Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Portreti

20. Juna 2019.

Kostas Varnalis – pjesnik forme i socijalnih tema

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

KOSTAS VARNALIS – PJESNIK FORME I SOCIJALNIH TEMA

Piše: Božidar Proročić

Varnalis je rođen u Burgasu, Istočna Rumunija (sada u Bugarskoj), 1884. Kao što mu ime kaže, njegova porodica potiče iz Varne; prezime njegovog oca bilo je Boubous. Osnovne studije završio je u grčkoj gimnaziji Zariphios u Plovdivu, a zatim se 1902. preselio u Atinu da studira književnost na Nacionalnom i Kapodistrijskom univerzitetu u Atini. Dok se tamo nalazio, on se upetljao u spor oko grčkog jezika, preuzimajući stranu demoticista nad pristalicama katharevousa. Poslije diplomiranja 1908. godine neko vrijeme je radio kao nastavnik u Burgasu, prije nego što se vratio u Grčku i predavao u Amaliadi i Atini . Tokom narednih godina radio je kao nastavnik i novinar, a takođe se bavio i prevodilačkim radom. Godine 1913. učestvovao je u Drugom balkanskom ratu.

Godine 1919. dobio je stipendiju i putovao u Pariz gdje je studirao filozofiju , književnost i sociologiju . Tokom pariških studija postao je marksist i preispitao svoje ideje o poeziji u teoriji i praksi.Tokom svog boravka stupio je u kontakt sa savremenim filozofskim trendovima,  učestvovao u ideološkim fermentacijama i potragama posleratne ere i bio iniciran u dijalektički materijalizam i marksističku ideologiju. Njegovo politički aktivizam rezultiralo je njegovim otpuštanjem sa  nastavničkog položaja na Pedagoškoj akademiji 1926. i zabranjeno mu je bilo kakvo zapošljavanje u državnom sektoru. Varnalis je tako prešao u novinarstvo, profesiju koju je praktikovao do kraja života. Godine 1929. oženio se pjesnikinjom Dorom Moatsou. Godine 1935. učestvovao je na konferenciji sovjetskih pisaca u Moskvi kao predstavnik Grčke. Pod vojnim režimom 4. avgusta , poslan je u interni egzil u Mitileni i Agios Efstratios . Tokom njemačke okupacije Grčke, učestvovao je u pokretu otpora kao član Nacionalnog oslobodilačkog fronta (EAM). Godine 1959. dobio je Lenjinovu nagradu za mir. Smatra se jednim od najvećih grčkih pjesnika. Već od prve zbirke pjesama Saće (Kērḗthres, 1905) pokazao je izrazitu brigu za formu; 1919. prihvatio je marksistički svjetonazor i okrenuo se socijalističkim temama. U pjesništvu i prozi posebno se uspješno koristio satirom. Najvažnija djela: poema Svjetlost koja peče (To phōs pou kaíei, 1922), kritička monografija Solomos bez metafizike (O Solōmós khōrís metaphysikḗ, 1925) i prozna satira Prava Sokratova odbrana (Ē alēthinḗapología tou Sōkrátē, 1931). Poznat je i po prevodima starogrčkih pisaca (Aristofan i Euripid) te francuskih (Molijera i dr.).Nadahnut tradicijom helenske prošlosti, sa pomoću mitoloških likova kritikovao je savremeno društvo pišući socijalno intoniranu liriku.

Svjetlost koja peče (To phōs pou kaíei, 1922) je prvo marksističko književno djelo na grčkom jeziku. Svojom morfološkom i stilskom raznolikošću i raznovrsnošću reakcija koje želi da provocira čitataoca sa svojim različitim djelovima,  predstavlja potpuno svjestan napor pjesnika da riješi probleme izražavanja kojima su se bavili politički promišljeni pisci tokom svog rada, veći dio dvadesetog vijeka. Imajući u vidu snažnu materijalističku vjeru u društvene promjene, koja je uloga komunističkog pokreta u umjetnosti gdje će se naći ravnoteža između potkopavanja starog poretka i satire, i najava mladih pisaca koji žele da se čuje njihov glas. U kojoj mjeri poezija može da ide u pravcu propagande. Sa druge strane, da li je legitimno da marksista oplakuje degradaciju urbane kulture, vrijednosti i duhovnih horizonata sa kojima je izgrađivao svoj stil. I prije svega, kako će se poetika nekomunističke kulture prilagoditi potrebama novog društva. Varnalis je bio prvi pisac koji se ovim problemima bavio u potpunosti.

Kostas Varnalis je sada otvoren za selektivnost, koju je estetski uticaj njegovog prvog perioda ostavio na njegove radove. Ovo dvostruko otvaranje je najvažnije za njegovu poeziju, gdje njegov intlektulani zamah postaje značajan i predstavlja značajan segment njegovih ličnih ciljeva, estetskih percepcija njegovog vremena i procesa njegovog stvralaštva. U prozi i kritičkim esejima uspio je da ugradi jednu liniju u uređivačkoj strukturi govora. U njegovoj poeziji, naprotiv, jasno se prate različiti slojevi njegovih jezičkih perioda. A kada pređe na realniju poeziju, uređivanje forme, selektivnost i selekcija vokabulara i neka tolerancija za slogane književnih riječi naglašeni su u njegovim knjigama.

Među ostalim njegovim  djelima  su: Dnevni ljudi, Dnevnik Penelope, Poetika, Diktatori, Estetika – Kritike (dvije knjige). Godine 1965. objavljena je njegova  pjesnička zbirka pod naslovom ” Slobodni svijet”, a 1972. pozorišna predstava ” Attalos”.  Bio je saradnik  u mnogim časopisima i enciklopedijama, uključujući i Veliku grčku enciklopediju . Umro je 16. decembra 1974. godine. Spomenik pjesnika na Prvom groblju u Atini uradio  je umjetnik Kosmas Ksenakis 1975. Njegov rad je pisan elementarno i ima dobro formiranu formu i plastičnost u izrazu. Karakteriše ga topla lirska mašta i satirično raspoloženje sa interesovanjem za modernog čovjeka. Njegova poezija, posebno, odlikuje se intenzivnim razigranim raspoloženjem i dubokim poetskim osjećajem koji se savršeno uklapa sa satirom, dok se smatra jednim od glavnih ljevičarskih jezičkih radnika u Grčkoj. Varnalis je zadržao svoju poetičnost, ali i svoju ljudsku budnost do svoje duboke starosti.

 

OREST

Kose mirisne kao struk celera

raspušti da izgledaš divno kakav jesi

i zaboravi već jednom taj teret

groznog proročanstva koje ti ostavlja

samo jedan izlaz i nasmiješi se kad vidiš

da te je do kapija Arga doveo taj tvoj

dosuđeni put da uništiš utrobu koja te porodila

tebe se ovdje niko ne sjeća i ti si sam

isto tako zaboravi sebe i idi

na raskršća ovoga zlatnoga grada

i svoj posao radi kao da si neko drugi

ionako će te stalno progoniti

ili krv tvoje majke ili tvoja sramota

 

Preveo sa Grčkog: Božidar Proročić

 

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Džeraldina Delić: Čovjek je hram (iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“)

Čovjek je hram priča iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“- autor Džeraldina Delić   Ljepota življenja je u različitostima i poštovanju različitosti. Mnogo je primjera, a jedan od njih je bijeli tanjir od porculana...
by Redakcija
0

 
 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta: Vilenjak

Said Šteta   VILENJAK     Zavlačio je kratke prste ispod jastuka i pokupio sve uzdahe što je čuvala k’o perle crne tiho, koračao je na svojim  željama,  da ne bi šuškale ostavio je nade umjesto svile ...
by Redakcija
0

 

 

Božidar Proročić: Razgovor sa Brahom Adrovićem

RAZGOVOR O KULTURI SA BRAHOM ADROVIĆEM KNJIŽEVNIKOM IZ BERANA Razgovarao: Božidar Proročić Gospodine Adroviću, rođeni ste u Donjoj Vrbici, (Bihor) kraj iz kog su potekli mnogi poznati pisci. Šta je za Vas značila knjig...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Željko Sekulović: ”Treba mi riječ”

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE ŽELJKA SEKULOVIĆA ,,TREBA MI RIJEČ” Piše: Božidar Proročić Željko Sekulović je svojom prvom zbirkom poezije ,,Treba mi riječ” zakoračio u poetski svijet svojih misli i snoviđenja. Na samo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona