Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

28. Decembra 2019.

Draško Došljak: Kratke priče Šemsudina Gegića ”Ne daju mi oči da šutim”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Prof. dr Draško Došljak

 

 

KRATKE PRIČE ŠEMSUDINA GEGIĆA

(Šemsudin Gegić: „Ne daju mi oči da šutim“, Komuna, Podgorica 2019)

 

 

„Očiju tvojih da nije“

          (Vasko Popa)

 

Nedavno je u izdanju „Komune“, časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore,  pod uredništvom mr Amera Ramusovića, iz štampe izašla knjiga  „Ne daju mi oči da šutim“ autora Šemsudina Gegića. Recenzenti su mr Željko Rutović i Fadila Nura Haver, redaktor Hadžem Hajdarević, a korice je uradila Amela Hadžimejlić.

Spisatelj, dramski pisac i reditelj Šemsudin Gegić rođen je 1951. godine u Dolina Zavidovići, diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti uBeogradu. Autor je više od deset pozorišnih drama koje su izvođene širom našega regiona. Svoje kratke priče i poeziju objavljuje u časopisima, novinama, a najčitaniji je  autor prestižnog bosanskohercegovačko-američkog portala Kliker.info. Najduži period svoga života proveo je u Sarajevu, a nakon 2018. godine živi i stvara u Milanu, gdje se u Ospedale San Raffaele liječi od tumora pluća.

Knjiga „ Ne daju mi oči da šutim“ je, zaptavo, zbirka kratkih priča, njih 26 ukupno. U njenom Predgovoru, autor piše:  „Ova me jesen 2019. godine u Italiji po mnogo čemu podsjetila na jesen koja se prije trideset godina bila spustila na Tromeđu jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. I sad, kao i tada, opijaju me mirisi i upijaju čarobne boje oktobra, a sunce mi od kratkih pljuskova kiše učas osuši lice ikačket na glavi. Zanimljivo, iako tri decenije stariji, osjećam se gotovo u dah i damar kao tada. Preselivši se sa Balkanskog na Apeninski poluotok, u svom sam seobenom koferu ponio jesen, ljude, kiše i vjetrove, običaje, jezik, ideje i događaje, priče…“ I sve to, i više od toga, iščitavanjem zaključujemo, smješteno je u pričama ove knjige.

A zašto je ovaj Gegićev rukopis objavljen u Crnoj Gori, i u „Komuni“, takođe, saznajemo iz Predgovora: „Važnije od svega“, zapisao je poodavno pjesnik Duško Trifunović,  „ je da su otud skoro svi likovi tvojih literarnih, pozorišnih i filmskih djela živosatkani od bosanske duhovitosti i duhovitosti i crnogorskog čojstva i junaštva. Tvoja djela su temelji na kojima su pobodeni bosanski i crnogorski barjaci slobode, antifašizma i okosnica su ukupnih stvaralačkih vrijednosti, mikrokosmos kao umanjena slika velikog svijeta. Kulturne i tradicionalne vrijednosti tvog inspirativnog zavičaja su ram za sliku tvog stvaralačkog postojanja kao čovjeka i kao umjetnika. Ti, druškane moj Gega, i kad ne tutnjiš po Tromeđi bez međa, ti se ogledaš u plavom crnogorskom moru i praviš prtinu u visokim naslagama snijega bijelog kao pešterski sir. Motivi ti vriju u nepresušnom izvoru genetike i ti znaš kome pripadaš“. I sada kada je i ovo razjašnjeno, slijedi  čitanje i uvjeravanje svega ovoga, i mnogo drugoga, što je u Predgovoru saopšteno.

Dvadeset i šest priča ove knjige stoje same za sebe. Svaka je „uramljena“ i zaokružena. Kad pročitate jednu – druga može da čeka. Ali, taman onoliko da proživimo sadržaj prve. I sve tako redom. Do kraja. Kada sklopite posljednju stranicu dvadeset i šeste priče shvatite da su one ukupnost Gegićeva smještena u jedan veliki ram koji sve ove priče čvrsto drži i tematski i sadržinski.

U ovim pričama, Šemsudin Gegić se potvrđuje kao izraziti liričar. Svaka priča nosi u sebi ono lirsko zbog čega se priča pretvara u pjesmu:

„Tih je dana rijeka Drina svojim bjelasastim brzacima vukla sobom svoje priobalne tišake. Dok je pod nebeskom vrelinom povučena u svoje korito tekla sjeverno prema Savi u kojoj će se smiriti, u vrbacima je ostavljala mala polja hladnjikavog pijeska koji je vrijedno nanijela još za vrijeme obilnih proljetnih kiša i poplava“ („Čoče Crnogorče“, 58).

To je ona Drina –  ona Andrićeva Drina. Ona koju ni Sava, ni vrijeme, ni ljudi nijesu smirili. U poeziji i prozi je i ljepotica i „divljakuša“,“ždrebica“,  Krivulja nikad ispravljena. Njen tišak je progovorio u prozi Šemsudina Gegića. Zbori i teče! Tromeđe nema bez Drine, kao što nema ni ovih priča bez Tromeđe. Riječi su ovdje i brzaci i tišak. Onaj bistri tišak u kojem plovi vrijeme. Bistri tišak u kom se ogleduju ljudi. „Drino vodo ne idi dolje sama, ne idi sama bez moga pozdraaavaa!“… I nije otišla sama. Otišao je, zauvijek, i priča svjedoči, „Senad Ramusović Ćerka, Čoče Crnogorče, rođak Senči“… Priča poučna  –  priča sjetna.

Kroz ove priče osluškuje se Gegićev „kašalj iz Milana“. Ali nijedna rečenica njegova ne kašljucka. One su Gegićev lirski drhtaj oka koje vidi i oka koje  govori. Svjedoče o tome i: „Biserkine plombe“, „Sinovi i konji tromeđe“, „Ljubav u malom pakovanju“, Ramaginca Muna“, „Tajna sedmog brežuljka“, „Suadina nevjestina noć,…“U Gadafijevom šatoru“.

Narator Šems Drinac svjedoči o teškim vremenima, gubljenju njegovih sadržaja. Ovdje je riječ pretvorena u „snagu Drine“ koja „valja drvlje i kamenje“. Ali, ta riječ zna i umije i da pomiluje, raznježi, vrati događaj, umije nas sjećanjem. Ona je i san. I kako pisac veli: „Otkako su joj u ratu dušmani očinji vid ugasili, san nene Begzade nije bio dublji od plićaka-drijemeža, a ni teži od sna kera Šarova što po svu noć lancem zvoni niz žicu pruženu duž ‘mrtvog zida’…“ A rat i ratovi nijesu gasili samo ‘očinji vid’. Nijesu – zato: „Ne daju mi oči da šutim“.

Knjiga Šemsudina Gegića je duhovni testament kojim su oškrinute vratnice smrti i otvorene kapije života. I kao što u priči „Pisac iz grofičinog  oka“ stoji: „Tako je dobro knjiga bila napisana, da je ubrzo njen izdavač rasprodao cijeli tiraž sve vrijeme odolijevajući dati odgovor stalnim upitima čitaoca, posebno čitateljki, ko je i gdje živi ovaj nesumnjivo izuzetno talentovani pisac, kada ga i gdje mogu sresti…“

Pisca ove dobre knjige možete sresti na svakoj njenoj stranici. On je subjekat svake rečenice ove knjige. Šems Drinac. Šemsudin Gegić.

Vjerujemo da se mnogo života usidrilo u Šemsudinovom oku koje u ovim pričama nije do kraja isplakalo. Zato iščitavajmo ove priče i očekujmo nove. Sjetimo se Popinog stiha: “ Očiju tvojih da nije“.

Ovom knjigom, Šemsudin Gegić je poništio Lesov stih „Zalud oko daljinama pipa…“ Daljine su nam sada u oku. Ovo je Knjiga – biljeg Tromeđe. Ovo je međa koja ne miruje. Ovo je Knjiga koja od neke „ranije tuge boluje“.

Neka ovo bude Knjiga Gegićevog ozdravljenja!

 

Prof. dr Draško Došljak

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

Radio Slobodna Crna Gora – 9

RADIO SLOBODNA CRNA GORA Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD. RADIO SLOBO...
by Redakcija
0

 
 

KONKURS: Mladi Crne Gore za održivi razvoj

Pozivamo mlade u Crnoj Gori od 7 do 30 godina da učestvuju u nagradnom konkursu “Održivi razvoj – predlozi za Crnu Goru”. Budite kreativni i maštoviti te nam prikažite svoje viđenje jednog, nekoliko ili svih 17 c...
by Redakcija
0

 
 

Promocija knjige ”Vrijeme je za ljubav, zar ne?”

Uvijek je vrijeme za ljubav! Zar ne?!   SARAJEVO: Održana promocija knjige „Vrijeme je za ljubav, zar ne?“ Admira Džanke   U prekrasnoj martovskoj noći, u amfiteatru Osnovne škole „Hrasno“ u Sarajevu, u četvr...
by Redakcija
0

 

 

Said Šteta: Osvrt na knjigu ZLOGLASNA KAMENIČKA BUKVA autora Suada Pašalića

“Navikavanje na smrt” , osvrt na knjigu “ZLOGLASNA KAMENIČKA BUKVA”  autora Suada Pašalića   Čovjek je mentalno ustrojeni insan, što znači zaboravno biće. Upravo zbog tog ustrojstva važno je zapisivati sve...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Akademik Sead Mahmutefendić: Traktat o poeziji Elvire Kujović

NEPROLAZNI SJAJ SVILE: MATERNIČKO OSJEĆANJE SVIJETA (Antropološki i fenomenološki traktat o poeziji Elvire Kujović)   Reci: “Kada bi more bilo tinta za riječi moga Gospodara, more bi se potrošilo prije nego bi...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange