Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Portreti

1. Marta 2019.

JORGOS SEFERIS – NOBELOVAC, HELENISTA

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

JORGOS SEFERIS  – NOBELOVAC, HELENISTA

Piše: Božidar Proročić

Jorgos Seferis je rođen 13. marta 1900. godine u mjestu Urla u Maloj Aziji, u Osmanskom carstvu, sada (Izmir – Turska). Njegov otac Stelios Seferis bio je advokat, a kasnije i profesor na Univerzitetu u Atini, takođe se bavio prevodilačkim radom i bio je pjesnik. On je takođe bio nepokolebljivi Venizelist (konzervativni oblik savremenog grčkog jezika) preko formalnog službenog jezika poznatog kao (katharevusa). Godine 1914. porodica se seli u Atinu, tu Jorgos završava srednju školu. Dalje studije nastavlja u Francuskoj u gradu Prizu na Sorboni, đe studira pravo  1918-1925 godine. Veliki uticaj na poeziju Seferisa imali su Konstantin Kavafis, Tomas Eliot i Ezra Paund. Nakon Povratka u Grčku 1925. godine biva primljen u Ministarastvo inostranih poslova Kraljevine Grčke. Godine 1936. prevodi knjigu Tomasa Eliota „Otpadna zemlja.” To je bio početak duge i uspješne diplomatske karijere tokom koje je bio na dužnostima u Engleskoj (1931–1934) i Albaniji (1936–1938). Oženio se Marijom Zanou (Maro) 10. aprila 1941. uoči njemačke invazije na Grčku. Tokom Drugog svjetskog rata Seferis je pratio Slobodnu grčku vladu u izgnanstvu na Krit , Egipat, Južnu Afriku i Italiju i vratio se u oslobođenu Atinu 1944. godine. Nastavio je da služi u Ministarstvu spoljnih poslova i obavljao diplomatske funkcije u Ankari, Turska (1948–1950) i Londonu (1951–1953). On je imenovan za ministra u Libanu , Siriji, Jordanu i Iraku (1953–1956), a bio je i ambasador Kraljevine Grčke u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1957. do 1961. godine. Seferis je primio brojne nagrade i priznanja, među njima i počasne doktorate na univerzitetima u Kembridžu (1960), Oksfordu (1964), Solunu (1964) i Prinstonu (1965).

Njegova široka putovanja pokazuju nam posebnu snagu u njegovim djelima. Seferisovo pisanje ispunjeno je temama otuđenja, lutanja i smrti. Njegova rana zbirka poezije iz 1931. godine „Prekretnica ” je napisana pod snažnim uticajem najdubljeg dijela čovjekove ličnosti i čovjekovog bića koje je ignorisano od strane svakodnevnog svijeta. Njegova kasnija poezija nastaje pod jakim uticajem helenske kulture i mitova drevne Grčke, koje su njega posebno inspirisale. 1935.  godine izdaje svoj roman „Mitska istorija.” U ovom svom velikom romanu on je koristio kao svoje polazište Homerovu »Odiseju« kao svoj simbolički izvor književnosti.  U svojim djelima Jorgos Seferis pokazuje svoje veliko umijeće i bogastvo pisane riječi koje njega izdvaja od većine autora književnosti Grčke svojom orginalnošću. „Brodski dnevnik I ” i „Brodski dnevnik II ” nastaju, prvi 1940. a drugo djelo 1944. godine. Potom  neumorno nastavlja da piše i da bogastvo istorije Grčke prenosi u svojim djelima. „Brodski dnevnik III ” mu izlazi 1955. Godine,  potom slijede „Tri sakrivene pjesme” 1966. godine. Neumorno se bavi i esejima, koji su objavljeni u 3 toma, ali i prevodilačkim radom. Seferis je 1963. godine nagrađen Nobelovom nagradom za književnost “za njegovo eminentno lirsko pisanje, inspirisano dubokim osećajem za helenski svijet kulture.”  Seferis je bio prvi Grk koji je primio Nobelovu nagradu (a potom je Odiseja Elitis , koji je 1979. godine postao dobitnik Nobelove nagrade).  U svom govoru , Seferis je izabrao da naglasi svoju humanističku filozofiju, zaključivši: “Kada je Edip na putu za Tebu naišao na Sfingu, njegov odgovor na njegovu zagonetku je bio:” Čovjek. Ta jednostavna riječ uništila je čudovište. Mnoga čudovišta se unište kada nađemo pravi Edipov odgovor. Dok se Seferis ponekad smatra nacionalističkim pesnikom, njegov “helenizam” imao je više veze sa njegovim identifikovanjem ujedinjujućeg dijela humanizma u kontinuitetu grčke kulture i književnosti . U veoma jakoj konkurenciji Seferis je tada osvojio Nobelovu nagradu ispred drugih svjetski poznatih i slavnih pjesnika:  Pabla Nerude, Semjuel Beketa, Visten Hju Oden, Jukio Mišima, Aksel Sandemose. U ovako izuzetno jakoj konkurenciji Grčka je pokazala snagu i veličinu svog pjesnika, koji je na najljepši mogući način bio reprezent bogate helenske kulture.

Kao izuzetan intelektualac Jorgos Seferis se bori protiv svih nepravednosti savremenog društva Grčke, aktivno učestvuje i ukazuje na sve slabosti, snagom riječi i svojim autoritetom. Godine 1967. represivni nacionalistički, desničarski režim grupe pukovnika preuzeo je vlast u Grčkoj nakon državnog udara. Nakon dvije godine obilježene širokom cenzurom, političkim pritvaranjima i mučenjem Seferis se zauzimao i borio svojom snagom ličnosti i intelekta protiv režima. On je 28. marta 1969. godine dao intervju na BBC, sa kopijama koje su istovremeno distribuirane svim novinama u Atini. U autoritativnim i jakim intervjuima on je izjavio: “Ova anomalija mora da se završi”. Seferis nije dočekao kraj hunte 1974. godine, kao direktnu posljedicu turske invazije na Kipar koja je i sama bila podstaknuta pokušajem hunte da zbaci kiparskog predsjednika, arhiepiskopa Makariosa. Umro je u Atini 20. septembra 1971. godine. Prilikom njegove sahrane, ogromna gužva pratila je njegov kovčeg ulicama Atine, uz tekst  njegove pjesme »Poricanje« koju je komponovao grčki tekstopisac i kompozitor Mikis Theodorakis (tada je zabranjena).  Postao je popularni heroj zbog svog otpora režimu. Sahranjen je u Atini. Jorgos Seferis pripada onim posebnim piscima i intelektualcima koji su tradiciju grčke istorije i kulture  pretočili u najljepša književna djela od izuzetne važnosti.

 

BRODOLOM  “DROZDA”

 

“Drvo koje osvježava moje čelo

u satima kada je podne peklo vene

u tuđim rukama želi da procvjeta. Uzmi ga, poklanjam ti ga:

pogledaj, to je drvo limunovo…”

Začuh jedan glas

dok sam pokušavao da razaznam u moru

neki brod već godinama potopljen;

zvali su ga “Drozd” – jedna mala olupina: jarboli,

polomljeni, njišu se tako iskrivljeni na dnu, kao pipci,

ili sjećanje na snove, pokazujući njegov skelet;

mračna usta nekakvog velikog mrtvog kita

izgubljenog u vodi. Velika tišina se širila.

 

I drugi glasovi malo po malo po svom redu

uslediše: šapati majušni i žedni

koji dolaziše s druge strane sunca, one mračne;

rekao bi da su tražili gutljaj krvi da ispiju;

bili su poznati no nisam mogao da ih razaznam.

I dođe glas starca, njega sam osjetio

kako pada u srce dana

miran, gotovo nepokretan:

“A ako me osudite da popijem otrov, zahvaljujem;

vaše pravo biće i moje – kuda da idem

lutajući po tuđim krajevima, jedan okrugli kamen.

Smrt mi je draža;

a šta je bolje Bog samo zna.”

 

Zemlje Sunca, a Sunce se ne da viđeti.

Zemlje ljudi, a niđe čovjeka da sretneš.

 

 

JORGOS SEFERIS

 

Objavljena djela su mu:

Poezija

 

Prekretnica (Στροφή, 1931)

Cisterna (Στέρνα, 1932)

Mitska istorija (bukvalno Roman, Μυθιστόρημα, 1935)

Vežbanka (Τετράδιο γυμνασμάτων, 1940)

Brodski dnevnik Ι (Ημερολόγιο καταστρώματος Ι, 1940)

Brodski dnevnik ΙΙ (Ημερολόγιο καταστρώματος ΙΙ, 1944)

„Drozd“ (“Κίχλη”, 1947)

Brodski dnevnik ΙΙΙ (Ημερολόγιο καταστρώματος ΙΙΙ, 1955)

Tri skrivene pesme (Τρία κρυφά ποιήματα, 1966)

Proza

 

Eseji, u 3 toma

Prevodi (1965)

Dnevnici (7 tomova, posthumno 1975-1990)

Šest noći na Akropolju (posthumno 1974)

Varvaras Kalostefanos – skice (posthumno 2007)



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

LJUDI I VRIJEME: Ćazim Lukač (VII dio)

Formiranje Koordinacionog tijela SDA Budući da je Sulejman Ugljanin pobjegao za Tursku da bi izbjegao hapšenje, to je stranka SDA Sandžaka bila u potpunom rasulu i da bi se njen rad oživio i nastavio Ugljanin iz Ankare šal...
by Redakcija
0

 
 

Hadžem Hajdarević gostovao na Cetinju

ODRŽANA PROMOCIJA ,,ARABESKE OD VODE” (RUBAJIJA) HADŽEMA HAJDAREVIĆA NA CETINJU Piše: Božidar Proročić Juče je 12 septenbra u 19 časova u prostorijama JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” održana promocij...
by Redakcija
0

 
 

Osvrt na ”Arabeske od vode” Hadžema Hajdarevića

OSVRT  NA ,,ARABESKE OD VODE” (RUBAJIE) HADŽEMA HAJDAREVIĆA Piše: Božidar Proročić Hadžem Hajdarević poznati pisac iz Sarajeva već dugi niz godina čitalačku publiku uvjek iznova iznenadi i fascinira  svojom poezi...
by Redakcija
0

 

 

LJUDI I VRIJEME: Ćazim Lukač (VI dio)

SLUŽBENA BILJEŠKA Sa razgovora koje su vodili predstavnici stranke SDA za Crnu Goru sa predsjednikom Republike Crne Gore mr. Momirom Bulatovićem i njegovim saradnicima dana 09. 03. 1994. god. Razgovor se vodio u kabinetu pre...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

LJUDI I VRIJEME: Ćazim Lukač (V dio)

Hapšenje čelnika SDA Zbog opšteg straha koji je vladao među svim Muslimanima u Crnoj Gori, mnogi su se ljudi potajno naoružavali. Među njima su bili i čelnici i članovi stranke SDA, pa su zbog pronađenog naoružanja i ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona