Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

23. Maja 2020.

Braho Adrović: O monografiji Zavičajnog kluba ”Bihor” iz Luksemburga

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

MONOGRAFIJA ZK „BIHOR“ – OGLEDALO VRIJEDNOG I UMJEŠNOG RADA

 

Za razliku od mnogih iseljeničkih udruženja (ne svih) koja popularizaciju i promovisanje kulture i kulturnih vrijednosti iz zemalja porijekla i dan danas uglavnom svode na organizaciju gostovanja, često i izanđalih ekstradnih „zvijezda“ i folk pjevačica i pjevača koji koristeći se nostalgijom ljudi prema svojoj domovini, svome jeziku kulturi i melosu, za noć pune u svoje džepove i po desetine hiljada maraka, eura i dolara Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga je pored humanitarnih, obrazovnih, sportskih i brojnih drugih aktivnosti kulturu i promociju kulturnih vrijednosti svoga zavičaja, svoje domovine i čitavog prostora, do nedavno zajedničke nam države, je shvatio i organizovao na sasvim drugačiji – ispravan način.

U to sam se i lično uvjerio s obzirom da sam u dva navrata u organizaciji ovog udruženja građana kao književni stvaralac gostovao u Luksemburgu – jednom na Danima bošnjačke kulture, drugi put mi je organizovano autorsko veče, a od strane ovog udruženja sam kandidovan za učešće na međunarodnom festivalu multikulture Clae, što je i prihvaćno. Upravo zbog toga posebno me obradovalo pojavljivanje  monografije „10 godina udruženja Zavičajni klub „Bihor“ iako sam je među posljednjima dobio kao poklon. I što je najvažnije – radost nije bez opravdanog razloga.

Decenija kontinuiranog rasta i bogatstva aktivnosti

Deceniju svog kontinuiranog  i plodnog rada udruženje naših iseljenika u Luksemburgu  ZK „Bihor“ krunisalo je monografijom koja je unutar svojih korica – slikom i riječju, samo potvrdila jedan plodan i dobro koncipiran rad koji ovo udruženje ipak, izdvaja, i to u pozitivnom smislu kao jednu dragocjenu posebnost u porodici brojnih udruženja naših iseljenika širom svijeta. Mongrafija ZK „Bihor“ je zapravo ogledalo jednog zaista plodnog desetogodišnjeg rada, ne samo u oblasti kulture, nego i na mnogim drugim poljima. Pa, da i malo zavirimo u to ogledalo.

U uvodnom tekstu urednik Monografije, književnik Faiz Softić, Zavičajni klub „Bihor“ s pravom imenuje „kućom dobrih ljudi“ kakav sam osjećaj i sam imao budući gostom tog udruženja (jednom u sastavu delegacije Opštine Berane, čiji sam bio potpredsjednik i tri puta kao književni stvaralac). U ambijentu Luksemburga osjetio sam onu nenametljivu prisnost, toplinu i gostoprimstvo, kao da sam među svojim najrođenijim i najboljim prijateljima i poznanicima u nekom od bihorskih sela.

Zavičajni klub „Bihor“ je, kako s pravom ističe Softić ,,kuća dobrih i plemenitih ljudi koji ni u jednom trenutku  ne žale vrijeme, niti energiju, da se organizuju kroz razne programe kulture i humanosti“. On takođe ističe da je ta požrtvovanost dala rezultate i da su mnoge porodice osjetile dobročinstvo ove zajednice. Faiz Softić se posebno osvrnuo i na značaj Revije „Bihor“ čiji je urednik od njenog petog broja, a do štampanja Monografije izašlo ih je još dvadeset i pet.

Govoreći o desetogodišnjici uspješnog postojanja i kvalitetnog rada udruženja on kaže da ovaj jubilej doživljava kao orden o vratu svakog člana udruženja i svakog ko je na bilo koji način pripomogao da ZK „Bihor“ ide naprijed i dodaje, da se već odavno, kako u Luksemburgu, tako i u Crnoj Gori i Bihoru, odakle dolazi najveći broj članova ovog udruženja, može čuti kako biti član ZK „Bihor“ predstavlja čast i ponos.

Prve stranice Monografije s pravom su ustupljene mišljenjima i ocjenama rada ZK „Bihor“ istaknutim, naučnim, kulturnim i javnim radnicima-zvaničnicima, koji su bili u prilici da se lično uvjere kako se taj rad u proteklom period odvijao i manifestvovao. U skladu sa tim  prof. dr Draško Došljak u svom tekstu naslovljenom „Mi smo ti ovdje svojta“ ističe da je ZK „Bihor“ Gnijezdo – toplo, zavičajno. Došljak dodaje da je ovaj klub koji je svima svojta, klub koji u zavičaj ne dolazi „praznih ruku“. “Okupili su se naši iseljenici u Zavičajnom klubu „Bihor“ da bi nastavili da se dobro i lijepo sporazumijevaju i sa svojim zavičajem i sa svojom državom. Nije do sada bilo grke. Pamti to najbolje 21. maj 2006. Zna i Država”, zaključuje prof. dr Draško Došljak

A akademik i proslavljeni bosanski pisac, Abdulah Sidran ovaj Klub slikovito vidi, “kao košnicu u kojoj živi – izlazi na poslove, pa se u nju vraća da položi med – jedan jak pčelinji roj, rijetke i posebne vrste“ više nego očigledno aludirajući na izuzetno plodne „medonosne“ aktivnosti vrijednih „zavičajaca“.

Bihorci vrijedni i pošteni radnici svuda u svijetu

I direktor Uprave za dijasporu Crne Gore, mr Predrag Peđa Mitrović, ima takođe samo riječi hvale kada je u pitanju ZK „Bihor“ i Bihorci, uopšte: ”ZK „Bihor“ od svog osnivanja, kroz brojne svoje aktivnosti dokazuje svoju posvećenost i vezanost za Crnu Goru. Brojne su humanitarne aktivnosti koje je realizovalo ovo udruženje, ali jedanako vrijedna pažnje su i aktivnosti koje su usmjerene na druženje samog članstva i promociju Crne Gore kroz organizaciju raznih događaja – promocija, kulturnih večer, i dana kulture, sportskih aktivnosti i dr.”

– Zbog ovakve posvećenosti, ističe Mitrović, dobroti stanovnika Bihora i spremnosti da prepozna potrebe ljudi iz zavičaja i izađe im u susret, Zavičajnom klubu „Bihor“ 2016. godine pripala je i Nagrada za doprinos dijaspore „Iskra“. ZK „BIHOR” je takođe, i dobitnik prve Nagrade za doprinos u oblasti kulture koju dodjeljuje Crna Gora svojoj dijaspori, kaže Mitrović i dodaje da Bihorci svuda u svijetu uživvaju ugled vrijednih i poštenih radnika, ljudi posvećenih porodicama i tradicionalnim vrijednostima koje baštine, a koji svoj zavičaj i matičnu zemlju ne zaboravljaju, pomažu i uvijek im se rado vraćaju.

I mr Esko Muratović ima samo riječi hvale: “Osim toga,sve što je iznjedrio Zavičajni klub ,,Bihor“ i ljudi okupljeni oko njega, poput mnogih kulturnih manifestacija i mnogih humanitarnih akcija, ukazuje na to da napredak i progres ne koči angažovanu svijest u njenom kulturnom vremenu, a koji je vrhunski sudionik za standarde, shvatanja i raznorodne vrijednosne sisteme. Humanizam, sloga, dogovornost, solidarnost i istrajnost ljudi Zavičajnog kluba „Bihor“ u različitim alternativama pokazuju da ono što je bilo juče, utkano je u ono sada, ali i u vizije sjutrašnjice, zaključuje Muratović. A akademik prof. dr Šerbo Rastoder, ne skrivajući da je ponosan na činjenicu da je, ne samo kao počasni član iseljeničkog  kluba „Bihor“ nego i kao urednik ,,Almanaha“ bio jedan od onih  čije se ime nalazi na  monografiji „Bošnjaci u Luksemburgu“ jednoj od prvih publikacija koja svjedoči o isaljavanjima u Zapadnoj Evropi, okupljenih oko svog zavičajnog kluba, ističe da se „u ovom i brojnim drugim prilikama pokazalo od kolikog je značaja postojanje institucija kao što je ZK „BIHOR“. Ne samo zbog toga što su vrijedni entuzijasti okupljeni u klubu i oko njega učinili „vidljivom“ zajednicu iseljenika, i to ne samo u zemlji u kojoj danas žive nego i u zemlji iz koje dolaze. Istovremeno, brojnim kulturnim aktivnostima su promovisali iseljeničku zajednicu kao skupinu koja vodi brigu o svom kulturnom nasljeđu. “Mislim, da je učešće na festivalima multikulture u Luksemburgu, gdje se naši iseljenici svaki put pokazuju ili lično ili posredstvom svojih gostiju, obrazac moderne promocije kulture i stvaralaštva, zapisao je akademik Rastoder.

U svom prilogu za Monografiju naslovljenom „Daleko u svijetu poželim „Bihor“ pored sebe”, dugogodišnji amabasador Crne Gore u zemljama Beneluksa, Vesko Garčević, ističe da  Crna Gora može da bude uspješna priča samo ako je mjesto gdje se svako osjeća kod kuće, kao što sam se ja osjećao kod vas u „Bihoru“. “Sarađivati sa vama bilo je zadovoljstvo i moja privilegija”, kaže dalje ambasador Garčević i ističe da se „Crna Gora može ponositi sa vama, a o tome svjedoče vaše brojne aktivnosti, humanitarne akcije, kulturni projekti, kontakti sa Luksemburžanima i našim ljudima u Luksemburgu.“

– U svakoj prilici i na svakom mjestu ZK „Bihor“ je budio dobro i u sebi i u drugima, ističe u svom tekstu „Zavičaj u tuđini“ mr Sait Šabotić, počasni član ovog kluba i dodaje: – Ja ovaj klub posebno uvažavam i zato što su njegovi članovi, već na osnivanju prepoznali važnost kulture sjećanja, kulturne riječi i uopšte kulture. U tom smislu, i sa tim ciljem, pokrenuli su reviju Bihor, koja danas u dijaspori predstavlja jedno od najčitanijih glasila međi našim zemljacima. On posebno ističe da je Zavičajni klub „Bihor“ „zavičajni“ samo po svom nazivu, jer ovo udruženje je danas sveprisutno u luksemburškom društvu, što nas u zavičaju čini posebno srećnim, a pomagali su u vrijeme poplava i drugih nepogoda u Bosni i Hercegovini i drugim sredinama.

Ističući da je decenija uspjeha Zavičajnog kluba velika i počasni član „Bihora“, Mirsad Rastoder je više nego zadovoljan dosadašnjim radom. On kaže: ”Decenija entuzijastičkog rada, dobročinstava, humanosti, druženja i gostoprimstva, učinili su da  Zavičajni klub „Bihor“ postane prepoznatljiva amabasada zavičajne ljepote i povezivanju dviju država: Crne Gore i Lusemburga.“

Kako se zidala kuća

Posebna pažnja u Monografiji Deset godina udruženja Zavičajni klub „Bihor“ posvećena je inicijativi za njegovo osnivanje koju je pokrenuo dipl. ecc. Ruždija Kočan, dvadeset i šestorici Bihoraca u Luksemburgu koji su podržali osnivanje Kluba, izbornoj skupštini i i izboru prvog Upravnog odbora u koji su ušli: Remzija Hajdarpašić, Haris Ramčilović, Ruždija Kočan, Đule Ramčilović, Ruždija Kočan, Đule Ramčilović, Hamdija Rastoder, Sadat Ramdedović, Sabit Šabotić, Feko Ličina, Miftar Ajdarpašić, Ramiza Kočan, Sanel Škrijelj, Hamdija Ramčilović, Jusuf Agović, Murat Ličina, i Ernad Muhović. Izabrana je i finasijska komisija koju su činili: Feko Ličina, Džemal Ramčilović i Mirsad Kožar, i dva počasna člana Ismet Muhović i Haćim Duraković.

Kako i zaslužuje u Monografiji je rezervisan i poseban prostor sjećanjima dosadašnjim predsjednicim udruženja: Eska Halilovića, Remzije Hajdarpašića, Ruždije Kočana, Raifa Adrovića i Hamdije Rastodera kao i promocijama i deset izbornih skupština, ovog udruženja sa bogatom fotodokumentacijom. U poglavlju nagrade i priznanja dati su izvještaji sa bogatom fotodokumentacijom sa uručivanja nagrade za filantropiju „Iskra“ za 2016, najvećeg priznanja opštine Petnjica „4 avgust“ i Nagrade za doprinos u oblasti kulture Ministarstva vanjskih poslova Vade Crne Gore.

I Udruženje „Bihor“ dodjeljivalo je nagrade i prizanja. Prvu nagradu dodijelilo je 2011. godine književniku Fehimu Kajviću, a zahvalnice su uručene: Mustafi Muhoviću, Šabu Kriću i Ibrahimu Eroviću. Godine 2012. dodijeljena su specijalna prizanja  istaknutim aktivistima kluba: Maidi (Suki) Kijamet, Ernadu (Sabitu) Šabotiću, Džeku Skenderoviću, Rahimu Skenderoviću, Preduzću EHH LUH i preduzeću M.E.T. Zahvalnice su dodijelene i povodom petogodišnjice kluba i dobili su ih: Enis Muratović, Alija Skenderović, Šato Šabotić, Faiz Softić, Ernad Muhović, Ferhan Šabotić, Kahriman Ramdedović, Erol Skenderović, Rasim Rastoder, Ernad Muhović, Hajro Halilović, i Hamdija Cikotić. Godine 2017. zahvalnice i priznanja dobili su Senad Hajdarpašić, Albin Rastoder i Mujo Latić, kao i preduzeća „Chez nous“ u vlasništvu Sabahudina Rastodera, FN-promotion, vlasništvo Fadila Dacića te FK-u „Union 05 Kayl-Tetange“ u vlasništvu Mita Ličine. Godine 2018. dodijeljene su plakete Šukriji Hodžiću, Rifatu Skenderoviću, Enveru Rastoderu, Fatimi Balić, preduzeću Enstal, Sanela Škrijelja i Ninu Muhoviću vlasniku privatnog preduzeća i sponzoru mnogih aktivnosti Kluba. Klub već nekoliko godina obezbjeđuje novčane nagrade pobjednicima Festivala Zavičajne staze u Petnjici.

Akcija do akcije

Pažljivim isčitavanjem poglavlja II, III i IV, kao i pregledom bogate fotodokumentacije, izjava učesnika i drugo, nalazi se vjerno kao u ogledalu, potvrda svih onih pohvalnih riječi istaknutih naučnih, kulturnih i javnih radnika –zvaničnika. Prije svega se ima na umu na pregledne i iscrpne i dobro foto-dokumentacijom propraćene izvještaje sa velikih manifestacija “Prvomajski susreti dijaspore u Luksemburgu”, festivalskim sportskim nadmetanjima i izvještaje sa Dana Bošnjačke kulture, među kojima je i jedan moj, osvrt sa te manifestacije koja je održana povodom petogodišnjice postojanja Kluba, istina nepotpisan. U ovom dijelu je i objavljen i omaž književniku iz dijaspore, Ferhanu Kočanu i osvrt na prezentaciju monografije slikara i vajara Ibrahima Ipka Pačariza koji je gotovo čitav svoj radni vijek proveo u Bihoru, odnosno u Petnjici. Tu je i promocija Monografije “Hadžibulići kroz istoriju” i omaž Rifatu Burdžoviću Tršu, te monografija prof. dr Isada Skenderovića “Vakufi i džamije u Gornjem Bihoru”. Objavljeni su i zapisi sa učešća ZK “Bihor” na Ljetnjem festivalu u gradu Rumelonžu. Objavljeni su i izvještaji sa promocija ZK “Bihor” i promocija u organizaciji ovog udruženja, među kojima i promocija knjige memoarske proze entuzijaste Haćima Durakovića iz Trpezi kod Berana. Ovdje je objavljen i iscrpan tekst Zena Rastodera o reviji “Bihor”. U nastavku Monografije prezentirani su izvještaji i informacije sa brojnih humanitarnih aktivnosti i pošiljki prema zavičaju koje su posebneo bile izdašne prema novoj opštini Petnjica. Data je  i veoma topla i nadahnuta izjava rektora  Sarajevskog univerziteta, Rifata Škrijelja, predstavljen portret Safeta Hadrovića Vrbičkog i na kraju data imena donatora za kupovinu sopstvenog prostora ZK “Bihor” u gradu Rumelonžu čime je i na najbolji način krunisana desetogodiošnjica izuzetno bogate i u svakom pogledu plodne aktivnosti ovog našeg udruženja u Luksemburgu.

U najkraćem: Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga je i ovom monografijom ovjekovječio i ostavio trajan spomenik jednodecenijskog rada u kome je ovo udruženje aktivnostima prevazišlo sva očekivanja i svrstalo se u jedno od najaktivnijih i najboljih udruženja naših iseljenika.

 

Braho Adrović



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Faiz Softić: Osvrt na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Balje „Otok od živog srebra“

ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU   Naslov ovog osvrta na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Baljea, poznatog bošnjačkog publiciste i pjesnika sa Kosova „Otok od živog srebra“ je i stih a i lajtmotiv ovog rukopisa koji nam s...
by Redakcija
0

 
 

Kolizije ptica i prozora, kako ih spriječiti i kako pomoći pticama nakon udara

Za ptice prozori su više nego nevidljivi. Zbog odraza lišća ili neba oni izgeladaju kao savršeno mjesto za let. Prema nedavnoj studiji oko milijardu ptica strada na godišnjem nivou u sudaru sa prozorima – piše birdw...
by Redakcija
0

 
 

Remza Lagarija: Tvoja prisutnost

Među 100 pjesama u Antologiji poezije 2020. štampanoj u Edmontonu, u Kanadi, nalazi se i pjesama „TVOJA PRISUTNOST“ koja je prevedena na engleski jezik pod naslovom “YOUR PRESENCE”   Remza Lagarija  ...
by Redakcija
0

 

 

Uređen ”GREEN HOME PARK” u park šumi Brezovačko brdo u Rožajama

Uz podršku Green Home iz Podgorice u okviru projekta ”Za bolju klimu u Crnoj Gori rožajska NVO Avlija je u saradnji sa Turističkom organizacijom Rožaje u park šumi Brezovačko brdo uredila i ogradila ”Green Hom...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Konkurs Udruženja poetskih stvaralaca i Onlajn poezije

Портал Онлајн поезија и Удружење поетских стваралаца Расписују КОНКУРС ЗА ПРВИ ЗБОРНИК ПОЕЗИЈЕ Правила конкурса: 1.Право у...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona