Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Portreti

18. Februara 2019.

Dmitro Pavličko – stihovima do istine

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

DMITRO PAVLIČKO – STIHOVIMA DO ISTINE

Piše: Božidar Proročić

Dmitro Pavličko (Dmytro Pavlyčko) rođen je 29. septembra 1929. godine u karpatskom selu Stopčativ danas Ivano-Frankovska oblast. Pripada onom dijelu hrabrih pisaca Ukrajine, koji su čitav svoj život i književnost posvetili afirmaciji Ukrajine. Njegova poezija, prevodilački rad, pisanje scenarija predstavljaju nam bogastvo, i snagu njegovog intelekta. On je ostao jedan od najprepoznatljivijih simbola kulture, Ukrajine. Za svoje rodno mjesto je govorio: „Stopčativ je moja kolijevka i moj ponos.” Osnovnu školu je završio u Jablunovu na poljskom jeziku. Nakon završetka osnovne škole upisuje gimnaziju Kolomnija. Kao mlad čovjek brzo je osjetio represije vlasti SSSR-a, hapse ga kao 15-to godišnjaka pod lažnim optužbama da je pomagao Ukrajinsku oslobodilačku armiju (UPA). Nakon godine provedene u zatvoru puštaju ga na slobodu. Ovaj događaj će na njega ostaviti lično jaki trag, i on će kroz svoje pjesme iskazati, svoja brojna razmišljanja. On će se svojim intelektulanim naporima, i poezijom izboriti se za kulturni identitet svoje domovine. Nakon završene gimnazije u gradu Kolomnija upisuje Filološki fakultet Ivan Franko u Lavovu i na istom diplomira 1953. godine. Ubrzo dobija posao u časopisu „Žovten” – danas „Dzvin.” Put pjesnika je uvjek složen na tom putu su neizbježni i porazi. Ravnoteža i principijelnost, nove slike i motivi, je poseban kredo ovog lirskog heroja. Građanski i i estetski položaj pronalazi svoj figurativni ekvivalent u svim njegovim djelima, protkan je jakim karakterom. Sa svojim jakim pjesničkim karakterom Dmitro Pavličko kroz svoju poeziju prati savremene tokove poetskih misli i daje im posebnu ljepotu.

Godine 195. objavljuje svoju prvu zbirku poezije „Ljubav i mržnja” potom slijede zbirke poezije 1955. „Moja zemlja” i 1958. „Crna nit”. Kroz ove zbirke poezije bila je istaknuta građanska napetost umjetničke riječi, i mada je tada mladi pjesnik bio prinuđen da napravi neke kompromise, sa tadašnjom ideologijom jedinstvenog SSSR-a. Njegova zbirka poezije „Pravi poziv” izdata 1958. na samom početku ere Hruščevljovog odmrzavanja, svjedočila je da je on bio pun vjere u mogućnost, pojave istinski slobodnih intelektualaca, i njihovih stavova. Međutim tiraž od 18.000 primjeraka je strogom vojnom cenzurom uništen. Slijedi njegova izuzetno lijepa zbirka „Granoslov” 1968. u kojoj je sam autor potvrdio ideju o neuništivosti nacionalne kulture. Pavličkov posebni dar i talenat u poeziji se ogleda u njegovoj zbirci poezije „Soneti jeseni Podila” izdata 1973. godine. Potom slijedi „Misterija tvog lica ” 1974. i 1979. i predstavljaju značajan doprinos ukrajinskoj književnosti druge polovine XX vijeka. Ljepotu pisane riječi i nasledstava Ivana Franka, Dmitro Pavličko nastavlja knjigom poezije „Spirala” 1984. i „Pjesme i parabole” 1986.  Slijede njegova djela književna kritika „Hrabra riječ ” 1988., „Pokajanje Psalma” 1994., „Antologija slovačke poezije XX vijeka”, „Zlatna jabuka” 1998., iste godine i Soneti V. Šekspira, „50 poljskih pjesnika” 2000., „Poezija Jose Martija” 2001., „Thumbus Up” 2002., „Rubale” 2003., „ Soneti” (orginalni radovi i prevodi) 2004., „Nemoj se izvinjavati” 2005., „ Tri strofe” 2007., „Autodafe” 2008., i iste godine „Mala antologija hrvatske poezije.”

Dmitro Pavličko pripada onim hrabrim intelektulacima koji je početkom šezdesetih godina 20. vijeka pripadao intelektulanom pokretu ,,Šistdejatniki” zajedno sa Linom Kostenkom i Ivanom Dračom. Njihov aktivizam u borbi za kulturni i intelektulani preporod Ukrajine doveo je do pojavljivanja disidentskog pjesništva Ihora Kalinca i Vasilja  Stusa. U poetskom stvaralaštvu Dmitra Pavlička, je jezik najvrednije blago, sa kojim ništa ne može da se izjednači. To je prihvaćeno kao opšta vrijednost među svim istaknutim književnicima. Međutim Pavličko koristi svoj nacionalni i poetski izraz, kako bi dodatno naglasio vrijednost jezika. Odnos prerma ukrajinskom jeziku je najznačajni kriterijum vrijednosti Pavlička. Pjesnik osuđuje svakog čovjeka ili pjesnika koji je izdao svoj jezik. Dmitro Pavličko više od  šesdeset godina aktivno utiče na književne procese. Definišući i karaterišući važne pravce književnosti negove Ukrajine. Poezijom se izražavaju sva njegova razmišljanja, prepliću se ekstremni, i intezivni duhovni procesi u životu društva. Već u prvim njegovim knjigama, čitalac sam dolazi do zaključka da je njegova moć u direktnom izrazu. Svaka njegova knjiga, ima svoju jaku poetsku ideju i jako jezgro, koji čine integritet i potpunost plana. Zbog svog ukupnog doprinosa književnosti Ukrajine  1977. godine dobija državnu nagradu „Taras Ševčenko” za zbirku poezije „ Ljubav i mržnja.” Takođe je dobitnik „Ordena kneza Jaroslava Mudrog ” za doprinos u diplomatskoj službi i jačanju kredibiliteta Ukrajine na međunarodnoj sceni. Dobio je nveće državno priznaje „ Heroj Ukrajine” za svoju nesebičnu borbu za kulturni identitet Ukrajine koja je trajala više od šesdeset godina. Nosioc je i drugih značajnih priznanja. Dmitro Pavličko predstavlja jednog od najpriznatjih intelektualaca, pisaca i patriota koji i danas hodaju Ukrajinom kao svjedoci jednog vremena i jedne istorije.

Slijeva: Tatjana Tanja Fatić, Božidar Proročić i Natalija Fijalko, ambasadorica Ukrajine u Crnoj Gori

Na nekadašnjem srpsko-hrvatskom jeziku objavljena je zbirka pjesama Moram (prev. R. Pajković), Književna zajednica “Petar Kočić”, Beograd, 1979, 87 str. (Biblioteka pjesnici svijeta).

 

Prevedene su i pjesme:

Sonet o podoljskoj jeseni; Lapavica (prev.M.Kovač). – Razvitak, Beograd, 1973, 6-9, str.61;

Epoha (prev.R.Pajković, Todor Dutina). – Odjek, Sarajevo, 1975, XXVIII, 6, st.22;

Breza (prev. R.Pajković). – Stvaranje, 1975, XXX, 10, str. 1415-1416;

Vrijeme; Most; Drva; Osvenđim; Hleb; Zvijezde; Dedal i Ikar; Tamo, đe tebe čekah; Moram; Ako mi ne pomognu pjesme… (prev.R.Pajković). – Razvitak, Beograd, 1975, IV, 4-5, str.40-43;

Moram; Drva; Osvenćim; Dedal i Ikar; Pesme (prev. R.Pajković). – Antologija ukrajinske poezije, Beograd, 1979.

U inat vetrovima (Uz nove prevode iz savremene ukrajinske poezije, osvrt na srpsko-ukrajinske veze u 18, 19. i 20. veku), Savremenik plus (Beograd), 1993, br.3/4, s. 44—48.

 

Pjesma

 

NAŠE ZASTAVE

 

Neba plavog niti

Zrače iz dubine.

Zlatno žito kiti

Ustreptale njive.

 

Doveka nek bude,

I po žetvi znatno,

Barjak rodne grude

Plavetno i zlatno.

 

Stega leto vrelo,

Na suncu vijori.

Dolje − žito zrelo,

Plavetnilo – gore.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Jusif Mammadalijev – azerbejdžanski naučnik

YUSIF  MAMMADALIJEV, DOKTOR HEMIJE – NAUČNIK Pišu:  Parvana Garaieva i Božidar Proročić Jusif Mammadalijev (azerbejdžanski. Yusif Heydər oğlu Məmmədəliyev). Jusif Mammadalijev pripada jednom od najvećih nau...
by Redakcija
0

 
 

Azerbejdžanski slikar Sattar Bahlulzade

SATTAR BAHLULZADE, SLIKAR PEJZAŽA AZERBEJDŽANA Piše: Božidar Proročić Sattar Bahlulzade (azerbejdžanski: Səttar Bəhlul oğlu Bəhlulzadə) rođen je 15. decembra 1909. godine u selu Amirjan u Bakuu. Istorijski gledano,...
by Redakcija
0

 
 

Nikica Petrark (1939-2016)

NIKICA PETRAK PJESNIK, ESEJISTA, PREVODIOC  Piše: Božidar Proročić Nikica Petrak jedan od najznačajnih pisaca savremene hrvatske književnosti, ostavio je jak poetski, prevodilački i esejsitički lični pečat. No kako j...
by Redakcija
0

 

 

Nikos Kavvadias

NIKOS  KAVVADIAS, VJEČITI MORNAR GRČKE POEZIJE Piše: Božidar Proročić Nikos Kavvadias (grčki: Νικος Καββαδιας ) rođen  je 11. januara 1910. godine u gradiću Nikolski Ousouriski, u blizini Harbina, u Man...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Ali-aga Šihlinski

ALI AGA ŠIHLINSKI, ARTILJERIJSKI GENERAL AZERBEJJDŽANA Piše: Božidar Proročić Ali-Aga Šihlinsku (azerbejjdžanski: Əli Ağa İsmayıl ağa oğlu Şıxlinski). Ali-Aga Šihlihnski je rođen 23. aprila 1865. godine u obla...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona