Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Portreti

22. Marta 2019.

Kostis Palamas (1859-1943)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

KOSTIS PALAMAS, VELIKI PJESNIK HELENIZMA

Piše: Božidar Proročić

Kostis Palamas je rođen 13. januara 1859. u Patrasu. Prvu tragediju svog života doživio je u sedmoj godini, kada je izgubio oba roditelja u periodu  od četrdeset dana. Ovo iskustvo ga je učinilo dalekom i suzdržanom osobom.

Nakon toga, Kostis Palamas se preselio u Mesolongi  gdje brigu o njegovom odrastanju preuzima ujak. Prve uspomene iz djetinjstva bile su povezane sa morskom lagunom Mesolongi, koja se spominje u mnogim njegovim pjesmama. On je bio centralna figura grčke literarne generacije iz osamdesetih godina prošlog vijeka i jedan od suosnivača tzv. Nove atinske škole,  sa Georgisom Drosinisom, Nikosom Kampasom i Jonisom Polemisom.Rođen u Patrasu, završio je osnovnu i srednju školu u Misolongiju. Godine 1887. upisao je Školu za prava, ekonomiju i političke nauke  Univerziteta u Atini ali je ubrzo napustio studije.Od osamdesetih  radi kao novinar. Objavio je svoju prvu zbirku stihova “Pjesme moje otadžbine”, 1886.

Radio je u administraciji pri Atinskom univerzitetu od 1897. do 1926.Godine 1887. Palam se ženi  Marijom Valvi, svojom  ljubavlju iz djetinjstva i postaje otac troje djece: Leandrosa, Nafsike i Alkisa. Još jedna tragedija je ubrzo pogodila njegov život kada je njegovo najmlađe dijete, Alkis, umro u dobi od četiri godine. Događaj koji će dati tragičniji ton  njegovoj poeziji. Tada je napisao pjesmu posvećenu svom  prerano umrlom sinu.

Palamas je imenovan za sekretara Univerziteta u Atini 1897. Na tom mjestu ostao je do 1928.  Ova pozicija mu je dala doživotnu finansijsku sigurnost, što mu je omogućilo da se iskreno posveti poeziji i književnosti.Umro je 27. februara 1943.  tokom njemačke okupacije Grčke, za vrijeme  Drugog svjetskog rata. Njegova sahrana bila je glavni događaj grčkog otpora. Posmrtna pjesma, koju je komponovao i recitovao njegov kolega, poeta, Angelos Sikelianos, uzbudila je i dodatno naljutila ožalošćene i kulminirala ljutitim demonstracijama od sto hiljada ljudi protiv nacističke okupacije.Palamas je napisao tekst olimpijske himne, koju je komponovao Spiridon Samaras.Himna je premijerno izvođena tokom ljetnjih olimpijskih igara 1896. ujedno prvih modernih olimpijskih igara. Himna je onda odložena na policu, zato sto je svaki grad domaćin od tada pa do zimskih olimpijskih igara 1960. godine koristio originalnu pjesmu za svoju proslavu igara, ali ova Palamasova i Saramasova verzija je proglašena oficijelnom olimpijskom himnom 1958. i od tada je izvođena na svakoj proslavi  zimskih olimpijskih igara  počevši od 1960.

Palamas se neformalno smatra nacionalnim pjesnikom Grčke i blisko je povezan sa borbom da se moderna Grčka oslobodi „čistog”  jezika i političkog liberalizma. Dominirao je književnim životom trideset i vise godina i uveliko uticao na političko – intelektualnu klimu svog vremena. Francuski pisac,Romen Rolan, smatrao ga je najvećim poetom Evrope. Kostis Palamas je dva puta nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, ali je nikada nije dobio. Njegova najznačajnija pjesma “12 lica Ciganina” vodi nas na filozofski i poetski put.

Istakao se kao pjesnik snažnoga patriotskoga nadahnuća. U pjesmama je nastojao oblikovati neohelenski duh oslanjajući se na staru i novu grčku književnost, vizantijsku književnost te narodnu tradiciju. Pripadnik tzv. druge atenske škole,  upotrebom  živoga narodnoga jezika (dimotiki) snažno je uticao na nekoliko naraštaja pisaca pa se smatra jednim od najznačajnijih novogrčkih pjesnika.

Značajnije pjesničke zbirke: “Pjesme moje domovine“ (Ta tragoúdia tēs patrídos mou, 1886), “Oči moje duše“ (Ta mátia tēs psykhḗs mou, 1892), “Jambi i anapesti“ (Íamboi kai anápaistoi, 1897), “Život bez potresa“ (Ē asáleutē zōḗ, 1904), “Oltari” (Vōmoí, 1915), „Femijeve noći” (Oi nýkhtes tou Phḗmiou, 1935); filozofski spjevovi: „Dvanaest Ciganinovih pjesama” (O dōdekálogos tou gýphtou, 1907), „Careva frula” (Ē phlogéra tou vasiliá, 1910).

Pisao je književne kritike, eseje, kraće proze i drame („Trostruko plemenita” (Triseugénē, 1903). Palamas je bio prvi pjesnik koji je izrazio nacionalne patnje i težnje Grka, a svojim lirizmom, metričkom raznolikošću i robusnim jezikom preobrazio je dio grčke istorije, mitologije i filozofije, spajajući je sa mnogim zapadnoevropskim, pa čak i istočnim  idejama. Palamas je pisao i kratke priče, a njegova kritika značajno je podigla nivo savremene grčke književne kritike. Kostis Palamas i njegovo bogato književno nasleđe, postalo je jedno od najdragocjenijih  nasleđa kulture Grčke. Jedan od najistaknutijih grčkih pjesnika moderne književnosti, bio je i jedna od najinspirativnijih figura helenizma, jer su radovi Kostisa Palamasa postali svjetionici nove nezavisne države Grčke.

Stihovi olimpijske himne:

 

Besmrtni Duše Antike, prečisti oče

ljepote, veličine i istine,

siđi, otkrij nam se kao munja

ovdje u slavi tvoje zemlje i tvoga neba.

 

U trčanju, rvanju i bacanju

prosvijetli nas plemenitom svjetlošću Igara,

i kruniši nas vječnim vijencem

i učini nam tijelo čvrstim i vrijednim.

 

Polja, planine i pučina sjaje sa tobom

kao bijelo-purpurni veliki hram,

u koji dolaze tvoji hodočasnici,

o Besmrtni Duše Antike, svi narodi.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Edin Smailović: ”Historija odbačenih” Jasmina Agića

”HISTORIJA ODBAČENIH” JASMINA AGIĆA Piše: Edin Smailović Iskren da budem, na prvi pogled mi je ovaj naslov djelovao bombastično, komercijalno i pretenciozno, čak iako sam većinu kolumni koja čine ovu knjigu ...
by Redakcija
0

 
 

Džeraldina Delić: Remzija i Salko (iz knjige ”Ispod crvenog mjeseca”)

Džeraldina Delić: Remzija i Salko (iz knjige Ispod crvenog mjeseca)     Kad sam bio klinac, živjeli smo u ulici gdje je svako svakoga znao, gdje se komšiluk smatrao kao rod najrođeniji, gdje su se dijelile radost...
by Redakcija
0

 
 

LJUDI I VRIJEME: Sait Sajčo Sinanović

Pogledajte prvu TV emisiju ”Ljudi i vrijeme” u produkciji RSCG. Razgovarali smo sa Saitom Sajčom Sinanovićem (1928) jednim od dvojice živih Rožajaca učesnika Narodnooslobodilačkog rata. TV emisija ”Ljudi i vrijeme...
by Redakcija
0

 

 

Nj. E. Nataliya Fiyalka: Istorija se ponavlja ako se zanemaruju njene lekcije

CRNA GORA I UKRAJINA SU IMALE TEŽAK PUT DO NEZAVISNOSTI Razgovarao: Božidar Proročić   Vaša Ekselencijo recite nam šta zapravo 24. avgust znači u životu Ukrajine i Ukrajinaca?   24. avgusta Ukrajina slaviti Dan nezavi...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Uglješa Kesić: Vilenjak Jan

Uglješa Kesić   VILENJAK JAN   Baš kad se jednom budio dan, na zemlju dođe vilenjak Jan, planeta ova, puna čudesa, postade njegova nova adresa.   Bio je malen, ko grudva snijega, samo je brada veća od njega...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona