Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

10. Oktobra 2018.
 

Foča: Doba prosperiteta (1958. – 1980.) i doba stagnacije (1980. – 1990.)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Nije ondašnja Foča bila zapušten gradić, pun malograđanštine. Naprotiv…


Foča je nekadašnja oaza mira, parkova, drvoreda i cvjetnjaka, stjecište bogatih trgovaca i dobronamjernih ljudi s prepoznatljivom arhitekturom tipičnoga bosansko-hercegovačkog šehera u orijentalnom duhu sa 18 mahala i sa 17 gradskih džamija, sa središnjom čaršijom u orijentalnomu stilu gdje su se prije odvijala sva privredna zbivanja u gradu i susreti ljudi sa svih strana svijeta.
…A Ćamil Sijarić napisa o Foči:
Jer Foča je jedan vrt, jedna bašča, jedan ljubak i pitom grad, u koji su – i to izdaleka, ljudi dolazili da tu, ako ništa drugo, a ono umru! I čije kosti sve tu ne leže – leže još od davnih davnina, iz vremena stećaka… – kosti “starih dobrih Bošnjana”. Na njihovim nadgrobnim pločama lukovi su, strijele, mačevi – i znaci koji su kasnije dolazili, tek svi stari, i zbog toga jedna istorija…”
Eh ta i takva Foča, sa uređenim drvoredima, parkovima, cvjetnjacima bješe negdje 1967./68. Bješe tada u Aladžanskom parku mali rasadnik, gdje bijahu zasađene sadniceukrasnog drveća. Odatle se te sadnice raznosile i sadile po čitavoj Foči. Pa Foča izgledaše kao jedan veliki vrt, mirisni vrt. Zasluge pripadaju i tadašnjim direktorima Komunalnog preduzeća. A bili su Aziz Ćerkez, a zatim Nezir Ćorić.
Eh, bješe to…

Foča je tada imala tri KINO sale – kino salu u Domu JNA – Kino “Drina”kino i pozorište koje je pripadalo Radničkom univerzitetu iznad Muzeja ka Sahat kuli i kinosalu u zgradi zloglasnoga KP Doma.
Radnički Univerzitet i kino i pozorišna dvorana iznad zgrade Muzeja. Tu su se odvijali svi kulturno umjetničko zabavni programi. Česta su bila gostovanja pozorišnih grupa. Na toj pozornici su nastupali svi poznati pjevači i pjevačice iz tog perioda. A dolazili su i gosti iz Turske i Rusije.

A imala je i KORZO. Šta reći o fočanskom Korzu, a da se šta ne ispusti. Korzo (ital. corso) predstavlja najčešće glavnu gradsku ulicu i svojevrsni izlog grada, odnosno glavno gradsko šetalište u našim mjestima, općenito.
U Foči je korzo bilo od Doma JNA do Suda. Korzo bi počinjalo s početkom večeri. Ljudi svih dobi, poznanici, zaljubljeni, porodice… Korzirali bi, šetali bi, špacirali bi mladi, stariji, pojedinci, drušvanca, klape, momci i djevojke, raja. A nekad bi bilo i belaja…
Pozdravljalo se, pričalo, šetalo, sretalo se, ašikovalo…Korzo u Foči bilo je poznato na daleko. Stranom koja je bila do Hotela i Zdravljaka šetali bi stariji. A strana od Doma JNA do zgrade Suda bila je namjenjena mlađima.
Pričati o fočanskom korzu, a ne spomenuti i fočansku atrakciju Noćne trke bila bi mala nepravda prema tom sportskom događaju u kome su učestvovali i sportisti izvan Foče. Glavna trka je trčana od Doma JNA prema Trgu, pored Muzeja prema Apoteci, pa naniže ka Sudu, a cilj je bio pred Domom JNA. Ovdje ću uzgred spomenuti i Sandžačke igre, koje su prerasle u MOSI (Međurepubličke olimpijske sportske igre) i čuvenu Partizansku Olimpijadu.

A često sam pisao i govorio o fočanskim KAJAKAŠIMA i kajacima. Kajaci su bili napravljeni od šper ploče, najčešće obojeni u plavo. A da ne zaboravimo i kajakašice. Spomenuću Nađiju – Nađu Vreto i Dragicu Popadić. Djeca bi se zakačila za zadnji kraj kajaka, a Dragica bi ih vozala po Ćehotini. A nekad bi ih dovezla do sredine, gdje bi oni poskakali u Ćehotinu.

KAMP KUĆICE  i auto kamp u Donjem Polju ispod Kafe “Bora”. A tu u Turističkoj organizaciji, u kampu radio je Suvad Čavdar – Žika.
“Devojčice će spavati u kamp kućicama. Mnogo mi je lepo.” – piše na razglednici poslatoj iz Foče 1961. godine.
Nekada je Turistički savez općine Foča uredio prostor naspram “Kafebora” i na desnoj obali Ćehotine u Donjem Polju, koji je bio svojevrsna turistička atrakcija u Foči. Oni koji su boravili u Foči imali su mogućnost da se sa svojim automobilima smjeste uz neku simboličnu naknadu, odmore u drvenim kamp kućicama i odmorni nastave svoje dalje putešestvije.

Eh, da. Imali smo KINOPOZORIŠTEMUZEJKAMP KUĆICE, JAKE SPORTSKE KOLEKTIVEKORZO i Foča nije bila tek mali, zabačeni, provincijski grad.
No, šta da radimo? Čaršija se promjenila. Nedostaje duše. Nedostaje ljudi. Nekih nema više.
Ostale su uspomene i sjećanja…

Historija Foče pamti i važnije događaje. Za one malo starije sugrađane ovo je samo dio lijepih uspomena iz mladosti.

Doba stagnacije fočanske općine počelo je ukidanjem željezničkog saobraćaja i izmještanjem vojske iz Foče. Od tada je polako prestao priliv novčanih sredstava koje je Foča imala samim tim što je tu bila stacionirana jaka JNA kolonija sa više kasarni u samom gradu i više oficirskih zgrada. A i voz je donosio znatna materijalna sredstva.
Od tada prestaje normalno funkcioniranje grada i počinje doba stagnacije, koja kulminira negdje između 1980. i 1990. godine.

Zemljo, divna zemljo naša, kako malo smo mi tebe dostojni!- zavapio bi Antun Gustav Matoš, ondašnji.

 

 

Priredio: Kenan Sarač/focanskidani



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kako prepoznati da je dijete možda doživjelo vršnjačko nasilje

Autorica: Hana Kazazović Ovdje možete poslušati i audio snimak teksta: Prije nekoliko dana je bilo 11 punih godina od kako je u sarajevskom tramvaju pretučen i nožem izboden šesnaestogodišnji Denis Mrnjavac. Napala su g...
by Redakcija
0

 
 

Kako sam preživjela i šta sam naučila tokom 19 dana bez pametnog telefona

Kako biste vi reagovali kada bi vam neko rekao da provedete nekoliko dana bez svog pametnog telefona? Da li možete sebe danas zamisliti bez te spravice koja nam je skoro srasla sa rukom i bez koje se osjećamo odsječeni od sv...
by Redakcija
0

 
 

Nisveta Skejović: Sjećanje na djetinjstvo i mladost (4. rujna 2011.)

Zaželjeh se tebe. “Grade moj”. Dođoh! Zastadoh! Tu, baš tu! Gdje sam provela djetinjstvo i mladost. Da tu gdje mi se duša raširi, a srce zatreperi. Zatreperi zadrhti i ne zna da zastane. Zadrhti od pogleda na o...
by Redakcija
0

 

 

Junus Emre – velikan turske književnosti

Turska je država bogate istorije, orijenta, na putu svog nastanka prošla je različite faze, kulturnog, istorijskog i književnog preporoda. Turska književnost dala je tekstove autentične sadržine u osmanlijskoj formi. Osm...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Kako razviti kritičko mišljenje?

Уколико се запитамо шта је то критичко мишљење и како нам оно може помоћи, тешко ћемо одговоре на ова питања добити у једној ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona