Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Portreti

15. Aprila 2013.

Mula Mustafa Bašeskija – Ševki

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

MULA MUSTAFA BAŠESKIJA – ŠEVKI

 

’’Kullu ma kutibe qarre we ma hufiza ferre – Što je zapisano ostaje, a što se pamti iščezne.’’ – Mula-Mustafa, sarajevski ljetopisac.

 

Isluženi janičar (Bašeskija) Mula Mustafa, čiji je pjesnički pseudonim Šefki, sin Ahmedov, a unuk Kodri-hodže, jedna je od najinteresantnijih figura u povijesti Sarajeva za cijelog trajanja turskog gospodarstva u Bosni i Hercegovini. O ljetopiscu Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu.

Mula Mustafa je rođen u Sarajevu u Mimar Sinanovoj mahali, gdje je živio u vremenu od 1731. do 1809. godine, a bio je mekteb-hodža, imam i hatib Buzadži Hadži Hasanove džamije, javni pisar i hroničar. Njegova hronika na turskom jeziku obuhvata sarajevske događaje koji su se desili u Bosni i Hercegovini, pa i u Turskom carstvu (ovi makar spomenuti). Naročito mu je interesantan nekrologij (popis pomrlih Sarajlija – muškaraca u navedenom razdoblju). To nije samo goli popis, nego jedna riznica ljudskih karaktera, pisana, često, za svoje vrijeme, vrlo slobodoumno, zajedljivo. Bašeskija je pjevao na turskom i bosanskom jeziku. Iza njega je ostalo pet pjesama.

Mula Mustafa je početno obrazovanje dobio u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Da se Mustafa isticao u mektebu među svojim vršnjacima, vidimo po tome što postaje kalfa. Bašeskija je izučavao i kazaski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije, o kojem se ljetopisac ne izražava nejljepše. Izgleda da se Mula Mustafa kasnije nije nikako bavio kazaskim poslom, nego je, vjerovatno, produžio naukovanje u nekoj od sarajevskih medresa, pa je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod Ferhadije džamije. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije. Bašeskija se nije zadovoljio ni sa mualimskom službom koju napušta 1 1763. godine postaje narodni pisar (katib-am).

Ovo će od sada biti njegovo glavno zanimanje, pa je radi pisarskih poslova iznajmio jedan mali dućan u Mudželitima pod Sahat-kulom. Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana i drugo.

Svoje lično obrazovanje i usavršavanje Bašeskija i dalje ne napušta, pa ga vidimo kako sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžića. Kod šejha Hadži-Sinanove tekije hadži-Muhameda izučava tesavvuf (misticizam) i stupa u derviški red Kaderija. U svom dućanu, pored pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se sa nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga.

Godine 1760. Bašeskija je putovao u Beograd radi sređivanja poslova oko ostavštine njegovog ujaka Topal Osman-age, bešeskije 97. džemata, koji je te godine umro u Beogradu. Osim ovog kratkog odsustvovanja iz Sarajeva, ljetopisac je zabilježio da se 1. jula 1781. godine s porodicom odselio iz Sarajeva u Zgošću kod Kaknja i tu se primio mualimske dužnosti. Da se brzo razočarao, pokazuje činjenica što se već 30. februara 1782. godine vraća u Sarajevo, gdje nastavlja svoj pisarski posao. Ponovo je preuzeo i dužnost Buzadžića džamije, pa i ovu dužnost uz još jedan kraći period obavlja sve dok se nije razbolio. Godine 1800. postao je službenik Husrev-begova vakufa primivši se dužnosti džuzhana. 1801. godine ljetopisca je dohvatila kap.

Mula Mustafa je umro 18. avgusta 1809. godine. naime, u fragmentarno sačuvanom ljetopisu Mustafe Firaklije, a za koga se pretpostavlja da je sin Mula mustafe Bašeskije, stoji i sljedeća bilješka: ’’7. redžeba ili 6. agistosa 1224. u petak u podne u pet i po sahata, preselio je u vječnost naš otac Mula mustafa. Neka je na njeg Božija milost!’’

Pretpostavlja se da je sahranjen u groblju u Mimar Sinanovoj mahali u blizini svoje kuće. Njegovo djelo ostalo je da živi, govorljivo i nama danas. I njegov lik u bošnjačkoj savremenoj književnosti. Prepoznajemo ga u Mula Ibrahimu u Tvrđavi Meše Selimovića, Abdulah Sidran mu je posvetio pjesmu…

Donosimo stihove jedne od Bašeskinih pjesama:

 

POBOŽNA PJESMA

 

Nut pogledaj sada tko si,

fani da si ti čuo si;

pos’o je to, što se čini,

kako kudret-kosa kosi.

 

Ne ostavljaj nigdi ništa,

iđu, čeljad goli, bosi.

Heman dobar pos’o radi

što ko čini sobom nosi.

 

Što će biti od tih trica?

Čelo uzmi, dobro prosi,

zla namisto dobro čini,

žečeš dobro, dobro posij!

 

Biž od ognja i od dima,

da te i dim ne zakusi,

dobra posla vrši puno,

svako dobro haktan prosi!

 

Nemoj reći mali sevap;

po baklavi šećer trusi,

nek je nurun ala nur

belći kadgod šećer jeo si.

 

Behej, Šefki, emel lazum,

neće rijet: ti znao si!

 

Fani = prolazan; kudret-kosa = kosa smrti; heman, haman  = gotovo, skoro; haktan = od pravedne strane, od Boga; nurun ala nur = svjetlo nad svjetlom; belći = možda; amel lazum = treba raditi, Hoće se dobar  posao.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Safet Bandžović: O Muhamedu Abdagiću: “Bio je zabranjen, a da to nigdje nije pisalo”

Kada historičar iz svog specifičnog ugla promatranja govori i piše o književniku, to ne čini bez razloga, već sa stanovitom pažnjom, jer nerijetko se ove dvije profesije međusobno inspirišu, dodiruju i prožimaju. (…...
by Redakcija
 

 
 

Mehmed Meša Delić: Ukratko o Rešadu Kadiću

IZ KNJIŽARSKIH RAFOVA BOSNE I HERCEGOVINE REŠAD KADIĆ – PRIČE S OPĆOM NAM DUŠOM Rešad Kadić  rođen je 1912. godine u Sarajevu, a umro 1988. godine također u Sarajevu. U testamentu je izrazio želju da bude ukop...
by Redakcija
 

 
 

Amar Škrijelj: U susret vijeku od rođenja Muhameda Abdagića

U autobiografiji koju je potpisao u Sjenici 22. 10. 1975. godine Muhamed Abdagić navodi: ‘‘Rođen sam u Sjenici 1916. godine. Srednju školu završio u Skoplju i Vranju. Upisao se na Pravni fakultet 1936. u Beogradu i poš...
by Redakcija
 

 

 

Dženis Šaćirović: O pjesnikinji Nadiji Rebronja

Profesorka književnosti, prof. doc. dr Nadija Rebronja je pjesnikinja, esejistkinja i književna kritičarka koja godinama unazad pravi izuzetne rezultate svojim autorskim radom. Poeziju je objavljivala i u časopisima i zborn...
by Redakcija
 

 
 

Haris Hadžić: Mula Zahit ef. Hadžić

Mnogi su pisali o historiji Bosne i Bošnjaka: Mustafa Imamović, Noel Malkolm, rahmetli Mehmedalija Bojić, rahmetli Mehmed Handžić, Enes Pelidija… i ta pisana historija nam prikazuje genezu razvoja bosansko-bošnjačkog d...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.


Konkursi regiona