Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Poezija

12. Marta 2014.
 

Tri pjesme akademika Alije Džogovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Trvrdim da se pjesnikova Duša i Um pretvaraju u Riječi,

Riječi u Pjesme, a ove u Svjetlost.” Tako je govorio

moj rahmetli Otac, i ja vjerujem da je On sada svjetlost,

ona vječita, dženetska svjetlost… Amin!

      

                                                                          (Suada Džogović)


OPET PROLJEĆE U LA HOLU

 

 

Opet proljeće u La holu,

žute jaglike procvjetale

u žbunju,

pupoljci vrba, bjelovine i lijeska

raspukli se

na povjetarcu i mekom vazduhu.

 

Samo si ti, Dječače,

usnio

slušajući Šum Vode

pored Rijeke Života

i one Kristalne Sfere

u Tvojoj Čatmaruši

na Araratu…

 

Opet je proljeće u La Holu,

procvjetale žute jaglike

(ovdje ih nazivaju Dženetsko cvijeće).

 

O, koliko ima žutih jaglika!…

 

Probudi se, ustani, Dječače –

da vidiš tu Ljepotu!…

 

 

B O Š N J A K

 

 

Bošnjak ne može biti svako – nikada i nikako,

pa da mu je zvijezda na čelu,

pa da se rodio sa oreolom oko glave,

pa da je pao s neba.

 

Bošnjak ne može biti svaka ckvrnja,

sitnež i pena od sapuna,

niti skutonoša, niti štitonoša,

niti onaj ispod kamena, niti onaj iza stuba,

niti onaj ispod drijena, niti koji bio

i kakav bio…

 

Bošnjak nije ibretnik niti ukletnik,

niti grabikapa, niti čabarkapa,

niti rahatlokum, niti čorba…

 

Bošnjak je nešto sasvim drugo:

Bošnjak je vječna borba,

Bošnjak je kuća, i zemlja, duša od čovjeka,

Bošnjak je riječ od lijeka…

 

Bošnjak se ne rađa tek onako,

bez reda i na brzinu,

uz plot i vrzinu,

već kao majković i odžaković,

kao Budalina Tale, kao Omer,

kao Đerzelez, kao Meho…

 

On se ne rađa samo tek tako – da gudi svoju,

no da sam nosi svoj štit,

da svuda može opstojat i bit.

 

Ferid reče da se Bošnjak ne rađa kao biberovo zrnce

već da Bošnjakom postaje i ostaje.

 

Bošnjak je onaj Bošnjo,

uvijek prav i uspravan – i na nogama i na stećku,

on je i žeravica i lastavica,

i binadžija i megdandžija,

i sevdalija i meraklija,

i pjesma i razgovor,

i gost

i domaćin,

mrko čelo i oštar pogled;

nikada led

niti tuđe cvijeće, niti u šumi drveće,

niti korijenje bez korijena,

niti mlaka voda…

Bošnjak je sloboda,

Bošnjak je Dobri Bošnjo,

Bošnjak je Majčin Sin…

 

Ako je sve drugačije –

onda Bošnjak nije.

 

 

POLEMIKA SA FERIDOM

 

 

Prepoznao sam Tvoj štit, dragi Feride,

jeste – od njega je ostalo još samo malo

skupocjene materije. Iste je sudbine

kao onaj kožuf od najboljeg argonautskog ovna.

Pa mi se čini, dragi Feride, da je apsurd

tražiti Zlatno runo po Skardusu i Skitiji

i loviti tankonoge košute,

vrzmati se po liticama planina,

jer niže, kod Radike, zlatnokose nimfe

igraju tanec i oro.

To je to, Feride! Jeste, dobre su nam

te knjige, i te pjesme, i te definicije,

i te sokratovske gnome,

ali nisu dobri zaključci,

jer sve je drugačije od onoga što je bilo,

i ne bi valjalo da nije tako,

zar ne? Zar ne, Feride?

Možemo ja i Ti polemisati o svemu, do zore,

ali će jutro donijeti sve drugačije od onoga

što smo ja i Ti cijelu noć prebirali.

Ništa je sve to, prema onom Andromahinom Poljupcu

što ga dade Hektoru pred Trojom, ništa su

one vragolije Parisa i Lijepe Helene.

 

Dobro je što si odbacio onaj kožuf, Feride,

jer to je put za onu Piramidu Sunca,

i za onaj Vrh nad Vrhovima.

Moja i Tvoja zemlja imaju visoke Vrhove,

 

svako brdo je Vrh Iznad,

samo treba poći tamo, treba krenuti, treba ići

k Vrhu, jer tako je učinio i Onaj

Arabljanin Muhamed. Utvrdio je da Vrh neće k njemu,

ali je zato bio uman i krenuo je on k Vrhu –

i stigao gdje treba.

 

Sokrat jeste pogriješio:

pričao je priče po trgovima,

mislio je da promijeni svijet

a nije mogao pretočiti otrov u vino,

ili otići na planinu – među falkone,

ili otići na izvor Radike, na njen radius,

tamo gdje se igraju sunce i kapljice vode,

tamo gdje vile kolo vode, onako kao

uz moje Kolovoze.

Tu je, dakle, filozofski ključ –

šta će trulež kožufa,

šta će kome taj pepio, ti moljci?!

Ostaje samo ono što je vječno,

onaj Andromahin poljubac Hektoru

pred boj sa pljačkašem Ahilejem.

Slaba bijaše Peta onome Ahileju,

siledžiji i razbojniku, što ostavi

Heladu varvarima, a on sam ode da

poruši Vječnu Troju.

I ne poruši je – ostade Troja u onom

Andromahinom Poljupcu, i njene ruke

na Hektorovim ramenima.

 

Krenimo, Feride, na onu Bosansku Piramidu Sunca,

ponesimo kožufe u polje

neka vjetar razveje prašinu i moljce,

a mi putujmo na Vrh Iznad onoga što je Dolje.

 

Danas ne znamo, ni ja ni Ti, Feride,

gdje su Ahilov štit i koplje,

gdje je grob Ahilejev –

ne zna to niko,

ali se dobro zna za Andromahin Poljubac

i za Veličanstvenu Troju.

 

Šta je o tome govorio Sokrat – ne zna se,

u tome si Ispred Njega, viši od njega

za onu Bosansku Piramidu Sunca,

i za ono Iznad.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Said Šteta: Pokrivena

Pokrivena (zapis o poeziji)   Još prostire uzdah tamo gdje će stati ko ponjavu rukom ispod lampe tkanu vrijeme kad  samoća  bere smijalice a mrak poput zvijeri niz kadrmu vije Ispisuje život, strahom, neće znati napisat...
by Redakcija
0

 
 

Promocija ”Enciklopedije Bošnjaka” Nazifa Veledara u Goraždu

Naučnu, kulturnu, historiografsku i svaku drugu duhovnu djelatnost prati odgovarajuća leksikografija, u vidu leksikona, rječnika, enciklopedija i drugih sličnih priručnika, u kojima se prati spomenuta produkcija. Nažalost...
by Redakcija
0

 
 

Objavljen ”Kovid dnevnik jednog učitelja” Matije Zorića

Kovid dnevnik jednog učitelja Iz štampe je izašla knjiga pod nazivom Kovid dnevnik jednog učitelja, autora Matije Zorića. Izdavač je Prosvjetna zajednica Crne Gore, recenzent profesorica Senada Đešević. Kao prosvjetni ...
by Redakcija
0

 

 

Američka ambasada za razvoj slobode medija u Crnoj Gori

Američka ambasada u Crnoj Gori je podržala projekat NVO Avlija ”Ovo je Slobodna Crna Gora – mediji za građane” koji će se realizovati narednih godinu dana, medijski partner je Radiotelevizija Pljevlja. Op...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Sačuvajmo energiju – zaštitimo prirodu

Ministarstvo kapitalnih investicija je podržalo šestomjesečni projekat ”Sačuvajmo energiju – zaštitimo prirodu” koji je kombinacija više akcija na edukaciji stanovništva o značaju očuvanja zdrave životne...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange