RAZVOJ BIBLIOTEKARSTVA NA CETINJU
Piše: Snežana-Žana Popović
Ju Narodna biblioteka i čitaonca ,,Njegoš ” Cetinje, osnovana je 4 febrauara 1868 godine.kroz istorijsku prizmu gledano,crnogorci su kroz razlicite periode stvaranja svoje drzave kao i kroz vladarske dinastije Vojislavljevica, Balšiće, Crnojeviće, Petroviće trudili se da podstaknu ne samo pismenost nego i razvoj štamparstva i biblotečke djelatnosti.Cetinjska štamparija ili ti štamparija Crnojevića koja jeradila u periodu od 1493-1496. Štampala je 4 januara 1494 ,,Oktoih” prvoglasnik.
Nije lako bilo u posnoj sušnoj kamenitoj često i ratom razorenoj Crnoj Gori i plemenskim sukobima biti prosvetitelj,i sa knjigom u ruci širiti prve korake pismenosti, p i začetke pisane rijeci i kulture.Petrovici kao dinastija koja je suverenom Crnom Gorom vladala 222 godine najvise se trudila da iz okova zaostalosti i učmalosti podstakne kako pismenost tako i prva pisana djela.Ali ja cu se osvrnuti na perido Nikole I Petrovica koji je najvise zasluzan kako za otvaranje škola tako i za slanje najboljih djaka u Rusiju,Tursku,Austriju na skolovanje. Ovi pionirski poduhvati i počeci nisu nimalo bili laki,ali su davali svoje prve rezultate.Gradska biblioteka i čitaonica ,,Njegos je najvise zaslugom Nikole I Petrovica osnovana uz podrsku mitropolita Ilariona Roganovica i 19 najuglednjih licnosti toga perioda.Nakon uspješnog okončanja ovih ratova i sticanja na Berlinskom kongresu (1878) i de jure međunarodnog suvereniteta, Crna Gora je, teritorijalno udvostručena, pošla putem kulturnog preobražaja. Crnogorski knjaz-pjesnik obnavlja aktivnosti ranije započetog književno-kulturnogpreporoda. Njegovim ličnim angažmanom stvoren je plan za okupljanje šireg kruga naprednih intelektualaca, poznatih kulturnih prosvjetnih, zdravstvenih, naučnih i javnih radnika.Od svoga osnivanja Gradska biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” dala je veliki i nesebičan doprinos u okuplajnju intelektualaca književnika pisaca prosvetara i bila je jedan od cenatara kulturnog djelovanja na ondašnjoj teritoriji Crne Gore. Pod uticajme i radom cetinjske čitaonice ,,Njegoš” nastale su i brojne druge kulturne institucije ona je bila prvi pravi podstrek da na Cetinju nastanu prva drustva, muzeji pa krenimo redom.
Pjevačko drustvo onovano 1871 dobrovoljno pozorišno društvo 1883 god,Drzavni muzej 1890,i Drzavni arhiv iste godine,Drzavna biblioteka 1893god. Gradska čitaonica ,,Njegos ”kao što vidimo iz prilozenog imala je itekako znacajnu ulogu u stvaranju kljucnih institucija kulture koje i dan danas na Cetinju imaju svoju značajnu ulogu.Inicijativom odboru uprave Cetinjske čitaonice,donijeta je odluka o izgradnji ,kuce za pozoriste,biblioteku i muzej poznatu kasnije kao Zetski Dom.
Koliko je Cetinjska gradska čitaonica bila značajna govori nam i podatak da je imala sopstvenu štampariju u koj je pokrenut knjizevni casopis ,,Crnogorka ”1884 god,koju je uredjivao Jovan Pavlović-Presjednik Cetinjske čitapnice,direktor cetinjske gimnazije,ministar prosvjete i crkvenih djela.Koliki je ugled i reputaciju uživala Cetinjska čitaonica najbolje svjedoče podaci da su četiri njena predsjednika bili aktuealni ministri u vladama Knjaževine, tj. Kraljevine Crne Gore (od 1910): Jovan Pavlović, vojvoda Simo Popović i Gavrilo Cerović – ministri prosvjete i crkvenih poslova, i Dušan Vukotić, ministar finansija i građevina; dok su desetorica njenih funkcionera (potpredsjednika,odbornika ili bibliotekara), ranije ili docnije, bili takođe ministri; trojica generali i isto toliko diplomati. Cetinjska čitaonica je u periodu od 1893 do 1879 godine štampala djela Kralja Nikole,publikacije, časopise.I kao prestizna institucija svog vremena bila mjesto okupljanja mnogobrojnih stranaca koji su isrtrazivali i pisali o Crnoj Gori.Iz ovog prikaza vidimo kako je u jednom teskom periodu razvoja Crne Gore vječite borbe za njenu postojanost kultura i borba za nju bila izdignuta na najveće mjesto,Petrovići su veoam dobro znali da je to jedan od stubova tadasnjeg nastanka nove Evrope.Danas u vremenu modernih tehnoligija,interneta pametnih uredjaja,biblioteka, čitaonica ne gubi draž ona je nosi u sebi ima svoju dusu kada uzmete opipljivu stvar kao sto je knjiga,budite svjesni da tada imate moć i čitaoca i sudionika nekog djela.
Najšire govoreći, bibliotekari su profesionalna grupa ljudi koja radi na uređivanju svih izvora informacija prema potrebama korisnika. Njihov zadatak je organizacija korpusa ljudskog znanja uz pomoć bibliografskih metoda i tehnika. Savremeni zahtjevi visokog obrazovanja su: fleksibilnost, interdisciplinarnost, kreativnost i doživotno učenje, a potrebno je povećati djelotvornost, multidisciplinarnost i netradicionalnost obrazovanja. Biblioteke u tome imaju značajnu ulogu, jer one podupiru razne funkcije kao što su podučavanje, istraživanje, usvajanje novog znanja i posredovanje znanja i kulturne prošlosti i sadašnjosti generacijama koje dolaze. Biblioteke učestvuju u obrazovanju korisnika za djelotvorno pronalaženje, pristup, razmenu i upotrebu informacija. Bibliotekarstvo je savremena, aktuelna, dinamična i zanimljiva djelatnost, mada njeni počeci sežu još u doba antike. Danas se bibliotekari ne bave samo knjigama u papirnom obliku, već i elektronskim publikacijama. Funkcija biblioteke kao potpore učenju može se sastojati u pružanju informacijskih usluga u užem smislu (pretraživanje informacijskih izvora, međubibliotečka pozajmica, informacijske usluge) ili, u širem smislu, kao potpora informacijskom opismenjavanju. Bibliotekar na taj način preuzima važan vaspitno-obrazovni zadatak, a time i odgovornost za kvalitet obrazovnog procesa. Bibliotekari mogu koristiti svoju stručnost kako bi unaprijedili znanje i obrazovanje u školama. Od školske biblioteke koja stoji na portalu čitanja, preko seminarskih radova do nacionalne biblioteke, bibliotekar je usmjerivač i utemeljivač naših interesovanja kako profesionalnih, tako i ličnih. Njegova je lična zasluga za postojanje kategorije doživotni čitalac.
Snežana-Žana Popović, rođena je 1980. godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završila na Cetinju. Radi kao privatni preduzetnik. Samohrana majka dvije ćerke. Članica Foruma žena Crne Gore, veliki aktivista i borac za žensku emancipaciju. Piše poeziju. Živi stvara i piše na ponosnom Cetinju.
