Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

6. Avgusta 2019.

Hadžibulići kroz istoriju

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Rafet i Safet Hadžibulić, autori knjige “Hadžibulići kroz historiju”

 

Niko ne može ni da sanja, a kamoli da zna, gdje će ga životna sudbina odvesti, no to se vijekovima nadovezuje i smenjuje, upravo zbog konstantnih Balkanskih zbivanja i oprtih životnih okolnosti iz kojih proizilaze mnoge muhadžirske migracije koje se i danas dešavaju, kako pojedinačno tako i organizovano. Zbog svega prohujalog vrijedi tragati za svojim korijenima. Od nastanka dunjaluka i pojave prvog čovjeka na zemlji, ljudi su iako nepismeni, bez široke svijesti o onome što ih okružuje, ipak ostavljali put svog postanka i životnog bitisanja. Kako se čovek vremenom razvijao a ljudsko društvo umom napredovalo javlja se kolektivna svijest svih onih koji dijele isti životni prostor. Svaki narod čine pojedinci koji se razdvajaju i otuđuju od svojih srodnika pa se tako izgube u vremenu i prostoru, postajući jedni drugima potpuno nepoznati. U suštini, svi se međusobno dosta razlikujemo. Neki od nas, potpuno su uspjeli da zaborave svoje plemensko porijeklo ne pokazujući ni malo interesovanja za svoje bratstvo i njihove korijene. Dok nasuprot, drugi za tim neumorno tragaju ne žaleći svoj trud, vrijeme, pa ni novac, kako bi došli do boljeg saznanja o začetnicima svoje loze. Mi smo svjesni da se ovaj trud, kad tad isplati, posebno onda kada se poređaju pobacane kocke ili poslaže prosuti mozaik uz posebnu zakusku prispjelih slika koje odišu nagradom za svakog rodoslovnog čitaoca koji osvježi svoje sjećanje, kao na nebesko sunce koje nam daje život. Mnogi nisu svjesni koliko je zadovoljstvo kada se čovjek upusti u ovaj vid porodičnog traganja, još kad sve ide po programu mada se to rijetko dešavalo. Ali treba za to imati, ne samo veliku i čvrstu volju, nego i široko srce i tolerantnu dušu, bez materijalnog posmatranja koje se nameće kroz svakodnevne brige i probleme, tako da mnogi i ne obraćaju pažnju na ono najvrednije, duhovno najznačajnije, što premošćuje mnoge prepoznatljive epohe, veliku plemenitost, iskren humanizam i svijetle tačke tradicije kojima granice ništa ne znače. Dobra i loša djela, kao i greške koje pravimo u kratkom zemaljskom životu su ono što ostavlja neizbrisiv trag u vremenu i prostoru u kojem se krećemo i živimo. Iako je malen ovaj svijet, istorija jedne porodične loze nije nezanimljiva. U stvari, to je jedna široka lepeza, odnosa koji imaju svoje neobične, čudne, smiješne, ali ponekad i tužne strane. “KO SE STIDI SVOJIH PREDAKA NJEGA ĆE SE STIDJET I POTOMCI!

Rafet Hadžibulić Safet Hadžibulić

 

VIŠE O HADŽIBULIĆIMA MOŽETE PROČITATI NA BOŠNJAČKI DNK

Ubijeni Hadžibuliću u Srebrenici 1995. godine

Hadžibulići su veliko kolašinsko bratstvo, starinom iz rovačkog Trebaljeva, kaza ili kapetanija Kolašin. O porijeklu ovog bratstva, prepričavaju se dvije potpuno različite verzije, prenošene sa koljena na koljeno.

I verzija

O porijeklu hadžibulskog bratstva, historijski je zapisana u mnoge drevne Carigradske knjige, koje sačuvaše afirmisanu sadržinu. Po tim Carigradskim zapisima, nekog oficira turskog porijekla, spremi Carigradska vlast da službuje u daleku i brdovitu Crnu Goru. Nakon što je došao u ovu zemlju oficir se brzo zagleda u primamljivu i kršnu Crnogorku. No slično je bilo i na drugoj strani. Kršnoj Crnogorki dopade se zgodan i lijep turski oficir, pa je objeručki prihvatila njegovu ljubavnu ponudu. Za kratko vrijeme stvoriše mješovit brak, pun obostrane ljubavi. Kako običaji tadašnji nalažu Crnogorka je putem službenog vjenčanja, dobrovoljno prihvatila muževu religiju. U ovom slučaju bio je to islam. Od tog vjenčanog čina, pa do u nedogled budućnosti, njena bliža rodbina, a onda i šire crnogorsko bratstvo prozvaše svoju odivu, imenom “bula”. U istini, ovaj se termin još od birvaktile odomaćio, baš na ovim kršnim terenima i predstavlja svaku pravoslavku koja se uda za muslimana i prihvati religiju islam za svoju vjeru. Da bi se oficir u potpunosti zadovoljio svojom ženidbom, on se religijski dopuni potrebnim sunetom, odvodeći kršnu Crnogorku na sveto mjesto Ćabu, ili religiski preciznije na sveto mjesto Hadž (u Mekki), obavljajući petu islamsku zapovjest.

Takav religijski boravak, kao i kod svih predhodnih krunisan je titulom hadžiluka. S toga proizilazi da je kršna Crnogorka, dobila status nove hadžinice. Nakon povratka sa Hadža i životnog boravka u Crnoj Gori, mladi krunisani bračni par ostvari očekivanu porodičnu prinovu, dobijajući sina nasljednika. Nažalost, nakon kraćeg vremenskog perioda neko pogubi turskog oficira na vojnom zadatku, ostavljući oficirovu hadžinicu sa maloljetnim sinom jedihnikom. Posle pogibije njenog muža ništa se znatnije nije promijenilo. Njena plemenska rodbina, pa i šire rodbinske mase i dalje su je prekorno prezirale sa dodatnim epitetom, “udovica bula”. Tako nametnut osori termin, lahkoćom se povezivao sa titulom hadža gradeći jezičku komparaciju iz koje se dobija plemensko prezime. Hadž bula-HADŽIBULA–sin- HADŽI-BULIĆ, potomci njegovog nasljednog poroda HADŽIBULIĆI.

Hadžibulići 1943. – Novi Pazar

II verzija

O porijeklu hadžibulskog bratstva, pisali su mnogi u novije doba. Uglavnom su to bile ugledne svjetske ličnosti ili državni činovnici koji su radili u crnogorskom okruženju. Zbog njihove vjerodostojnosti i verzije o takvu neprihvaćenu istorijsku verziju o hadžibulskom porijeklu potvrđuju se žustre oprečnosti od plemenskih svjedoka koji su duboko zakoračili u devetu ili desetu deceniju, a potpuno trezveno iznose očevu, đedovu, pa zbog dužine životnog vijeka i parađedovu ličnu ispovijest. Po njihovom svedočenju Hadzibulići su znatno starije pleme od onog što konzuli i drugi putopisci iznose u svojim knjigama. Stoga po njihovim izjavama, porijeklo Hadžibulskog brastva, u znatnoj mjeri se poklapa, sa svojom prvom
verzijom, iznetom za Turskog oficira ili njegovu ženidbu hadžibulskom porijeklu, poimenično ih pominjemo u ovoj rubrici.

– Ruski diplomata, Aleksandar. Državni konzul u Sarajevu.
– Engleski putopisac Artur Evans.
– Austrijski diplomata Simon, visoki konzul u Sarajevu.
– Francuski čuveni putopisac Gaston Gavre.

Svi su ovi činovnici doslovice pisali i objavljivali građu kroz tadašnje stanje crnogorskih plemena, koja su na svojoj dobrovoljnoj osnovi primala islamsku religiju. Za takav religijski korak većina se pravdala kroz svoju pohlepnu pobudu za boljim i pripsanijim životom sa tadašnjim agama i begovima. Po ovoj činovničkoj verziji, Hadzibulići se direkno svrstavaju u potomke islamizovanih crnogorskih plemena, (Rovčana i Bulatovića) nekada nastanjenih u oblasti kolašinskog Trebaljeva. Ova verzija o porijeklu hadžibulskog plemena, nije dobila potvrdnu istinu od većine hadžibulskog bratstva koje se nalazi prosuto po bijelom dunjaluku.

Stoga je ovakva iznešena verzija od pomenutih činovničkih autora, anulirana i odbačena, naročito od onih koji žive u egejskom Izmiru, a važe za odlične poznavaoce hadžibulske istorije i njihovog istorijskog porijekla.

Pjesma o Zejnilu Hadžibuliću i Kralju Nikoli

Oj čestiti knjaz Nikola 
Od ostanka imal dogovora
Da živimo na ognjišta naša
Što djedovi ostaviše nama
“Ja ću tebi dobar savjet dati,
Bjež te prije da vas kiša ne bije
Sad su došla još teža vremena
Za te lično i za vaša plemena
Među nama vama mjesta nema
Bjež te prije da vas kiša ne bije.
Skoči Zejnil na noge lagane
Doviđenja crnogorski kralje.
Ode Zejnil redom pro planina,
Pa dolazi svome Trebaljevu
Pred bijelu kulu Od kamena
Čekala ga sva redom plemena
Pa im Zejnil selam navalijo
Čujte meni moja braćo draga
Moja braćo od raznih plemena
za čekanje nemamo vremena.
To poruči nama kralj Nikola,
Za svakoga ko se Bošnjom zove.
Sad krenuše sva naša plemena.
Žao jeste ali čare nije
Ostaviti sve najmilije.
Ostaviti luke i čitluke
Što dedovi ostaviše njima
Nasred sela groblje bilo.
U to groblje svak po nekog ima
Neko agu, majku ili braću
U tom groblju i grobovi plaču
Jer ih niko posetiti neće
Ni na Bajram donijeti cvijeće.
Sad krenuše preko brda i planina
Da potraže đe ko kog ima.
Neko ode Rogatičkom kraju.
Neko ode ka Pazaru gradu
Neko ode peške Carigradu.
Kolašine grade ljepote
Kolašine grade sramote.
Šta uradiste u loša vremena
Isteraste sva naša plemena.

Poznati:

Sulejman Hadžibulić – sin Hadži Bule (Rovčanin), osnivač Hadžibulića

Zejnil Hadžibulić – oficir odbrane Kolašina 1878.

šehid Jusuf (Jule) Hadžibulić  – komandanti muslimanske milicije za Boljhanin, Zimnicu i Bistricu

Smail Hadžibulić – politički disident osuđen na robiju od strane komunističke vlasti

Javite nam ko su poznati Hadžibulići u historiji

 

Genetska rodbina:



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Džeraldina Delić: Čovjek je hram (iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“)

Čovjek je hram priča iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“- autor Džeraldina Delić   Ljepota življenja je u različitostima i poštovanju različitosti. Mnogo je primjera, a jedan od njih je bijeli tanjir od porculana...
by Redakcija
0

 
 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta: Vilenjak

Said Šteta   VILENJAK     Zavlačio je kratke prste ispod jastuka i pokupio sve uzdahe što je čuvala k’o perle crne tiho, koračao je na svojim  željama,  da ne bi šuškale ostavio je nade umjesto svile ...
by Redakcija
0

 

 

Božidar Proročić: Razgovor sa Brahom Adrovićem

RAZGOVOR O KULTURI SA BRAHOM ADROVIĆEM KNJIŽEVNIKOM IZ BERANA Razgovarao: Božidar Proročić Gospodine Adroviću, rođeni ste u Donjoj Vrbici, (Bihor) kraj iz kog su potekli mnogi poznati pisci. Šta je za Vas značila knjig...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Željko Sekulović: ”Treba mi riječ”

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE ŽELJKA SEKULOVIĆA ,,TREBA MI RIJEČ” Piše: Božidar Proročić Željko Sekulović je svojom prvom zbirkom poezije ,,Treba mi riječ” zakoračio u poetski svijet svojih misli i snoviđenja. Na samo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona