Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Magazin

6. Novembra 2017.
 

Smail Grbo – čovjek koji razmišlja na esperantu

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

REPORTAŽA O VELIKOM PUTOPISCU I ESPERANTISTI SMAILU GRBI

 

Junaka ove moje priče, predstavit ću vam citatom iz mog teksta o njemu, objavljenog u mojoj prozno-poetskoj knjizi “Sudbina“ od 2015. godine naslovljenog:

“Moji koraci po životnom putu Smaila Grbe”

Piše: Suada Suljić Sokolović, književnica

Citat:

“Smail Grbo  rođen je 5. augusta 1941. god.

On je književnik, svjetski putopisac, hobista, bibliofil, fotograf, profesor, ali ono glavno što se veže uz njegovo ime je Esperanto, jer je on od djetinjstva esperantist.

O njemu su snimani dokumentarni filmovi.

Pisano je o njemu i u štampi, i to na jezicima: bosanskom, njemačkom, holandskom, kineskom i na esperantu.”

Kao publicista i esperantista, uvršten je u dva svjetska leksikona. Autor je deset objavljenih knjiga, među kojima bih izdvojila ”Azijski krug”, ”Ram za sliku Bošnjaka”, “Životarije“ i “Carevo jato”.

Naravno, veoma vrijedna pomena je i njegova knjiga “Esperanto u škole“ koju je objavio daleke 1980.

Smailovi gosti često su bili putopisac, rahmetli Vehid Gunić i putopisac, slikar i karikaturista, rahmetli Zuko Džumhur. Inače, 25. godina imao je musafirhanu za bjelosvjetske nahode, kakav je i sam bio.”

Završen citat.

Ali, nije završeno moje kazivanje o njemu.

Koliko god da pišem o njegovom književnom stvaranju i uspjesima koje je ostvario u svim sferama kulture, ako ne bih istakla njegovu ljubav i naklonost prema Esperanto jeziku, bilo bi kao da ništa nisam ni kazala.

On je esperantist od djetinjstva, tj. više od 55 godina. Kaže da je to jezik prijateljstva koji mu je pomogao da proputuje cijeli svijet, ali i da 2016. ugosti Esperantiste Korejance kojima je, ujedno, pokazao ljepote i znamenitosti Sarajeva, to jeste naše lijepe Bosne i Hercegovine.

Njegova kuća, bašča, svaki kutak u kojem provodi vrijeme, obilježen je simbolima esperanta. Iako njegovi mnogi prijatelji, kako Smail kaže, ne shvataju tu veliku predanost Esperantu, ipak ima i onih koji su prepoznali vrijednost i značaj Esperanta te je Smalu 2017. dodijeljena nagrada za najboljeg esperantistu i putopisca, Plaketa “Džek Popularnosti”.

Mene oduševljavaju njegova istrajnost, njegov lik i djelo.

Voli ljude, prirodu, knjige, život, a sigurna sam da voli esperanto kao zrak koji diše.

Njegova knjiga “Esperanto u škole” proglašena je najvećom i najvrednijom knjigom o esperantu u ex Jugoslaviji.

Još davne 1973. oformio  je učenički esperanto klub, zvani “Kolombo” koji je djelovao dugi niz godina. Članovi Kluba, učenici od trećeg do osmog razreda osnovne škole, njih četrdeset, s ljubavlju su učili međunarodni jezik i iz godine u godinu postizali sve vidljivije rezultate. Taj Klub i predavač esperanta, Smail Grbo, dobili su značajno priznanje Plaketu Saveza za Esperanto Bosne i Hercegovine.

Smail je član Svjetskog Saveza esperantista. Držao je predavanja na esperantu na Kongresima esperantista u zemljama diljem svijeta.

Dobijao je pisma, na esperantu, iz cijelog svijeta. Čak mu je više puta pisala i Indira Gandi.

Smail Grbo je, što je TV Vogošća i zabilježila, 2016. godine obilježio 50 godina braka sa njegovom izabranicom Sevlom, 75 godina života i 55 godina esperanta. Obzirom da je, kao putopisac, proputovao svijet, a kao esperantista stekao veoma puno prijatelja širom svijeta, za njega važi ona Njegoševa “Imao se rašta i roditi.” Ima bogato životno iskustvo i lijepe uspomene. Sve to mu daje energiju za život u njegovoj 76-šestoj godini života. Jer, kaže se da lijepe uspomene podmađuju čovjeka. Posebno njega, jer on je čovjek koji razmišlja na jeziku prijateljstva, tj. na esperantu.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Poezija Dejana Ivanovića

Dejan Ivanović     BURA Prijateljima iz Dalmacije   Vitla bura, u ovo doba kao i obično… Škripe hladna lica strmih pločastih ulica, uskih, stare kuće kamenih fasada stoje jednolično, ćute uspravne, z...
by Redakcija
 

 
 

Natpis na kuli Rašića u Gusinju

Natpis na kuli Rašića u Gusinju   Prijevod: O, Gospodaru, srećom počasti ovo mjesto Onaj koji dođe neka sa srećom dođe Onaj koji ode neka sa mirom ode Vlasnik Mustafa sin Ramazanov (Majstor) Debranin Abdullah, godin...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Pismo za Suadu T.

Dušan Dojčinović   Pismo za Suadu T.   Nisam čitao, tvoja pisma, draga Suada, još od onda, kada je tvoje pismo ocu rudaru, rasplakalo ceo region. I bilo najčitanije. Ne sećam se koliko je imalo pregleda. Znam d...
by Redakcija
 

 

 

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA   Феномен культурного пограничья в творчестве Иво Андрича / Ana Naumova; naučna redakcija Ivan Čarot...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Moj bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski jezik – jedan jezik sa četiri naziva”

“Jezik nije ni propis ni zakon kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to čin...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona