Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

10. Decembra 2013.
 

FOTO priča: Stari Rožajci i Rožajke

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ako je grad tijelo a ljudi u njemu duša, onda je staro Rožaje imalo dobru dušu, jer su u njemu živjeli dobri ljudi… Znali su za merhamet, za sevap, za besu, za čojstvo…
Kasaba je rasla na zelenim terasama Ibra, na čijim su obalama Rožajke prale i zahvatale u ibrik bistre vode. U ibricima se donosila voda i sa avlijskih bunara i mahalskih česama. Baš na tim mahalskim česmama i bunarima ibrik je bio sastavni dio djevojačkih druženja, razgovora, prijateljstava i ašikovanja. Sa ibrikom se uzimao abdest, prale ruke prilikom svakog ulaska u kući, prije i poslije jela, napajali putnici namjernici ili ožednjeli kopači i kosci. Svaka kuća je posjedovala barem dva, manji i veći ibrik a leđen je služio uz ibrik za potrebe pranja ruku. Bilo je džais oprati šake prije a posebno poslije jela. Zbog berićeta, a i sevap je.

Fahreta Skarep

Fahrija Skarep

Stariji ljudi sastajali su se pazarnim danom, sjedeći na ćepencima dućana u čaršiji, u hanu ili pod lipom naspram džamije, i tom prilikom bi se begenisavali i ugovarali da se sprijatelje, odnosno da ožene sina ili udaju kćerku.

S lijeva: Atifa Nokić, supruga Džema Nokića a sestra Faika Zejnelagića, Čeba Zejnelagić, Faikova sestra i Vasvija Međedović-Zejnelagić, supruga Faikova a Majka Mehmeda Zejnelagića

S lijeva: Atifa Nokić, supruga Džema Nokića a sestra Faika Zejnelagića, Čeba Zejnelagić, Faikova sestra i
Vasvija Međedović-Zejnelagić, supruga Faikova a Majka Mehmeda Zejnelagića

Pravile su se svadbe, sa konjima se išlo za nevjestu koju su jenđe kitile strukom dukata, ćihlibarom, merdžanima i biserima. A svatove su kitili vezenim peškirima i čevrama. Pjevale su djevojke: Hajte, hajte kićeni svatovi / Podranite, časa ne časite / Dovedite lijepu djevojku / Da donese sunce u njedarca / Da ogrije vrata i pendžere / Da ogrije đerdek mladoženji / Da se naša kuća oveseli… Rađala su se djeca i ljuljalje kolijevke. Bilo je žena koje su rađale 10-toro do 12- toro djece. Pjevale su uspavanke: Zaspi, sine, rasti spavajući / I ja rastem tebe gledajući / Rabbun Allah Ti nam daj / Da vidimo Tvoj dizar / I džennetske kapije / I u njemu hurije / I džennetske devlete / I džennetske ljepote / La ilahe illallah / Muhammed resulullah…

S lijeva: Hatidža Bećiragić i Veska Sutović

S lijeva: Hatidža Bećiragić i Veska Sutović

Dječaci sa crvenim fesčićima i elif-sufaricama pod pazuhom trčkarali su niz tijesne sokake, hitajući u mejtep da nauče bismilu i šehadet. Najbolji talibi bi proučili Kur’an pred hodžom kojima bi se učila hatma-dova.
Dolazio je i melek smrti. Ispraćala se dženaza. Miješale su se radost i žalost. Kameni nahereni nišani su davno zarasli u halugu i trnje. Tek poneki red harfova svjedoči o trajanju ljudi na dunjaluku: Samo je On vječan! Merhumi za koju se magfiret traži, Hatidža kćerka Hamze Zejnelagića, za njenu dušu prouči Fatihu!

Nišan rahmetli Hatidže Hamze Zejnelagić

Nišan rahmetli Hatidže, kćerke Hamze Zejnelagića; nišan se nalazi u starom groblju kod Gornje džamije

Smjenjivali se ratovi i mir. Odnosile su žrtve vojske, vatre, vjetrovi i vode… Ratovi su donosili smrt, bolest i glad. Ostavljali za sobom pustoš, gorčinu i jad…
Karavanski utabani put još i danas svjedoči o mukotrpnom životu starih Rožajaca koji su išli čak preko onih visokih planina za hranu da nahrane gladna usta dječija i povrate sjaj u njihovim očima…
Rožajci su bili i kiridžije. Kad bi se vraćali, radosni što vide prve krovove rožajskih kuća, zapjevali bi: Oj đo, oj đogate, grivo pozlaćena… Odlazili su Rožajci i u muhadžirluk. Ovdje su ostavljali vatan i džan. Drugi su ostajali na vjetrometini. Na svom topraku i u svoju avliju. U svoju hudžericu pokrivenu šindrom…

Kuća Ljutvijage Arifaginog; u drugom planu se vidi munara Kučanske džamije

Kuća Ljutvijage Arifaginog Kardovića; u drugom planu se vidi munara Kučanske džamije

A nekada su se crnele mahale od visokih crnih krovova kuća kao jata čavki pred akšam. A bijele kuće su ličele na behar sa grana, na prosute đinđuhe bisernog đerdana… Ah meraka kada bi sa stare drvene munare mujezin zaučio ezan: Allahu ekber, Allahu ekber! …La ilahe illallah. Lijepa li je bila Kučanska mahala…

Porodica Adembajra Kuča

Porodica Adembajra Kuča koji je odselio za Tursku 60-tih godina 20. stoljeća

S lijeva: Avdul Luboder, Arif Lukač, ? Ljaić, Hilmo Lukač, Miladin Bulatović i Sadik Nurković

S lijeva: Avdul Luboder, Arif Lukač, ? Ljaić, Hilmo Lukač, Miladin Bulatović i Sadik Nurković

S lijeva: Faki Ramusović, nepoznat, Džepo Spahić, Mitko Kardović, Fadil Čolaković, Murat Sinanović, Murat Musić, Avdul Luboder, Ramo Kuč, Feriz Luboder, Mehmed Gusinjac i Remzo Kardović, 1957.

S lijeva: Faki Ramusović, nepoznat, Džepo Spahić, Mitko Kardović, Fadil Čolaković, Murat Sinanović,
Murat Musić, Avdul Luboder, Ramo Kuč, Feriz Luboder, Mehmed Gusinjac i Remzo Kardović, 1957.

S lijeva: Šućro Skarep i Feriz Luboder ispred auta Muja Nokića, početak 60-tih

S lijeva: Šućro Skarep i Feriz Luboder ispred auta Muja Nokića, početak 60-tih

S lijeva: Alija Kurpejović, Bajram Kalač i Omer Kurpejović

S lijeva: Alija Kurpejović, Bajram Kalač i Omer Kurpejović

Vejsel Halitov Dacić (1907-1997), poznat po gasuljenju mejtova i prisustvovanju dženazama

Vejsel Halitov Dacić (1907-1997), poznat po gasuljenju mejtova i prisustvovanju dženazama

S lijeva: Bajro Demić, nepoznat, Selim i Amir Zekić i Šefćet Bećiragić, 1957. godina

S lijeva: Bajro Demić, nepoznat, Selim i Amir Zekić i Šefćet Bećiragić, 1957. godina

S lijeva: Nako i Nusret Kardović i Iljaz Agović, 1956. godina

S lijeva: Nako i Nusret Kardović i Iljaz Agović, 1956. godina

 

(Iz fotomonografije Staro Rožaje autora F. Hadžića i H. Lubodera, AVLIJA, Rožaje, 2013.)



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Odlomak iz novog romana Adnana Sijarića ”Paučina” (istinita priča)

ADNAN SIJARIĆ – odlomak iz romana „PAUČINA“     „Naiđu, dijete drago, te godine… Cijeloga života znamo da će nas pristići, a čudimo se tome. Tijelo oslabi, svakojakim tmurnim razmišljanjima na megdan...
by Redakcija
0

 
 

Faruk Međedović: Osvrt na priču Sanele Halković ”Tuga u sivim pantalonama”

PRAVA  LITERARNA SENZACIJA IZ PERA  KNJIŽEVNICE SANELE HALKOVIĆ     Piše: Faruk Međedović   JOŠ JEDAN U SVJETSKOJ LITERATURI NENADMAŠAN KNJIŽEVNI PODUHVAT GENIJALNE SPISATELJICE SANELE HALKOVIĆ. NJEN GLAVNI PROTAG...
by Redakcija
0

 
 

O stihozborci ”Praznik vode” Danijela Piksijadesa

„PRAZNIK VODE“ DANIJELA PIKSIJADESA   Празднество воды / Даниел Пиксиадес; перевод Владимира А. Бабошина. – Санкт-Петербург, 2021 г.   Dušam...
by Redakcija
0

 

 

O knjizi kratkih priča Gordana K. Čampara „Mjesec u maslačku“

Prof. dr Draško Došljak   ČAMPAROVE KRATKE PRIČE (Gordan K. Čampar: „Mjesec u maslačku“, ITP „Unireks“, „Unireks“ –grup, Podgorica  –  Beograd, 2021) Povodom 50 godina Izdavačke kuće „Unirek...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Iz štampe je izišao 4. broj zbornika U MREŽI STIH

Iz štampe je izišao 4. broj zbornika U MREŽI STIH Urednik Tin Lemac Izdavač: ShuraPublikacije, Opatija 2021.   Zastupljene su pjesnikinje, afirmirane i one manje ili nikako poznate, iz svoh novonastalih država na tlu ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange