Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

10. Septembra 2013.
 

Stari tekstovi: Kamene glave

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Juraj Najdhart

 

KAMENE GLAVE

Odjek, 1974. godina

 

Poznato je da je renomirani francuski književnik Žan Kasu bio impresioniran kada je u Sarajevu ugledao groblje na Alifakovcu. Uostalom, to potvrđuju i njegove riječi: “Najljepše na svijetu”.

Ovaj put ograničujemo se na jednu drugu anegdotu. Davno prije rata, za vrijeme boravka u Sarajevu, profesor Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani Jozef Plečnik šetajući jedne večeri naišao je na muslimansko groblje. Gledajući tako, u polumraku, te nišane, pričinilo mu se kao da gleda skupinu ljudi koji se međusobno klanjaju i pozdravljaju. I zaista, kada te nišane izbliza pogledamo, oni stvarno imaju glavu, vrat i trup. To mi jedno pomaže da potkrijepim svoju raniju tezu o porodičnosti oblika. Kao da se radi o jednoj većoj porodici sa djecom. Glava se glavi izmiče prema poznatoj uzrečici: “i mrtvi su znatiželjni”.

Većina naših novih, ubitačno dosadnih, groblja savremene civilizacije predstavlja suprotnost ovim pejsažnim rješenjima, u kojima nadgrobni spomenici rastu iz travnjaka kao neke biljke.

Ušorenost centralnog groblja u Parizu, sa svojim monumentalnim i pretencioznim mauzolejima, je antipod u shvaćanju ovih skromnih i humanih groblja. U ovom slučaju se radi o sasvim drugom duhovnom pristupu. Poznati engleski skulptor Henri Mur je najbliži ovakvom pristupu.

Kao što su do sada registrirane sve nekropole stećaka, tako bi trebalo izraditi i studije ostalih groblja u Bosni i Hercegovini. U borbi za opstanak, svaka vjerska skupina se trudila da se i na kulturnom polju izrazi, odnosno dokaže. I tako je nastala jedinstvena kolekcija veleljepnih zdanja: kamene glave muslimanskih groblja, krstače kršćanskih groblja, kamene školjke jevrejskih groblja i kameni spavači bogumilskih nekropola. I na kraju, gledajući ove skromne kvalitete, pitamo se da li naši spomenici danas moraju biti uvijek tako glomazni.

Pouka: Naši spomenici pretežno postaju sve veći, a sve manji po sadržaju.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Sanela Halković o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Poetska zbirka “Žena bez kišobrana” autorice Anele Fetić   Valja početi od početka. Od naslova. Ne dešava se često da naslov tako potpuno i jasno oslikava cijelu zbirku, kao što je to slučaj sa ovom poetskom z...
by Redakcija
0

 
 

Dr Nazif Veledar o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Osvrt na zbirku pjesama „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“ pjesnikinje ANELE FETIĆ   Poezija je stvaralaštvo nekog pjesnika, pa se kaže npr. poezija Muse Ćazima Ćatića, misleći da je pisao pjesme, tj. poeziju, i to umjetni...
by Redakcija
0

 
 

Marija Juračić o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Osvrt na zbirku poezije Anele Fetić „Žena bez kišobrana“   Kada sam dobila ponudu da budem urednica zbirke poezije autorice Anele Fetić „Žena bez kišobrana“, pomislila sam kako je čudno da upravo ja, agnosti...
by Redakcija
0

 

 

Dr. Bisera Suljić-Boškailo o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Dr. Bisera Suljić-Boškailo     Anelina zbirka svjetlucavih pjesama – Žena bez kišobrana     I sam naslov knjige «Žena bez kišobrana» budi poetsku sliku u čitaocu – zagonetna žena na kiši – b...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

U znak sjećanja, na Skendera Kulenovića, autora romana “Ponornica”, koji predstavlja najbolju književno-jezičku afirmaciju bosanskoga jezika, za godišnjicu njegove smrti (25. 1. 1978 – 25. 1. 2023), objav...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange