Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Magazin

3. Januara 2014.
 

Sulejman Muftarević-Heman: Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni u ovim krajevima. Ćilime su tkale žene, od dobre vune, primitivnimm drvenim nožnim i visećim razbojima. Razboji za tkanje pravljeni su od drveta na tradicionalan način. Najznačajniji dijelovi nožnog razboja su: okvir za razboj, podnoške, daska za sjedenje, niti, skačke, brdo, brdilo, čunjak sa kalemom, vratilo za osnovu, motavilo za izatkanu tkaninu i zatezaljka.

Ćilimi su se pravili iz tri ili četiri tzv. “pole” – 1,5 aršina širine. Ti dijelovi su se sastavljali i prošrivali do željene veličine. Ovako su tkane i ćilimače, koje su sastavljane pod ćilim u zebrastim linijama žuto-crno-crveno-bijele boje. Kasnije se prešlo na moderniji i brži način tkanja na zidne razboje. Na ovim razbojima su se tkali ćilimi željene veličine, bez proširivanja, i znatno su boljeg kvaliteta. Ovakve razboje u sjeničko- pešterskom kraju i cijelom Sandžaku imala je gotovo svaka kuća. Sjenički kraj, je osim stačarskih proizvoda bio decenijama poznat po izvanrednim ćilimima, stazicama, se’džadama (ukrasni ćilim), haljini u havli, dupliranom tkanju sa zavejsicama, padmetačima za stolice i pragove, torbicama i slično. U Sjenici je još prije Drugog svjetskog rata postojala Ćilimarska škola.

1san (Custom)

Foto: UG ”Sandžački ćilim” Sjenica

Novinu u radu Zemaljske ovčarske farme “Pešter” (koja je osnovana 19. decembra 1946. godine, a preteča je bila Državna ovčarska stanica) predstavljalo je uvođenje ćilimarske radionice. Trebalo je na što bolji način iskoristiti veliku količinu kvalitetne vune koja se proizvodila na ispostavama. Ćilimarska radionica je u početku imala 40-50 primitivnih razboja, a na svakom od njih bile su zaposlene po dvije radnice. Motivi na nji hovim radovima bili su korišćeni iz bogate narodne tradicije tkanja. Šarenilo cvetnih pešterskih livada vješte ruke tkalja uspješno su prenosile na svoje proizvode, koji su prodavani širom zemlje. Čilimi su imali svoje prepoznatljive šare, kao naprimjer: “Rašićeva šara”, “Grožđe”, “Polo” “Perunike” “Kruščice”, “Beogradsko kolo”, “Bombice”, itd.

Formiranjem PK “Pešter” nastavljena je tradicija ćilimarstva. Radna jedinica “Domaća radinost” bila je povezarca sa seoskim domaćinstvima. U selu Karajukića Bunari na Gornjoj Pešteri bila je prodavnica, a u isto vrijeme i otkupna stanica za proizvode iz domaće radinosti. Objekat sa istom namjenom se, također, nalazio i u Dugoj Poljani. Postojale su otkupne stanice u svim većim sjeničkim i pešterskim selima. Trgovalo se preko “Bosna folklora” iz Sarajeva, koji je proizvode domaće radinosti iz Sjenice prodavao u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim zapadnoevropskim zemljama.

Kombinat je kupovao godišnje po 60.000 kvadratnih metara ćilima. Pored plasmana na zapadnoevropsko tržište, proda vao ih je u Dubrovniku, Mostaru i Sarajevu. U cilju komplesnog privrednog razvoja ovog kraja, ćilimarstvo je uz sjenički sir, sjeničku pršutu i razvoj tekstilne industrije (fabrika “Vesna”), bio glavni oslonac privrednog i ekonomskog razvoja. Sada je neopravdano zapostavljena i želja lokalnog stanovništva je da vrati Sjenici tradicionalne vrijednosti domaće radinosti.

3san (Custom) 2san (Custom)

Istaknuta slika: Zlatno runo i zlatne ruke – Nermina Malićević i manekenka Fatma. Foto: UG ”Sandžački ćilim” Sjenica

Preneseno sa: Bošnjačka riječ 9, str. 32



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Džeraldina Delić: Čovjek je hram (iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“)

Čovjek je hram priča iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“- autor Džeraldina Delić   Ljepota življenja je u različitostima i poštovanju različitosti. Mnogo je primjera, a jedan od njih je bijeli tanjir od porculana...
by Redakcija
0

 
 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta: Vilenjak

Said Šteta   VILENJAK     Zavlačio je kratke prste ispod jastuka i pokupio sve uzdahe što je čuvala k’o perle crne tiho, koračao je na svojim  željama,  da ne bi šuškale ostavio je nade umjesto svile ...
by Redakcija
0

 

 

Božidar Proročić: Razgovor sa Brahom Adrovićem

RAZGOVOR O KULTURI SA BRAHOM ADROVIĆEM KNJIŽEVNIKOM IZ BERANA Razgovarao: Božidar Proročić Gospodine Adroviću, rođeni ste u Donjoj Vrbici, (Bihor) kraj iz kog su potekli mnogi poznati pisci. Šta je za Vas značila knjig...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Željko Sekulović: ”Treba mi riječ”

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE ŽELJKA SEKULOVIĆA ,,TREBA MI RIJEČ” Piše: Božidar Proročić Željko Sekulović je svojom prvom zbirkom poezije ,,Treba mi riječ” zakoračio u poetski svijet svojih misli i snoviđenja. Na samo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona