Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

5. Januara 2020.

Izabrana djela Radovana Zogovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Prof. dr Draško Došljak

 

 

IZABRANA DJELA RADOVANA ZOGOVIĆA

(Radovan Zogović: Izabrana djela , Poezija, tom 1; Proza, tom 2; Postajanje i postojanje, tom 3; priredili: Pavle Goranović, Maja Malbaški, Tijana Rakočević, Mirka Zogović, CID , ZUNS, Podgorica 2019)

 

„Kako da zaspim? Kud budan da pogledam?“ (Radovan Zogović)

 

„Zaista si dobro učinio“ – piše 1969. godine Mihailo Lalić u jednom pismuRadovanu Zogoviću – „što si ovako dobru knjigu napisao! Ne znam šta prije da pohvalim. I pljuskovi i pejzaži i karakteri i dijalozi  –  sve je odlično skrojeno. Našao sam i desetak vrlo lijepih riječi čije značenje mogu samo da naslutim. Priznajem im prednost i u drugim pravcima, a pri tome –  to je čudnovato  –  ne osjećam zavist kakvu osjećam kad kod nekih drugih pisaca kad nađem nešto što mi se mnogo dopada“. Ove rečenice jasno ukazuju međusobne odnose dva velika crnogorska pisca, ali i Lalićevu književnu ocjenu Zogovićevoga djela.

Pedeset godina nakon ovoga Lalićevoga pisma, dva crnogorska izdavača – CID i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica – objavila su izabrana djelaRadovana Zogovića (1907 – 1986), u tri knjige. Priređivači su: Pavle Goranović, Maja Malbaški, Tijana Rakočević i Mirka Zogović. I kao što je veliki Lalić te godine bio obradovan Zogovićevom knjigom svi istinski ljubitelji dobre literature obradovani su, krajem 2019. godine, ovim izborom iz književnog djela velikana pisane riječi Radovana Zogovića.

Prvi tom ovoga troknjižja sadrži izbor iz Zogovićeve POEZIJE, sa sljedećim cjelinama: „ Plameni golubovi (1937)“, „Prkosne strofe (1947)“, „Artikulisana riječ (1965)“, „Lično, sasvim lično (1971)“, „Žilama za kamen (1969)“, „Povremeno zauvijek (1985)“, „Susret za sjutra (1985)“, „Došljaci – pjesme Ali Binaka (1958)“, „Mleci (1964)“, „Knjažeske kancelarije (1969-1973)“, „Majakovski u metro-stanici  ‘Majakovski’ (1974)“, „Petrograd i natrag ili šta je sve Austrija preuzela uz Njegošev povratak sa zavladičenja u Rusiji (1982)“.

U drugom tomu je objavljena izabrana Zogovićeva proza: PRIPOVIJETKE („Starinska priča“, „Mlin“, „Ispovijest Dragoljuba Plaovića“, „Oslobođenje ličnosti“, „Pejzaž” s psima i ranjenikom“, „Anamneza“, „Nedovršena polemika“, „Savjest“); HRONIKA VELJKA OSTOJIĆA(„Očevi i osvete – Prva hronika Veljka Ostojića“,“Djeca i djetinjstvo – Drugahronika Veljka Ostojića“, „Tuga i svetovi – Treća hronika Veljka Ostojića“); SMRTI MARTA KRŽANIĆA („Prva smrt Marta Kržanića“, „Druga smrt Marta Kržanića“, „Četvrta smrt Marta Kržanića“) i KOŽUH S POLA RUKAVA.

 

Treći tom knjige nosi naziv „POSTAJANJE I POSTOJANJE“ (priredila Mirka Zogović), naslovljen po istoimenoj, uvodnoj, ličnoj Zogovićevoj prozi. Pored ove uvodne Zogovićeve ispovijesti, u kom je dat njegov životopis, tu su i eseji i studije: „Radovan Zogović o sebi i svom književnom djelu“, „Bilješke o Andriću“, „O Kosti Racinu i jednom književnom večeru“, „O Radovanu Vukoviću“, „Lirska hronika“,„Uzgredna zabilješka“, „Istinita istorija 1“, „Istinita istorija 2“, „Neodoljivi trenutak“,“Neprikosnovenost skandiranja“, „Samoga sebe više ne poznajem“, „Priznanje“, „Zapis o golubu“, „Iz dnevničkih bilježaka“, a tu je i „IZBOR IZ PREPISKE“ ( „Porodična pisma“ i „Prepiska s piscima“). Na kraju je i  razgovor „O nezaobilaznom, usputno“ koji je vodila mr Aleksandra Vuković s Mirkom Zogović, Radovanovom kčerkom.

U ove tri luksuzno opremljene knjige sabrana su, po izboru priređivača, najznačajnija poetska i prozna Zogovićeva djela, kao i  njegovi ogledi i studije. Ove knjige nam pružaju mogućnost iščitavanja i usvajanja neprolazne Zogovićeve poezije, čiji poruke jesu i „artikulisana riječ i prkosne strofe, ali uvijek i žilama za kamen“. I ne samo to, one pružaju i uvid   u potpunije sagledavanje Radovanovog života.

Posebno interesovanje će pobuti iZogovićeva „Prepiska s piscima“. Naročito sa Miroslavom Krležom i Mihailom Lalićem. Posebno sa Lalićem, koji u jednom pismu (1970) odgovara Zogoviću: „Tek danas sam završio čitanje Crnogorskih epskih pjesama;trebalo je prije, znam, ali meni u posljednje vrijeme sve zakašnjava i sve više… Lijepu si knjigu napravio!… Bez obzira da li će ti to biti priznato sad ili poslije, izrično ili prećutno, ti si se sjajno odužio onome što smo imali najljepše u prošlosti, a možda mi i nemamo ništa drugo osim prošlosti“.

I kao što se Radovan Zogović svojim djelom „odužio onome što smo imali najljepše u prošlosti“, tako se i crnogorski izdavači (CID i ZUNS) ovim knjigama odužuju Zogoviću, prisjećajući se, možda, onih njegovih rečenica: „Mane Crne Gore ne volim koliko ni svoje lične, ali Crnu Goru ne mogu ‘prepisati’ nekome drugom, kao što ni svoju sudbinu ne mogu drugom ‘prepisati’…“

Čestitke izdavačima i priređivačima! A, Zogović je, već, rekao:

„Ali ja sam htio da vama pričam o drugom,

a srce moje, kada vas čuje, mene ne pita.

Ne, neču čitati pjesme, neću ni mišljenje o njima,

neću ni štivo, ni autogram  –

tek da vam pričam, da me čujete,

vi mene,

ćutke

i ja

sam sebe da čujem…“

„Sud o književnom djelu“ – davno je zapisano – „ nije mehaničko davanje ocjena: petica, trojka, kolac. On treba da bude umno i ačno tumačenje djela, sposobnost da se otkrije njegov socijalni smisao, njegova estetska neponovljivost, mjesto u razvitku književnosti“. Dosta je književnih sudova dato o Zogovićevom djelu (Marko Vešović, Miroslav Đurović, Milorad Stojović, Olga Vojičić-Komatina, Vasilije Kalezić, Velizar Bošković, i dr), a ove knjige će biti podstrek za dalja i dublja naučna sagledavanja njegovoga stvaralaštva.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Šefkija Borančić o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Šefkija Borančić   Uz  zbirku poezije: „Žena bez kišobrana“ Anele Fetić   Anela Fetić u mnogo čemu dijeli sudbinu Bihora i Bihoraca-Bošnjaka. Rodnog mjesta Kradenika, te prekrasnog okoliša, pitomih uval...
by Redakcija
0

 
 

Dženis Šaćirović o ”Stazama ljubavi” Hadije Nuradinović

,,Stazama ljubavi“ u poetskom izražaju Hadije Hady Nuradinović   Hadija Hady Nuradinović je sandžačka i bošnjačka pjesnikinja koja živi i stvara u Novom Pazaru. Rođena je 1960. godine u Tutinu. Po zanimanju je predu...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta o zbirci poezije ”Žena bez kišobrana” Adele Fetić

Osvrt na zbirku poezije Anele Fetić ”Žena bez kišobrana”   Zanimljivo je da je zbirka poezije “Žena bez kišobrana” došla u moje ruke putem portala za kulturu Avlija.me sa kojim godinama sarađujem, a da p...
by Redakcija
0

 

 

Dr Ana Stjelja o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Dr Ana Stjelja   DUHOVNI BEG U „DVORCE ZIKRA I DOVE” Tragom zbirke poezije „Žena bez kišobrana” Anele Fetić     Zbirka poezije „Žena bez kišobrana” autorke Anele Fetić, suptilni je pesnički proplam...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Sanela Halković o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Poetska zbirka “Žena bez kišobrana” autorice Anele Fetić   Valja početi od početka. Od naslova. Ne dešava se često da naslov tako potpuno i jasno oslikava cijelu zbirku, kao što je to slučaj sa ovom poetskom z...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange