Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

10. Marta 2019.

Draško Došljak: Knjiga o Zuvdiji Hodžiću

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Prof. dr Draško Došljak

 

KNJIGA  O  ZUVDIJI  HODŽIĆU

(„Mediteranac s Prokletija“, Djelo Zuvdije Hodžića u književnoj kritici, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica, 2018)

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priredila je (urednik Pavle Pejović) zbornik radova povodom obilježavanja sedamdeset pet godina života i pedeset pet godina stvaralaštva književnika Zuvdje Hodžića. Činjenica da je Hodžić „originalna, snažna stvaralačka ličnost, u literaturi poznat kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac, autor putopisa, novinar, kao i likovni stvaralac“ opredijelila je i strukturu ovoga zbornika.

Akademik Zuvdija Hodžić je rođen 1943. godine u Gusinju. Učio je gimnaziju u Beranama. Od 1962. godine živi u Podgorici, gdje je radio ka novinar u „Titogradskoj tribini“, a zatim u Domu omladine „Budo Tomović“. Završio je Filozofski fakultet u Prištini. Bio je urednik „Titovog pionira“, zamjenik direktora i glavnog urednika INDOK- CENTRA i „Titogradske tribine“, zamjenik glavnog urednika „Stvaranja“, predsjednik Skupštine Republičke zajednice kulture Crne Gore, poslanik u Skupštini Crne Gore, predsjednik Upravnog odbora Centra za iseljenike Crne Gore. Predsjednik je SUBNORA-a i antifašista Crne Gore, glavni urednik časopisa „Kod“, akademik CANU.

Zuvdija Hodžić ima status Istaknutog stvaraoca u kulturi. Objavio je knjige: „Na prvom konaku“ (poezija), „Gluva zemlja“, „Neko zove“ (pripovijetke, „Gusinjska godina“, „Davidova zvijezda“, „Svi moji“ (romani), „Jedan dan života“ (putopisi, reportaže), „To je to“ (esejistika). Zastupljen je u lektiri za osnovne i srednje škole.

Dobitnik je nagrada: Trinaestojulska nagrada, „Miroslavljevo jevanđelje, Pero „Žamila Sijarića“, „Stefan Mitrov Ljubiša“.

Imao je više samostalnih izložbi crteža i grafika. Objavio je monografije crteža i zapisa „Podgoricom starom“ i „Otkrivanje zavičaja“.

U ovom zborniku, „Mediteranac s Prokletija“ , (314 str), pored predgovora i pogovora, zastupljena su sljedeća poglavlja: „Gusinjska godina“, „Davidova zvijezda“, „Neko zove“, „Svi moji“. Iz pera poznatih književnih teoretičara, kritičara i književnika proistekla su  43 ogleda, studije , odabrana za ovu priliku, a koji iz različitih uglova sagledavaju književno stvaralaštvo akademika Hodžića.

U cjelini ove knjige „Umjesto predgovora“ odabrane su tri studije autora: Jašara Redžepagića, Jevrema Brkovića i Gojka Antića. Akademik Redžepagić ističe da je „nepobino i mnogoliko značenje (književno-estetsko, jezičko, historijsko, nacionalno, multietničko, naučno, psihološko, općekulturno, obrazovno, moralno) Hodžićevih romana, pripovijedaka, poezije, putopisnih reportaža, i drugih priloga, čija vrijednost nije u njihovom broju, eć prije svega u njihovoj veoma kvalitetnoj i uspješnoj umjetničkoj upečatljivosti, u uobičajenosti i rezultatu, u živoj i poetičnoj analizi, originalnom pristupu i osobenoj tematici kojom se već nekoliko decenija bavi, a svakako i u izuzetnoj jezičkoj invenciji i ukupnosti fraza i izraza.“ Književnik Jevrem Brković napominje da je „roman velika matura svake literature, za svakog pisca je roman, uspjeli naravno, trijumfalna kapija kroz koju se ulazi u nacionalnu literaturu. Na žalost, takvih je kapija u savremenoj crnogorskoj literaturi malo, svega nekoliko. Ova Hodžićeva kapija je jedna od jajtrijumfalnijih u našoj književnosti“. Književni kritičar Gojko Antić potcrtava da „s merom posebnog ukusa i osećaja Hodžić će u svojoj prozi uspešno koristiti narodni melos i mudrost. Kada je u pitanju jezik i stil treba posebno istaći piščev osjećaj za jezičku meru i funkcionalnu upotrebljivost jezika u saobražavanju i svođenju motiva i tema, napokon i same kompozicije i strukture pripovedaka i romana“.

Cjeline ove značajne knjige naslovljene su, upravo, kao i neka od književnih djela Zuvdije Hodžića. U prvom poglavlju – „Gusinjska godina“ sabrano je šest eseja: Vidan Arsenijević – Hronika zabite kasabe; Branko Jokić – Čovjek u vremenu, vrijeme u čovjeku; Radoslav Rotković – Roman za studiju; Velimir Visković- Ironijska  slika orijenta; Slavko Lebedinski – Od predanja i jave i Jovan Nikolaidis – Gusinje usred kosmosa.

O Hodžićevom romanu „Gusinjske godine“ akademik Radoslav Rotković je u svom osvrtu zapisao: „Hodžićev roman Gusinjska godina može da se studira. Zadivljuje način kako je autor tu materiju iznijansirao smisaono, stilski, leksički, kompoziciono, kako je spleo ljudske sudbine u čvor, kako je iz stranice u stranicu, uvijek nanosio nove neobične likove i kako su svi oni upotpunjavali sliku Gusinja u prelomnom vremenu; kako je sve to orkestrirano kao simfonija vihora, zbunjenosti, krikova i ljepote“. Branko Jokić, pak, u svojoj studiji podvlači da „Hodžićevi junaci nijesu na ratnom poprištu, ali su uvijek u sukobu s nevidljivim silama, u udesu. To ih na osoben način aktivira i tu treba tražiti žarište njihove orijentalno-istočnjačke filozofije i slijediti trag dijela stvaralačkog postupka autora, u kojem je, kako bi rekla Isidora Sekulić „tihim stanjem“, ispoljio neobičan naratorski dar da u slici životnog šarenila odgonetne one ključne tajne, ključne momente, koji čovjeka podstiču, zbog kojih se svjesno ide u poraze, u smrt, ali bivaju neotkriveni, na čitavom putu od života do smrti“.

U drugoj cjelini zbornika sabrani su ogledi o Hodžićevom romanu „Davidova zvijezda“. Tu su ogledi autora: Sretena Asanovića, Tatjane Đurišić-Bečanović, Huseina Bašića, Envera Kazaza, Božene Jelušić, Rajka Cerovića, Hasnije Muratagić-Tune, Maje Grgurović, Ethema Mandića, Radoslava Rotkovića, Marka Špadijera, Vukice Martinović, Sofije Kalezić-Đuričković, Safeta Sijarića i Pavla Goranovića.

Tatjana Đurišić-Bečanović o romanu „Davidova zvijezda“ veli: „ Semantički sistem romana raščlanjuje se na dva opozitna polja na čijem se sukobu, ali i dijalektičkom jedinstvu, temelji modelovani univerzum, pa jedan semantički niz čine: istorija, dokument, nasilje, stvarnost, besmisao, a drugi; priča, fantastika, iracionalno, san, istina, smisao. Svijet ovog romana građen je ukrštanjem realnog i fantastičnog, istorijskog i mitskog, ljudskog i herojskog, kao i preplitanjem istorijskog vremena i mitske svevremenosti“.

„Pisan prvo“, kaže Rajko Cerović, „kao porodična hronika, zatim kao jedna vrsta atipičnog istorijskog, pa političko-socijalnog romana sa ključnim akcentom na mitsko četrdesetosmaško stradanje, zatim kao simbolična hronika jedne granične varoši u dužem vremenskom segmentu, i konačno kao roman o vlastitoj poetici, odnosno autopoetičkom viđenju njegovog nastajanja – Davidova zvijezda svojom multižanrovskom prirodom, bogatstvom umnoženih pripovijednih perspektiva, rastresitom dramaturgijom međusobno visoko osamostaljenih storija, kao i inovantnom kompozicijom, književno zraći u više pravaca, nudeći prostorno polje za nova i inspirativna tumačenja“.

U romanu Davidova zvijezda, „Zuvdija Hodžić“-  piše Hasnija Muratagić-Tuna, „još i jačom snagom i umijećem ispreda sebe riječima, izvlači iz riječi mnogo više od onoga što one same po sebi pružaju. Kombinirajući ih u različitim kontekstima daje im posebnu značenjsku punoću, otkriva nevidljivom oku njihove nepristupačne značenjske prelive što „Davidovu  zvijezdu“ čini poetskim djelom, s posebnim umjetničkim ustrojstvom“.

U poglavlju „Neko zove“ ovoga  zbornika Borislav Jovanović veli“ „Sinonim Hodžićeve literature, upravo je priča. I to priča u priči, priča o priči, priča koja se ponavlja, priča koja traje i kad presuše svi njeni izvori. U slučaju ovog pisca može se govoriti o zovu priče kao vječitom zovu osam zavičajnih, mitskih vofa čijeg gledanja i slušanja nikad nije dosta. U izvoru svog pripovijedačkog koncepta Hodžiž nije lutao skoro ni jednog trenutka. Rješenje je našao u sopstvenoj literarnoj intuiciji, u pripovjedačkom iskustvu najboljih domaćih i svjetskih pisaca i u misteriji predanja“.

Ethem Mandić ističe da „Zbirka pripovjedaka Neko zove je riječ, muzika, umjetnost koju kad jednom pročitate i poslušate nećete nikada više zaboraviti, i kao u priči „Igra“ od nje nikada nećete moći da se odvojite i pobjegnete. U njima ćete naći uzbuđenje i zadovoljstvo što svaka prava umjetnost treba da vam ponudi“.

U ovom poglavlju je i esej akademika Sretena Perovića koji primjećuje da „Zuvdija Hodžić izgrađuje tkivo svoje priče raskošnim jezikom, s kolokvijalnom dozom orijentalizama, uz suptilnu analizu stanja svijesti svojih junaka i mnoštvo istorijskih detalja koji doprinose jasnijoj slici o socijalnoj sredini, vremenu i dramaturgiji zbivanja kao predmetu osobene autorove narativne strategije“.

Književnik Bogić Rakočević u svom prikazu na zbirku „Neko zove“ zaključuje da: „Egzotični svijet Hodžićevih priča, osim upečatljivih životopisa i situacija koje uzrokuje protivurječna čovjekova priroda, obiluje raznovrsnim životnim manifestacijama u kojima konfrontirani likovi lako prave izbor između alternativa. Taj svijet je, obično, povezan s uzvišenom etikom, ili onom vrstom ljudskosti koju je u svojim djelima ovjekovječio Marko Miljanov“.

Pored navedenih autora, u ovom poglavlju zbornika zastupljeni su i prilozi sljedećih autora: Sulja Mustafića, Hasnije Muratagić-Tuna, Vlatka Simunovića.

Poglavlje „Svi moji“ je posljednje u zborniku o djelu Zuvdije Hodžića. Autori zastupljenih ogleda, prikaza i eseja su:Milorad Pustahija, Lena Stefanović Rut, Maja Grgurović, Rajko Cerović, Balša Brković, Jelena Bašanović-Čečović, Ethem Mandić, Nehrudin Rebihić, Bogić Rakočević, Vedad Spahić i Miraš Martinović.

U svojoj studiji „Literarno „sve“ u romanu Svi moji“ Maja Grgurović zaključuje :“Da je Zuvdija i u ovom svom romanu uspio inkorporirati različite vrste romana, u skladu sa postmodernističkim duhom stvaranja kojem i pripada kada je u pitanju određivanje djela putem epohe u kojoj je nastalo. Hodžić se u romanu „Svi moji“ pokazao kao ingeniozan pisac, svjestan svog stvatalačkog uzleta i mogućnosti da slojevitošću teksta doda višeznačnost. Hodžić je uspi da sve elemente postmodernističkog romana, ali i klasičnog romana „upije“ u svoj stvaralački opus i tako stvori još jedno književno tkanje koje je vrijedno visokog mjesta na crnogorskoj književnoj mapi“.

Jelena Bašanović- Čečović u svojoj lingvističkoj studiji ističe „da je Hodžićev roman i jezička umjetnina, sa posebnim načinom organizacije i korišćenja jezika, a pisac majstor svog zanata koji vješto postupa sa jezikom“.

„U  knjizi Svi moji, svi su naši“ – kaže Miraš Martinović – „ To je ono što je uzdiže na najvišu estetsko-etičku ravan. Hodžić je pisac visokih estetskih, i etičkih dometa“.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je zbornikom „Mediteranac s Prokletija“, posvećenom akademiku Zuvdiji Hodžiću, iskazala  zasluženo  poštovanje prema književniku Hodžiću i njegovom djelu. Studije i ogledi o Hodžićevom djelu, koji su zastupljeni u ovom zborniku, a čiji autori su eminentni stručnjaci iz oblasti nauke i književnosti, svjedoče da književno djelo Zuvdije Hodžića pripada samom vrhu naše savremene književnosti.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Objavljen izbor iz poezije Luiša de Kamoiša

U izdanju Udruženja za promociju kulturne raznolikosti „Alia Mundi“  upravo je objavljena knjiga „Vitez ljubavi“, izbor iz poezije najvećeg pesnika portugalske književnosti Luiša de Kamoiša. Ovo je prvi prevod ...
by Redakcija
0

 
 

Željko Sekulović: ”Treba mi riječ”

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE ŽELJKA SEKULOVIĆA ,,TREBA MI RIJEČ” Piše: Božidar Proročić Željko Sekulović je svojom prvom zbirkom poezije ,,Treba mi riječ” zakoračio u poetski svijet svojih misli i snoviđenja. Na samo...
by Redakcija
0

 
 

Hadžibulići kroz istoriju

Rafet i Safet Hadžibulić, autori knjige “Hadžibulići kroz historiju”   Niko ne može ni da sanja, a kamoli da zna, gdje će ga životna sudbina odvesti, no to se vijekovima nadovezuje i smenjuje, upravo zbog konsta...
by Redakcija
0

 

 

Mehmed Meša Delić: Analiza prvog bošnjačkog romana ”Zeleno busenje”

 JEDAN SVIJET NESTAJE DRUGI NASTAJE (ANALIZA ROMANA „ZELENO BUSENJE“) U Maglaju gradu na rijeci Bosni koja mu donosi guste magle (zbog njih dobio je ime) rodio se Edhem Mulabdić 1862. godine. U Maglaju je započeo školov...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Objavljen 8. broj magazina Alia Mundi

Objavljen je osmi broj magazina „Alia Mundi“ za kulturnu raznolikost. U ovom broju predstavljamo „Sedmorečje“, školu praistorijske arheologije koja nastoji da populariše i promoviše arheološko nasleđe Srbije. Za o...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona