Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

10. Maja 2020.

Antologija ”Konačište” posvećena Ćamilu Sijariću

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Zoran Hercigonja i Marija Juračić su priredili i objavili antologiju proznih radova u čast Ćamila Sijarića. Uz svaki prozni rad stavili su jednu Sijarićevu izreku. Antologiju možete pogledati OVDJE.

Svi smo povezani. Naše individualne svijesti dijelovi su velikog Logosa koji pohranjuje misao svijeta, stvara epohe i biva naše ishodište i naš uvir. U ljudskom društvu taj duhovni emiter, pohranjen u čovjekovo stvaralaštvo, reflektira svoje signale iz najdublje prošlosti koje kanal otvorene čovjekove svijesti uvijek osluškuje i prima. Znao je to i Ćamil Sijarić, novinar, pjesnik, pripovjedač. Nije pristao na vlastitu smrtnost, vjerovao je u spoj dviju vremenskih dimenzija – onoga što je bilo i onoga što jest. Svi putujemo tim sudbinskim pravcem, ali suprotno vjerovanju, ne putujemo bez prtljage. Nosimo sobom sve što smo bili, sva sjećanja, naučene stvari, umjetnost u kojoj smo uživali, znanje koje smo stekli. I nije to naše prolaženje ono o kojem piše povijest. To je duhovno putovanje čovjeka koji se vraća kući, jer samo svijest drži život živim, a univerzum u skladu. Sijarić je pjevao:

 

Naiđoh na napušten put kroz goru.

Izraslo po njemu granje, izrasle trave.

 

Naiđoh na grob kraj puta –

na kamena dva, jedan iznad nogu,

drugi iznad glave.

 

I sad smo tu od putnika samo

nas dva.

Taj koji je nekad na putu zastao…

I ja.

Nastavih dalje tim napuštenim

putom kroz goru,

i sve mi se čini da više sam ne putujem,

da uz svoje, i njegove korake čujem.

 

 

Antologija „Konačište“ posvećana  Ćamilu Sijariću nastala je upravo iz želje da povežemo sadašnje i prošlo, da se na ovoj čudesnoj stazi umjetničke riječi zadržimo u našem književnom konačištu, u zajedničkom stvaranju, mi i Ćamil, da prošlo privučemo k sebi, a sadašnje poklonimo njemu.

Kako bismo bez mnogo riječi predstavili Ćamila Sijarića, učinili ga dragim prijateljem, kraj svakog rada autora, koji je zastupljen u ovoj knjizi, zapisali smo neku Sijarićevu misao.*

Dok sam čitala prispjele radove, bila sam zadovoljna, kako raznolikošću tema, zanimljivošću sadržaja, plemenitošću misli, tako i načinom pisanja.

Mali problem predstavljali su različiti pravopisi naših autora. Naime, raspadom bivše Jugoslavije mijenjali su se i pravopisi standardnog  jezika naroda nastalih država, što smo u ovoj knjizi poštivali. Leksik nije predstavljao problem, dapače, doprinio je živosti i sočnosti teksta i u njega nismo inervenirali. I Sijarić me kucnuo po čelu pa rekao:

Tamo gdje se teško živi lijepo se govori. To je neka ravnoteža. Ljudi u gradu slabije poznaju jezik sela, jezik bilja. Ja sam u prednosti. Znam da opišem kako izgleda, i kako miriše divizma. Ja i sad znam gdje koja trava raste u mojim Šipovicama, znam gdje ima djeteline sa četiri lista, znam šta je sporiš, a šta konjštrak. Znam boljke životinja, imena vjetrova i još puno toga. Zato je moj jezik sočan. Svaki lik govori svojim jezikom. Ljudi se i razlikuju po tome kako govore. I pisci, dabome.“

Sudite ovu knjigu po onome što ćete u njoj naći, a ja nalazim  ono što nam je i Sijarić ostavio. Ljubav prema čovjeku, ljubav prema prirodi, ljubav prema književnoj riječi. Ljubav!

 

Marija Juračić

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Zbirka poezija Vasilja Stusa na crnogorskom jeziku

VASILJ STUS ŽIVOT PJESNIKA KOJI JE DAO SEBE ZA UKRAJINU   Piše: Božidar Proročić književnik i publicista   Povodom dana državnosti Ukrajine koji se obilježava svake godine 24. avgusta u izdanju Crnogorskog kul...
by Redakcija
0

 
 

Objavljen „Tamaritski Divan“ Federika Garsije Lorke

Objavljen „Tamaritski Divan“ Federika Garsije Lorke     Udruženje za promociju kulturne raznolikosti „Alia Mundi“ objavilo je zbirku poezije „Tamaritski Divan“, španskog pesnika Federika Garsije Lorke. N...
by Redakcija
0

 
 

Faiz Softić: Osvrt na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Balje „Otok od živog srebra“

ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU   Naslov ovog osvrta na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Baljea, poznatog bošnjačkog publiciste i pjesnika sa Kosova „Otok od živog srebra“ je i stih a i lajtmotiv ovog rukopisa koji nam s...
by Redakcija
0

 

 

IZAŠAO NOVI 33. BROJ REVIJE BIHOR

U izdanju ZK „BIHOR“ iz Luksemburga, nedavno je izašao novi 33. broj revije Bihor, koja donosi niz zanimljivih tekstova iz Crne Gore i Luksemburga, kao i portret velikog humaniste iz bjelopoljskog sela Bistrica, koji decen...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

ROMAN FAIZA SOFTIĆA NA NJEMAČKOM JEZIKU

ROMAN FAIZA SOFTIĆA NA NJEMAČKOM JEZIKU Roman „Ljudi bez adrese“ Faiza Softića, koji podjednako pripada bosanskohercegovačkoj, crnogorskoj i luksemburškoj književnosti, a koji je izraziti predstavnik škole sandžačk...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona