Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Narodne umotvorine

22. Februara 2019.
 

Rizah Rizo Pejčinović: Plavske poslovice

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Rizah Rizo Pejčinović

PLAVSKE POSLOVICE

Ako hoćeš da vidiš kakav je neko, podijeli nešto sa njim – saznaćeš.
Ako imaš namjeru da se vratiš kući, nemoj pričati na nekom skupu ono što misliš.
Ako ne znaš da igraš, ne hvataj se u kolo.
Ako se navikneš da te neko pomaže, uvijek ćeš siromah biti.
Ako si tužan ili u krizi, ni Bajram ti nije lijep.
Ako se u kolo uhvate tamahdžija, hijanet i budala, teško onome ko svira.
Blago tome ko ima dobar sluh, a ništa ne čuje.
Blago tome ko ima dobar vid, a ništa ne vidi.
Blago tome ko malo ima, a ništa nu ne fali.
Blago tome ko uvijek zna, da ništa ne zna.
Blago tome koje više raspoložen, nego tužan.
Blago tome kome je uvijek Bajram, ako ima toga.
Bog ti je dao jezik, a bravu na jeziku ti postavljaj.
Bolja je svoja petljavina, nego tuđi posao.
Bolje je da neko zna da čita, nego da piše.
Bolje je džabe raditi, no džabe sjedeti.
Bolje je izgubiti glavu, nego obraz.
Bolje je javiti ovce, nego ćerati muhe.
Bolje je loše sijeno, nego prazna jasla.
Bolje je miješati vodu, nego lomiti prste.
Bolje je raditi, nego dangubiti.
Bolje je sirotovati, nego sramotovati.
Bolje je svašta jesti, nego svašta govoriti.
Bolje je tugovati, nego dugovati.
Bolje svoje magare, nego tuđi hat.
Bolji je lješnik u ruci, no orah na grani.
Bolji je živi rob, nego mrtav u grob.
Brata pomaži, a u pazaru se pogađi.
Budalu niko pobijedit ne može, osim budala.
Čist pazar, duga ljubav.
Čovjek bez žene je pola čovjeka, pa i ta polovina nije kako treba.
Čovjek i žena, to je čitav svijet.
Čovjek ima više želja, nego mogućnosti.
Čovjek na konja, žena na leđa prva će na cilj.
Čuvaj se majčine suze i ženske podvale.
Čuvaj se od onoga koji se uvijek smije.
Dabogda me niko ne žalio.
Daru se zubi ne gledaju.
Desnu ruku diže i dogoni šehade, a lijevom krade.
Đe god se garvan mota, znaj da nešto nije u redu.
Eh, da mi je viđeti toga koji je pobijedio ženu.
Glupo junaštvo nije junaštvo, nego bruka.
Gologa devetorica ne mogu svući.
Gori je siti, nego mahniti.
Halal mala nema mnogo, ali duže traje.
I đeca znaju da se klizaju.
I gluhi čovjek sam sebe čuje.
I mala (bogatstva) i ljudskotine malo ima.
I od zeca se neko plaši.
Idi kud hoćeš, ali pamet i pare nosi sa sobom.
Istina dugo živi, ali ne živi dug onaj koji je saopštava.
Istina je svakoj svađi početak.
Istina se dugo priča, a brzo završava.
Istinu svako hvali, a li istinu svako ne govori.
Ja ne znam kako treba, ali znam kako hoću.
Jači je nečiji ekser, nego nečija ćuskija.
Jaranija za jaraniju, a sir za pare.
Jedino konj može da poigra kad ga neko pojaše.
Jedino smrt može spriječiti ženu da ne dođe prva na cilj.
Jedino žena može da zaradi ležući.
Junaštvo glupo, mnoge je koštalo skupo.
Kad kiša pada, i pod grmenom je dobro.
Kad kreneš na put, stavi hljeb u torbu, pare u ćesu, a pamet u glavu.
Kad neko umre, hodža ga zove na majčino ime, a nekoga i dok je živ treba zavati na majčino ime.
Kad nema kiše, dobar je i krušac (grad).
Kad se najedeš, ne idi da prdiš ispred komšinske kuće.
Kad vuk uđe u selo, psi laju.
Ko danom spava, pokraj njega nafaka drijema.
Ko silom pjeva, nije mu lijep glas.
Ko više putuje, više zna.
Kockareva sreća, kao zimsko sunce.
Kockaru i zecu najteža je nesanica.
Kod tahmadžije, najjača je zadnjica.
Koga Bog kazni, ni sveci mu ne mogu pomoći.
Koliko ljudi, toliko ćudi, a neko ima više ćudi.
Kraći put – bliža smrt, kraći život.
Kroji gaće prema zadnjici.
Krupne zverke su na planini.
Lako je naučiti da pišeš, ali je teško naučiti da čitaš.
Lijepo je pjevati, ali ne mnogo i ne na svakom mjestu.
Mačugu (štap) zna da cijini samo onaj koji se na nju poštapa.
Majstora mušterije kvare.
Mnoge kite i prađedovom odjećom.
Mnogi više vole da im daš para, nego da ih častiš kahvom.
Na med trči muha.
Na ovcu se zvono ne tura, već samo na ugiča.
Na planini se sokolovi gnijezde.
Najteže je onome što je na vrhu brda.
Najteže je pijanstvo od pogače.
Najviše strada onaj koji vjeruje drugima.
Ne bacaj so u more,
Ne bi se znalo ko je pametan, da nije budala.
Ne čini dobro, pokvarićeš prijateljstvo.
Ne gledaj čovjeku kakva mu je glava, nego šta ima u glavi.
Ne govori istinu jačemu od sebe.
Ne hvataj se tuđega posla.
Ne idi u goste gdje te ne zovu.
Ne kudi lošega, a hvali dobroga.
Ne kudi svoga kod zloga,
Ne pitaj čovjeka „Kako su ti stari?“, nego „Dosađuju li ti stari“?
Ne puštaj zadnjicu da ispred tebe ide.
Ne traži kvasac kod ciganina.
Ne traži lopova daleko od kuće.
Ne zamjeri tvrdici, tuđe se ne jede.
Nečija je vjera prazna dalavere.
Nečija smrt, nečija žalost, nečija radost.
Neki hodže od vjere imaju samo čalme.
Neko se boji da se liječi od ludila, a neko ga za pare kupuje.
Neko više voli tuđe nego svoje.
Nekome je mal (imetak) spasio glavu, a nekome je izgubio.
Nema ruže bez bodljike, ni ljepote bez pogreške.
Nemoj jednog istog tri puta prevariti.
Nemoj se grepsti za tuđim nosilima.
Nemoj se ozivati onome koji te ne zove.
Nemoj nekoga žaliti od smrti, nego od duge bolesti.
Neradnik najmanje griješi, jer ništa ne radi.
Nesreće svuda ima, ali je prvi nađe onaj koji nesreću ima.
Neznalica ne zna da ne zna.
Ni pas nije dobar koji mnogo laje.
Nije hajra vikat, nego čuvaj.
Nije samo važno ono što radiš, već i ono što misliš.
Nijedno znanje nije za bacanje.
Niko sebi ne zamjera nego drugome.
Nikoga nije lijepo kuditi, ali znanje hvali.
Od maloga zla postaje veliko zlo.
Od žene neka se čuva samo onaj koji je salbiji od nje.
Onima što govore istinu, naselje je iza brave ili na groblju.
Pametan čovjek i dugi bolesnik nose teško breme, koje im niko ne može skinuti sa leđa.
Plati skupo, a umelji krupno, teško kući od takvoga gazde.
Ponekad i đavo ima sreće, ali vrlo kratko.
Ponekad je sevapnije pobjeći, nego klanjati.
Poštuj čovjeka, ne gledaj na vjeru.
Progovori, da vidimo ko si.
Prošlost uči sadašnjost.
Prvo nauči da štediš, pa onda da zarađuješ.
Reuma je takva bolest, ni da kukaš ni da pjevaš.
Samo je majka majka, a sve ostalo je maćeha.
Savako živi i svako umire na svoj način.
Sijeda dlaka ne niče bez razloga.
Sijeda dlaka označava nečiji poziv.
Sirotinja je teška samo onome ko je siromah.
Spavanje je korisno samo noću.
Srećni ne bi znao da je srećan da nije nesrećnih.
Svačije se zvono ne čuje daleko.
Svako kudi onoga koji nije kao on.
Svi su ljudi isti, svaki čovjek tuđe voli, a kad njegovu dirneš, srce ga zaboli.
Škola je zvanje, a praksa je znanje.
Što više žališ nekoga, više će da ječi.
Tahmadžija i đevojka su tuđe dobro.
Tahmadžija nema svoga mala.
Tahmadžiju je lako prepoznati, ali ga je teško opisati.
Tahmadžiju, hijaneta i budalu možeš ukopati (sahraniti) bez hodže.
Teže je onom što boluje zbog mala, a nego onom što boluje od siromaštva.
Tahmadžija voli da mu nešto drugi ponese, nego sam da ga pojede.
Tojaga može da ga umiri, ali teško da ga opameti.
Traži savjet kod pametnoga, a mal (bogatstvo) kod budale.
Tuđa nosila nijesu teška.
U siromaha ni metak neće, a gladan čovjek svakoga hoće.
Ugič nosi zvono, a glas gazda.
Uzalud je hvaliti loša čovjeka, jer ga djelo kudi.
Uzalud je kuditi dobra čovjeka, jer ga djelo brani.
Uzalud se nedružina druži.
Uzmi znanje i iz dušmanske ruke.
Veliki ljudi krupne greške prave.
Više se može naučiti ispred škole nego u školi.
Vojska boj dobija, a glas nosi onaj koji komanduje.
Vuk jede meso, a psi glođu kosti.
Za čovjeka je najbolje da prizna prvenstvo ženi, bez borbe i bez posljedica.
Za lažu, traži svjedoka lažova.
Za vukom tut, a za psom prut.
Zadnjicu ne interesuje pravi put, već samo širok.
Zec je životinja koju svako jede, zato se kaže: „Baksuz si kao zec“.
Zna i krava đe je bolja trava.
Znanje se dobija u školi, a ponašanje ispred škole.
Žena i zmija jedanput u životu se čovjeku osvete.
Žena je dobar drug, a loš gospodar.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Narodne umotvorine: Gjerzelez Alija u Kraljević Marko

Pribilježio: Fehim H. Baščaušević       GJERZELEZ ALIJA I KRALJEVIĆ MARKO   . Pita majka Kraljevića Marka: „A moj sine, Kraljeviću Marko, Jesi li se i kad prepanuo, Ja od vuka, ja li od hajduka?’...
by Redakcija
 

 



Konkursi regiona