Turska je država bogate istorije, orijenta, na putu svog nastanka prošla je različite faze, kulturnog, istorijskog i književnog preporoda. Turska književnost dala je tekstove autentične sadržine u osmanlijskoj formi. Osmanlijski turski jezik bio je pod uticajem persijskog i arapskog uz korišćenje osmanlijskog alfabeta. Istorija turske književnosti duga je 1500 godina i predstavlja izuzetan spoj ljepote. Ovdje ćemo se osvrnuti na djelo i život jednog prvih tvoraca autentične turske književnosti. I na ovaj način približiti čitaocima bogastvo i kulturu Turske. Junus Emre predsavlja jednog od najznačajnih pjesnika Turske. Život ovog turskog, sufijskog mistika, zaokuplja mnogobroje istraživače, istoričare, orijentaliste, književnike.
Piše: Božidar Proročić
Junus Emre je rođen, u selu Sarikoj blizu Sivrihisara u Anadoliji. Odrastanje ovog turkmenskog seljaka, obilježilo je siromaštvo. U vremenu kada je njegova rodna Anadolija bila na ruševinama, zbog ratova i velike gladi, Junus se odlučio da pođe u potrazi za hranom kako bi pomogao sirotinji. Sa sobom je ponio voće koje je želio da zamijeni za žito. Na svom putu da predahne, u želji da se odmori, svratio je u tekiji Hadži-Bektaša Velija. Nakon kraćeg razgovora sa njim Hadži Bektaš Velija mu je ponudio hizmet (napor i dobrotu) Junus je to odbio, tražeći žito. Na kraju mu je Hadži Bektaš-Velija dao ponuđeno. Kada je Junus krenuo protkan ovom dobrotom razmišljao je i odlučio da se vrati i da prihvati hizmet. Smatra se da je ovaj čin dobrote bio jedan od presudnih, za Junusovo pjesničko stvaralaštvo, ali i za njegov unutrašnji duhovni mir mistika.
Junus Emre je za svoga života napisao dva velika djela „Knjiga pouke” i „Divan.” On je kroz svoju poeziju i snagu pisane riječi, formulisao narodni turski jezik, što je bilo od posebnog značaja. Turski istoričari smatraju da je je turski jezik njegovom zaslugom oslobođen, persijskog i arapskog uticaja. Poezija Junusa bila je duboko emotivna, protkana unutrašnjom snagom, duhovnosti, njegove misli i lakoća čitanja doprinijeli su tome da postane jedna od najuticanjih pjesnika svih vremena u Turskoj. Poseban uticaj na pjesništvo i put Junusa imao je poznati persijski sufija Mevlan Dželaludin Rumi i Ahmed Jesevi, preuzimajući od njih pjesničku formu katren. Junus je pisao posebne pobožne pjesme poznate u islamskom svijetu kao ilahije. Kroz svoju poeziju, on je poput pravog narodnog stvaraoca protkao najveće vrijednosti ljubavi. Postao je začetnik poezije, ašika koja karakeriše tursku narodnu književnost. Njegova duboka religijska, povezanost doprinijela je tome da piše o mističnoj ljubavi prema samom Bogu. U svojim pjesmama koristio je simbole poput: ruža, slavuja, Medžun i Lejla more. Kroz svoju poeziju pominje značajne ličnosti iz svete knjige muslimana Ku’rana i poznate sufijske mislioce, mistike i filozofe poput Ibrahima Edhema, Mensur Halad, Sejdi Balum. Poezija Junusa Emrea predstavlja neprocjenjivo bogastvo njegove Anadolije i veliki korak moderne Turske. Mnogi istaknuti književnici, kritičari filozofi su poeziju Junuza Emrea, upoređivali sa poznatim piscima, misliocima i filozofima Zapada. Burhan Toprak jedan od najznačajnih turskih istoričara književnosti, prevodioc i filozof smatrao je da se život i djelo Junusa Emrea i njegova duboka poetska misao može uporediti sa francuskim književnikom Paskalom.
Mnogi književnici ga upoređuju i sa Sevantesom. Značaj njegove poezije predstavlja jedan od najljepših dometa, kojima je bogastvo misli Junusa Emrea preneseno mnogobrojnim generacijama na koje je imalo poseban uticaj. Koliki je uticaj Junusa Emrea na svjetsku književnost pokazuje nam primjer da je 1991. godine svjetska organizacija UNESCO obilježila 750 godina od rođenja Junusa Emrea. Od 2007. godine, osnovan je institut Yunus Emre. Veliki poduhvati ovog instituta ogledaju se u tome da promoviše kulturu Turske daleko van njenih granica, najčešće u zemljama domaćina radi nastavka trajne saradnje na upoznavanju kulture Turske.
Danas Yunus Emre institut ima preko 50 odbora u više od 40 zemalja svijeta. Kulturne centra sa njegovim imenom imate danas u Podgorici, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu. Na čelo instituta Yunus Emre u Podgorici nalazi se perspektivan mladi čovjek koji na najljepši način promoviše turski jezik i književnost, a riječ je o Can Güray, a spomenućemo i gospodina Mehdina Šabanadžovića.
Populariše se uloga i značaj turskog jezika i književnosti. Savremena Turska na najljepši način daje omaž ovom svom velikom stvaraocu, čija je ljubav i pjesništvo postalo jedan od najljepših kulturnih tekovina. Životni put i stvaralaštvo Junusa Emrea poznato je i našoj čitalačkoj publici 1990. godine u prevodu Jasne Šimić koja je objavila „Mistični eros” zatim naredne godine je objavljena knjiga u prevodu Tadžide Hafiz „Junus Emre” Priština. Zbirka poezije „Slavuj ljubavi” objavljenja je 2010. i 2016. godine.
__________________
Istaknuta slika: Predstavnici gradske biblioteke i čitaonice ”Njegoš” sa Cetinja Olivera Martinović presjednica Savjeta biblioteke, Božidar Proročić član Savjeta biblioteke, direktor kulturnog centra Junus Emre, direktorica biblioteke Irena Nenadović i Mehdin Šabanadžović
