Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

28. Januara 2019.

Junus Emre – velikan turske književnosti

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Turska je država bogate istorije, orijenta, na putu svog nastanka prošla je različite faze, kulturnog, istorijskog i književnog preporoda. Turska književnost dala je tekstove autentične sadržine u osmanlijskoj formi. Osmanlijski turski jezik bio je pod uticajem persijskog i arapskog uz korišćenje osmanlijskog alfabeta. Istorija turske književnosti duga je 1500 godina i predstavlja izuzetan spoj ljepote. Ovdje ćemo se osvrnuti na djelo i život jednog prvih tvoraca autentične turske književnosti. I na ovaj način približiti čitaocima bogastvo i kulturu Turske. Junus Emre predsavlja jednog od najznačajnih pjesnika Turske. Život ovog turskog, sufijskog mistika, zaokuplja mnogobroje istraživače, istoričare, orijentaliste, književnike.

Piše: Božidar Proročić

Junus Emre je rođen, u selu Sarikoj blizu Sivrihisara u Anadoliji. Odrastanje ovog turkmenskog seljaka, obilježilo je siromaštvo. U vremenu kada je njegova rodna Anadolija bila na ruševinama, zbog ratova i velike gladi, Junus se odlučio da pođe u potrazi za hranom kako bi pomogao sirotinji. Sa sobom je ponio voće koje je želio da zamijeni za žito. Na svom putu da predahne, u želji da se odmori, svratio je u tekiji Hadži-Bektaša Velija. Nakon kraćeg razgovora sa njim Hadži Bektaš Velija mu je ponudio hizmet (napor i dobrotu) Junus je to odbio, tražeći žito. Na kraju mu je Hadži Bektaš-Velija dao ponuđeno. Kada je Junus krenuo protkan ovom dobrotom razmišljao je i odlučio da se vrati i da prihvati hizmet. Smatra se da je ovaj čin dobrote bio jedan od presudnih, za Junusovo pjesničko stvaralaštvo, ali i za njegov unutrašnji duhovni mir mistika.

Junus Emre je za svoga života napisao dva velika djela „Knjiga pouke” i „Divan.” On je kroz svoju poeziju i snagu pisane riječi, formulisao narodni turski jezik, što je bilo od posebnog značaja. Turski istoričari smatraju da je je turski jezik njegovom zaslugom oslobođen, persijskog i arapskog uticaja. Poezija Junusa bila je duboko emotivna, protkana unutrašnjom snagom, duhovnosti, njegove misli i lakoća čitanja doprinijeli su tome da postane jedna od najuticanjih pjesnika svih vremena u Turskoj. Poseban uticaj na pjesništvo i put Junusa imao je poznati persijski sufija Mevlan Dželaludin Rumi i Ahmed Jesevi, preuzimajući od njih pjesničku formu katren. Junus je pisao posebne pobožne pjesme poznate u islamskom svijetu kao ilahije. Kroz svoju poeziju, on je poput pravog narodnog stvaraoca protkao najveće vrijednosti ljubavi. Postao je začetnik poezije, ašika koja karakeriše tursku narodnu književnost. Njegova duboka religijska, povezanost doprinijela je tome da piše o mističnoj ljubavi prema samom Bogu. U svojim pjesmama koristio je simbole poput: ruža, slavuja, Medžun i Lejla more. Kroz svoju poeziju pominje značajne ličnosti iz svete knjige muslimana Ku’rana i poznate sufijske mislioce, mistike i filozofe poput Ibrahima Edhema, Mensur Halad, Sejdi Balum. Poezija Junusa Emrea predstavlja neprocjenjivo bogastvo njegove Anadolije i veliki korak moderne Turske. Mnogi istaknuti književnici, kritičari filozofi su poeziju Junuza Emrea, upoređivali sa poznatim piscima, misliocima i filozofima Zapada. Burhan Toprak jedan od najznačajnih turskih istoričara književnosti, prevodioc i filozof smatrao je da se život i djelo Junusa Emrea i njegova duboka poetska misao može uporediti sa francuskim književnikom Paskalom.

Mnogi književnici ga upoređuju i sa Sevantesom. Značaj njegove poezije predstavlja jedan od najljepših dometa, kojima je bogastvo misli Junusa Emrea preneseno mnogobrojnim generacijama na koje je imalo poseban uticaj. Koliki je uticaj Junusa Emrea na svjetsku književnost pokazuje nam primjer da je 1991. godine svjetska organizacija UNESCO obilježila 750 godina od rođenja Junusa Emrea. Od  2007. godine, osnovan je institut Yunus Emre. Veliki poduhvati ovog instituta ogledaju se u tome da promoviše kulturu Turske daleko van njenih granica, najčešće u zemljama domaćina radi nastavka trajne saradnje na upoznavanju kulture Turske.

Danas  Yunus Emre institut ima preko 50 odbora u više od 40 zemalja svijeta. Kulturne centra sa njegovim imenom imate danas u Podgorici, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu. Na čelo instituta Yunus Emre u Podgorici nalazi se perspektivan mladi čovjek koji na najljepši način promoviše turski jezik i književnost, a riječ je o Can Güray, a spomenućemo i gospodina Mehdina Šabanadžovića.

Populariše se uloga i značaj turskog jezika i književnosti. Savremena Turska na najljepši način daje omaž ovom svom velikom stvaraocu, čija je ljubav i pjesništvo postalo jedan od najljepših kulturnih tekovina. Životni put i stvaralaštvo Junusa Emrea poznato je i našoj čitalačkoj publici 1990. godine u prevodu Jasne Šimić koja je objavila „Mistični eros” zatim naredne godine je objavljena knjiga u prevodu Tadžide Hafiz „Junus Emre” Priština. Zbirka poezije „Slavuj ljubavi” objavljenja je 2010. i 2016. godine.

__________________

Istaknuta slika: Predstavnici gradske biblioteke i čitaonice ”Njegoš” sa Cetinja Olivera Martinović presjednica Savjeta biblioteke, Božidar Proročić član Savjeta biblioteke, direktor kulturnog centra Junus Emre, direktorica biblioteke Irena Nenadović i Mehdin Šabanadžović



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Redakcije časopisa ”Avlija” na odmoru od 1. do 31. maja 2019. godine

Čitajte, pišite, fotografišite, šaljite radove za objavljivanje na portalu avlije.me tek od 31. maja 2019. godine ______________________ Istaknuta slika: Fatima Ahmed Photography
by Redakcija
0

 
 

Braho Adrović: Presuda (Najbolja pjesma za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”)

Braho Adrović PRESUDA Zapamtiće zemlja,vazduh, voda Sve na svijetu ima svoju priču Trag će uvijek ostat od naroda Svi tragovi i tebe se tiču Kada dođe vrijeme i zanijeme ljudi I kamen će progovorit’ jasno Neki novi...
by Redakcija
0

 
 

Mustafa Smajlović: Majka (Najbolja priča za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”

– Majko, imaš da imaš sve što ti duša zaište. Ni ptičijeg mlijeka ti ne smije manjkati. Ti okom, ja ću skokom! – kazao je sin Muradif i pokazao majci Behari njenu sobu sa pogledom na veliki park u jednom od najlj...
by Redakcija
0

 

 

Konkurs za objavljivanje radova u 20. broju časopisa ”Avlija”

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme ”Avlija” iz Rožaja raspisala je međunarodni konkurs/natječaj za objavljivanje radova sa slobodnom temom za 20. broj časopisa ”Avlija”: poezija (do 5 pje...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Milenko Mišo Marić: Kuću kućom i avliju avlijom čine ljudi

KUĆU KUĆOM I AVLIJU AVLIJOM ČINE LJUDI Skoro četvrt vijeka je prošlo od rata u Bosni i Hercegovini, a kao da je to bilo juče, kao da još živimo u poslijeratnom, ili kako pjesnik Slobodan Ž. Obradović reče ‘‘prije...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona