Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

10. Marta 2018.
 

Denis Kožljan: Osvrt na roman ”Kama i sutra” Osmana Arnautovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

NIKAD VIŠE NIKADA, NIKADA

Pregled roman „Kama i sutra” Osmana Arnautović

Piše: Denis Kožljan

Roman, pun istinitim događajima o ratu u Bosni i Hercegovini, devedesetih  godina 20. stoljeća, o zločinima, silovanjima i jednoj lijepoj ljubavnoj priči, napisao je Osman Arnautović, bosanski hercegovski pisac. Njegov roman „Kama i sutra”, pročitala sam s lakoćom u jednom dahu, gotovo kao „skalpel l”, koji je u stvari zbog teme i vremena u kojem se radnja događa, u neposrednoj blizini ove najnovije djelo.

Moram napomenuti, iz perspektive mene kao Hrvatice, pa čak Istrijanka, kao osoba koja nije imala, na moju sreću svjedočiti takvih mučenja kriminalce na nesrpskog stanovništva, kao što sam se poistovjetili sa likovima romana i za razliku od nekih mojih kolega koji se može „prevariti” na ironičan naslov „Kama i sutra” i odmah pomislio na čitanje sirove strasti i seksualne slike, znajući djelomično rukopis Arnautović, bio sam u mogućnosti unaprijed razumjeti suštinu i determinante akcije suvremenih djela. Ja ću ponoviti besplatno, moderne radove iz nekoliko razloga:

– autora kao i „skalpelom”, odmah uvodi čitatelja u srce stvari

– otvoreno opisuje strašan koljač postupaju velikosrpskih vojnika protiv sve nesrpsko je tijekom devedesetih godina u Zvorniku

– za opisu likova (a tu su cijeli galerija), jer njihova imena zapravo simboliziraju poruku romana,

– Arnautović se koristi za prikaz detaljne vanjske i one unutarnje (posebno u slučaju glavnih likova)

– aktivnosti odvijale su se u nekoliko slojeva, polako detaljno opisuje svaki put drugačiji opis dijaloga, te okoliš i mjesto gdje se radnja odvija

– dijalog likova je vjeran i potpuno odgovara svaki znak od kojih je trenutno riječ

– roman na samom kraju, a sadrži neke od originalnih rukopisa i izvješća, te podržava brutalnu istinu o postojanje zločina i koncentracionih logora na području Zvornika

– lajtmotiv, ovaj put ne skalpelom, ali kama (oružje ili zakrivljena nož kroz koji je istekao mnogo krvi, koja je postala simbol strašne zločine poremećen um četnici, mesari

– „… šuti babuskuro” …. vikanje međusobno dolje zlostavljači krilatih tijela muslimana …
„” smrad, prdac, znoj, prljave noge, odjeću rastrgan, sve to miješaju i podstrekovalo na ranting …
„sitne, svinjske oči”, opisuje vojnike
jecaje, vrišti, squeals, smijeh, sve to pomiješano s pojavom oluje, kiše, vjetra i škripa vrata (Savjet teške situacije)

Ali, nemojmo biti previše umorni, jer su mnogi teški i prekomjerna tjelesna težina bol scena, silovanje, ubijanje i klanje, miris smrti, autor ovog romana, u lijepom, nježnom, na specifičan način, razbija priču s elementima romantične drame, koje je i okosnica samog sadržaja. Budući da je Igor je Srbin, mladić iz bogate srpske obitelji, te da je Sveučilište u Sarajevu pada u ljubavi s prekrasnom muslimankom Lejla. Ali, kao i mnogo puta, tada, u to vrijeme netolerancije, nacionalističke strasti, od svadbe do tuge čitatelja, neće biti ništa. Zašto? Pa, zbog mržnje koja je poput mosta koji dolazi između prošlosti, nostalgičnog, mirnog vremena i sutra, u buduće vrijeme kad je sjeme zla uvukao u umu čovjeka i uspio ga svladati…

Sigurno takav tragičan kraj njegove obitelji, naslučivao i gospodin Nuri, umirovljeni profesor, Lejla oca … Ne, on je, na žalost, nije bio pošteđen i našao se na listi raskalašene pijanke i bandi, horde velikosrpskih vojnika, koji su kao i Rajko Vosića, možda pokušao s vremena na vrijeme pobjeći od sebe, tobože čitajući Bibliju ili ubijanje u oblokavanju rakiju ili alkohol općenito da su u ovom trenutku naći pri ruci. To je stvarno teško zamisliti što bi mogao biti ljudski razum bi ometalo da se u konačnici pojaviti i oni padaju na tako velika stradanja, kao da nije bilo dovoljno Drugog svjetskog rata.

No, svakako valja spomenuti na strani napadnutog stanovništva, dječak Kemal koji je zahvaljujući Bogu i njegovu dobrotu pronaći svoju majku u drugoj osobi školskoj ovrhovoditelj Dane Batar, srpske ili žene mudar, pametan, veliko srce. Odabir samo nju, tu čitavu galeriju likova, rekao bih da je autor romana zaista žele naglasiti da svakako ovaj genocid, silovanja i nasilno ožujku, a ožujak nacionalističkih hordi treba kazniti, ali i te kako ne treba generalizirati, to je sasvim jasno.

Dakle, na kraju ću zaključiti da je Bruxelles još jednom postati, azil, grad mnogih sretnika koji su uspjeli prijeći Drine, koji su slučajno možda pobjegao četničku Kami i naći sretniji život, kao što su Leyla i njezinog sina koji je rođen bez iz ljubavi već žestokog silovanja bolesnog uma.

Nikad više nikada, ali stvarno nikada i nitko više kao što je ovaj zločin, ponavljam, i ja kao čitatelj ovog upečatljiv i dirljiv roman jasne poruke i izravni opisi sve što je teška, sirova, tamno, a neprijatelj, čovjek, jučer je susjed i prijatelj u državi Učinite to u međuvremenu između jučer i sutra, držeći u ruci zavijen kamen.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kad hobi postane posao (intervju sa Vladimirom Zupcem)

Vladimir Zubac je jedan od retkih današnjih fotografa sa diplomom, čovek odrastao u umetnosti i oko umetnosti, u porodici i familiji koja je umetnost oduvek shvatala kao deo sebe. Novosađanin, Limanac…čovek sa mnogo talen...
by Redakcija
 

 
 

Indira Jašarević Čandić: A đe ćemo mi sada

Stigli smo u tu tuđu zemlju kao paketi neželjene robe i prijetnje po okolinu. Ljudi su u nas gledali kao da smo svjetsko čudo tek otkriveno. Natovareni torbama i kesama sa stanice smo pratili upustva ljudi koji su nam prona...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Masovne razglednice iz Bosne” Darka Cvijetića

Masovne razglednice iz Bosne, Darko Cvijetić Recenzija: Denis Kožljan A bilo ih je samo 114… razglednica koje je Cvijetić poslao u Belgiju, Švedsku, Njemačku… onim istim dušama koje su uspjele pobjeći iz zlo...
by Redakcija
 

 

 

Poezija Sanje Raščanin

САЊА РАШЧАНИН избор из збирке поезије Увертира за ход по жици, Пресинг 2017.       УЗМИ ШТА ТИ ТРЕБА   Кавез ребара не пушта да...
by Redakcija
 

 
 

Poziv za regionalni književni projekat ”Ko su bile naše heroine”

POZIV ZA UČEŠĆE U REGIONALNOM KULTURNO-KNJIŽEVNOM PROJEKTU „NAŠE HEROINE“     Online škola kreativnog pisanja „Enheduana“ i „Književni kutak“ Jasmine Hanjalić upućuju poziv autorima za učešće u...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona