snažnog tijela lakše izvršava i vjerske i životne zadatke, lakše obavlja namaz, lakše posti, obavlja hadž, lakše obezbjeđuje uslove za životnu egzistenciju. Uz to, Islam zabranjuje sve što će nam oslabiti tijelo i ugroziti zdravlje, pa maker se radilo i o ibadetu. Suština sporta je da on prirodno pomaže organizmu da se oslobodi nepotrebnih stvari. Boks je jedna od sportskih disciplina koja nije u islamu dozvoljena, jer islam zabranjuje da se ljudsko stvorenje udara po licu. Allah je svakog čovjeka stvorio i ne priliči da ga se ponižava udaranjem po licu.     Osim toga, ovaj sport je opasan po zdravlje pa i po sam život. I svi drugi sportovi, koji protivniku zadaju bolne udarce ili borioca stavljaju u položaj u kojem može da zadobije ozbiljne povrede, automatski su zabranjeni. Islamska etika u sportu ne dopušta da se protivničkom timu ili navijačima upućuju psovke i pogrdne riječi koje vrijeđaju dignitet ljudskog bića. Ako se ne budemo pridržavali ovih pravila, rizikujemo da nam sport donese više štete nego koristi i na Dunjaluku i na Ahiretu.

Ukoliko se budemo pridržavali islamskih univerzalnih pravila o ponašanju, sport će nam pomoći da steknemo brojne zdravstvene, emocionalne i socijalne koristi. Sport pojedinca uči kako da pripada timu, kako da se pridržava pravila, reda i discipline, kako da poštuje drugog, kako da podnese poraz i kako da bude solidaran i tolerantan. Zbog svega ovoga, Islam ne samo da nije protiv sporta kao vida rekreacije, nego ga svojim sljedbenicima toplo preporučuje.

Muhameda a.s. ummet je narod znanja, snage i discipline. Molim Allaha da nam podari korisno znanje i da nas uputi na ono čime je On, subhanehu, zadovoljan. Amin.

 

Zapisao, Fadil M. Kardović, prof.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Predstavljamo vam Valentinine ”Beleške iz glave”

Preneseno sa bloga Beleške iz glave: TITULARI Škola te ne uči pravim vrednosti. Tome te uči život i savest. Škola te ne uči životom. Tome te uči ljubav i iskustvo. Škola te ne uči plemenitošću. Tome te uči porodic...
by Redakcija
 

 
 

Mersada Nuruddina Agović: Islamska kaligrafija

ISLAMSKA KALIGRAFIJA   Piše: Dr. Mersada Nuruddina Agović   Sve objekte islamske arhitekture, nezavisno od mjesta nastajanja, karakterisala je islamska ornamentika, kao i dekorativna arapska kaligrafija i epigrafika...
by Redakcija
 

 
 

Milja Lukić: Zarez, zapeta, koma

U srpskom jeziku je upotreba zareza ili zapete prilično slobodna, pa je dozvoljeno maltene svuda da ga stavite i to opravdate pauzom u čitanju – piše Milja Lukić na svom blogu. Osnovna funkcija zareza upravo je pauza ...
by Redakcija
 

 

 

Nova pjesma Milana Jovića

Milan Jović, mladi muzičar i pisac iz Teslića je izdao novu pjesmu pod nazivom ”Ćelija spasa”. Kako Milan kaže pjesma se radi o čovjeku velikog srca koji traži svoj spas okovan lancima u četiri zida. Pjesma ...
by Redakcija
 

 
 

Prvi sat koji je stigao i proradio u Bosni

Najstarija vijest o satu u Bosni uopće vezana je upravo za Foču. Takav sat (horologium) imao je hercegovački sandžakbeg Sulejmanbeg u Foči već u septembru god. 1493, a poslaše mu ga na dar Dubrovčani. I Sulejmanbegov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona