Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

7. Januara 2021.

Nova knjiga Džemaludina Latića ”Lice iste žene”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

POSTMODERNISTIČKI POVRATAK KLASIČNOJ PRIPOVIJETKI

Piše: Faiz Softić

 

(Džemaludin Latić: LICE ISTE ŽENE, Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2020., 263 str.)

Pišući o bh./bošnjačkoj poeziji u XX.st, Enes Duraković je za Džemaludina Latića rekao da je u poeziju, sa svojom prvom zbirkom Mejtaš i vodica, kročio kao zreli pjesnik, „ne čekajući“ da prođe kroz (uobičajeni ?) period stilskog usavršavanja. Tu konstataciju barda naše književne kritike mirne duše možemo prenijeti i na Latićevo prozno stvaralaštvo – zbirku priča i pripovjedaka pod naslovom Lice iste žene ( pa čak i na njegovo dramsko stvaralaštvo: prije tri godine premijerno je u Narodnom pozorištu u Sarajevu izvedena njegova klasična, dobrim dijelom stihovana tragedija Gazi Husrev-beže ili:Bukagije za koju je Ferid Muhić rekao isto što i Duraković za njegovu poeziju). Ističemo ovu odrednicu klasičnog,  jer je Latić, suštinski, klasični pisac, ali ne u stereotipnom smislu te riječi, nego pisac koji se, kreativno nadilazeći modernu antirealističku poetiku,  vraća klasici, u ovom slučaju: bh. prozi, odn. „pripovjedačkoj Bosni“ XX. st. gdje stoje Samokovlija, Andrić, Sijarić, Kulenović i drugi umjetnici kraćnih proznih formi.

Mi ćemo ovdje dodati još jednu odrednicu ovog pisca doctus-a: poetičku raznovrsnost. Kao i u poeziji, Latić se „igra“ formama. On je „izučio“ / usvojio prozne tehnike Ive Andrića (npr. njegova prva priča Ptice mrtvačke, melheme tavne napisana je u jednom dahu kao pjesma u prozi – poput brojnih, modernih Andrićevih priča u kojima fabula samo lagahno tutnji u pozadini), a posebno – Ćamila Sijarića, tog majstora nad majstorima pripovijedanja čak u nekadašnjem jugoslavenskom, pa i južnoslavenskom okviru, pisca Mirisa lišća orahova. Latićeva, usuđujem se ovdje reći: antologijska priča Na Kućištu, kad je propadivo opančar, ne samo što tematski podsjeća na Sijarićevu posthumno (!) objavljenu priču U noći, nego joj se „približava“ po majstorskoj upotrebi pjesničkog jezika i vođenju jedne koncizne fabule kojom ograđuje ogromni, strašni, strašni svijet zločina nad muslimanima / Bošnjacima koji su živjeli na granici između Bosne i C. Gore, u planinama lijevo od Pive. No ne samo u ovoj priči, nego u gotovo cijeloj ovoj knjizi Latić se bavi zločinom, strahom i torturom nad ljudskim bićem kako u ratovima, tako i u miru. Njegova zbirka je brutalni memento jugoslavenskom komunizmu (Latić je, kao što je poznato, proveo teške godine robije kao antikomunist po jugoslavenskim kazamatima!). Otprilike kao što je Andrić ispisao svoj memento Turskoj carevini u Prokletoj avliji, Latić ispisuje svoj isto takav mini-roman pod naslovom:Hafiz Puška, koliko je meni poznato: najimpresivniji prozni umjetnički dokument o stradanju bosanskih muslimana ( i katolika) na Golom otoku! Ništa potresnije o tom neviđenom paklu ja nisam pročitao!

I, nakon svega, Latić tematizira i život u opkoljenom Sarajevu tokom posljednje velikosrpske agresije i genocida nad Bošnjacima. To su više fiktivne negoli realističke priče ispisane na tragu proznih poetika, po svemu sudeći, njegovih uzora: Dostojevskog, Tolstoja, a najviše Isaka Babelja i Isaka Baševisa Singera (ne slučajno: slavnih jevrejskih pripovjedača koji su pisali o zlu nad njihovim narodom). To je svijet ishaviješćenih, ostavljenih očajnika u sarajevskom paklu (npr. Sljedbenik Ernsta Blocha, Crni magovi, Nioba, Ždrijebe…) – novi Latićev potresni memento o zlu koje se nadvilo i koje se nad  Bošnjacima nadvija posljednjih stotinu i pedeset godina.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Izabrana poezija Aleksandre Đorđević

Aleksandra Đorđević     Na početku ljubavi   Nemoguće da se ne znamo od ranije, da si usput pokupio srce moje. Mora da je nekad bilo neko dvoje, moje lice, usne tvoje.   Nije mi teško da te slušam, na...
by Redakcija
0

 
 

KONKURS za prijem novih studenata na prvoj godini postdiplomskih studija za 2021/2022. godinu

Univerzitet “Hadži Zeka” iz Peći je objavio KONKURS za prijem novih studenata na bosanskom jeziku iz Crne Gore na prvoj godini postdilomskih (Master) studija za akademsku 2021/2022. godinu    Za upis studenata na ...
by Redakcija
0

 
 

Ana Grdović: Pristajem

Ana Grdović . PRISTAJEM . U ovim vremenima bez sluha i vida omeđena logikom razuma pristajem jedino na vlastitu viziju ljubavi . Pristajem na tijelo oslobođeno od svake boli što se omatala oko duše kao bršljan . Ne prizna...
by Redakcija
0

 

 

Odlomak iz novog romana Adnana Sijarića ”Paučina” (istinita priča)

ADNAN SIJARIĆ – odlomak iz romana „PAUČINA“     „Naiđu, dijete drago, te godine… Cijeloga života znamo da će nas pristići, a čudimo se tome. Tijelo oslabi, svakojakim tmurnim razmišljanjima na megdan...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Husko Bajrović: Sjećanje na mog oca Ramiza partizanskog borca

Prim. dr Husko Bajrović   SJEĆANJE NA MOG OCA RAMIZA BAJROVIĆA, BORCA ŠESTE PROLETERSKE ISTOČNO – BOSANSKE BRIGADE U DRUGOM SVJETSKOM RATU   Bajrović Ramiz, rodio se 15. maja 1926. u Beranama, u radničko-...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange