Igor Delin, rođen 3. veljače 1965. godine u Splitu, Hrvatska. Živi u Biogradu na Moru, a radi u Zadru. Donedavno je poeziju pisao za svoju dušu. Na trećem međunarodnom natječaju (konkursu) za najbolju neobjavljenu priču i pjesmu za 2013. godinu redakcije časopisa “Avlija” Rožaje, pjesma mu je pohvaljena i objavljena u časopisu i na portalu.
.
KRAJ
.
dok čitam osmrtnice
uglavnom nepoznatih ljudi
veselim se životu
i ispraćam neka druga lica
razmišljam o ožalošćenoj rodbini i prijateljima
jesu li oni u dobrim odnosima
kao što su harmonično poredani
od bližih prema daljima
morao bi ići na sprovod
i pažljivo gledati ožalošćene
tko plače tko je ozbiljan
a tko se smrtno dosađuje i
ne može dočekati da to završi
desetljećima sam pratio osmrtnice
dok jednom nisam ugledao svoju sliku
bio sam siguran da je kraj
TRI FAZE
.
k’o djecu su o nama brinuli dragi
i dali nam sve što su mogli, imali
ništa nam nije falilo tada
za loše stvari nismo ni znali
kad smo u jednom trenu odrasli
i vidjeli da možemo dati
znali smo djeci pružiti
ljubav i sve što je prati
a kad na kraju ostasmo sami
i nigdje nema nekog da voli
tražimo tračak svjetla u noći
čudeći se samoći i boli
IPAK
.
U životu svakoga od nas
ostvarit se znaju ljubavni sni,
ali u vijeku jednom il’ dvaput,
ipak su naši životi dosadni.
Pričaju neki da ljubljahu često
i da u ljubavi nisu bili jadni,
lažući nama lažu i sebi,
ipak su naši životi dosadni.
I moja priča zbori o tome
da rijetko se voli, živi u ljepoti,
smiraj nam dođe u čekanju, čežnji,
ipak su dosadni naši životi.
