Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

16. Februara 2018.
 

Kratak osvrt na magazin Diwan

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Piše: Indira Jašarević Čandić

Kako nas ratna razaranje i izbjeglištvo, stradanja i smrti mogu inspirisati i iznjedriti najbolje pisane riječi pretočene u knjige poezije, romane, priče, pokazuje novo izdanje Diwana koje je izašlo prije nekoliko dana iz štampe.

O Srebrenici!

Srebrenica je svojom tugom zauzela prvo mjesto u književnosti naših prostora, mjesto za koje smo, poslije Drugog svjetskog rata mislilu da će biti srećom zaboravljeno.

Srebrom okovana, prirodom obdarena, po dobrim domaćinima poznata, radnim merhametli ljudima zakićena, a opjevana kao najveća tuga i sramota 20. vijeka.

Ta Srebrenica je ušla u književnost kao rana savremene civilizovane Evrope, svijeta.

Takav jedan vid književnog izražaja jeste i poezija i proza pisaca sa prostora bivše Jugoslavije i onih koje nazivamo dijaspora, smješten  u Diwan magazin.

Ljudi od pera, većinom afirmisani pisci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i okruženja su svoju bol i sućut pretočili u pisanu riječ u zbirku poezije ,,Sjene smo srebrene“, zatim ,,Dnevnik jednog emigranta“ koji piše i opisuje svoj život u izbjeglištvu Hodo Katal kroz poeziju. On piše iz duše izbjeglice koji je napustio svoj dom, rodni kraj zbog ratnih golgota i došao u tuđu zemlju u sobu osamljenog čovjeka koji sa njenog prozora posmatra ulicu na kojoj je čitav svijet u malom. On opisuje ljude, njhove izraze lica, držanja, pokrete. Razmišlja o njima i poredi stanje njihovog razloga boravka na ulici ili trgu grada Berlina sa dešavanjima u svojoj zemlji. Piše o prekinutim nitima sa rodbinom i njegovom osjećaju napuštenosti. Te godine 1996. i ostalih godina malo prije i poslije čovjek je bio samo broj koji se prebrojavao i upisivao u svjetske račune. Zatim, Katal piše o zavičaju, Sandžaku i ljudima prošlosti i sadašnjosti, događajima i osjećajima. Poeziju ciklusa Riječi potpisuje 2014. godina. Od svog na svome do izbjeglice, pa opet na svom ognjištu Katal prati kroz poeziju sebe i sve oko sebe na način realnog poete, bez iluzija i uljepšavanja, što je nažalost i bila i danas je gorka stvarnost ovih naših prostora.

Murat Baltić u ,,Kako preći preko“ o književnom opusu Ismeta Rebronje

O ovom opusu se može dosta pisati i govoritii zaslužuje posebno samostalno mjesto, te ja ne bih više ništa kazala, osim, da treba čitati Rebronju i one koji su ga voljeli kao pisca i čovjeka, a naposljetku, posvetili mu pisane redove, kao simbol uvažavanja i čuvanja od zaborava ako dođe do utihnuća, nadajmo se da će Ismet Rebronja zauvijek živjeti i biti čitan, shvatan, da ili ne.

,,Ismetova poezija nije tek tako svima čitljiva i dostupna, ali oni koji znaju pronaći će u njegovim stihovima veliku riznicu riječi i još više će uvidjeti njihovu ljepotu. Stoga čitanje njegove poezije nije samo uživanje, već i privilegija.

Na kraju, od naših života i od nas, ostaje samo priča, a Ismet je uspio da tu priču davnih nam predaka produži i ustupi nam je skoro izvornu.” – piše Murat Baltić.

 

Novi Diwan je štampan na bosanskom jeziku.

Glavni i odgovorni urednik Almir Mehonić.

Zamjenik urednika Sead Ramdedović

Tehnički urednik Almir Rizvanović

Recezent „Dnevnik jednog emigranta“ Doc. dr. Nadija Rebronja

Lektura „Dnevnik jednog emigranta“ Safet Sijarić

Tehnički saradnik na „Sjene smo srebrene“ Midhat Hajrović

Izdavač Diwan a.s.b.l. & Literalni klub Husein Bašić, štampano u Luksemburgu 2018. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

UNIVERZITET ”HADŽI ZEKA” PEĆ: Upis studenata i na bosanskom jeziku

Prijemni ispit na bosanskom jeziku će se održati 25. 07. 2018. prema sljedećem rasporedu: Fakultet biznisa 25. 07. 2018 u 09:00 časova i Fakultet za menadžment u turizmu, hotelijerstvu i okoliša 25. 07. 2018. u 12:00 č...
by Redakcija
 

 
 

Refik Bulić: ISPOVIJEST SELIMA SMAJKIĆA, PISARA KADIJE LUKAVIČKOG

Svakoga dana pohodim ovo mjesto, kao da me čudne neke sile njemu privlače. Rijeka je ova postala neodvojiva od mojih misli. Visoka stijena nad rijekom se izdigla, pod njom voda se pjeni, poskakuje, u njoj zrake se lome sunče...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Bajram komšija Miraleme

Dušan Dojčinović     BAJRAM KOŠIJA MIRALEME     Bajram komšija Miraleme Neka ti poslije, posnog ramazana, Kuća uvjek bude, puna djece Ni pusta, ni sama.   Neka ti se odžakom, dim ko’ Bajrak vij...
by Redakcija
 

 

 

Vek od objavljivanja novele „Amerikanka“ Jelene J. Dimitrijević

U Ediciji „Riznica“, dr Ana Stjelja priredila je i objavila novo reizdanje srpske književnice Jelene J. Dimitrijević (1862  ̶  1945)  ̶  novelu „Amerikanka“ i to povodom  jubileja – 100 godina od prvog izdanj...
by Redakcija
 

 
 

Historija Foče : ŠEJHU-L-ISLAM MUSTAFA-EF. BALI-ZADE (BALIĆ)

2006. godine Preporod je objavio članak pod naslovom ”Bošnjaci su imali dva šejhu-l-islama!”. Predstavili su, kod nas, potpuno zaboravljenog Bošnjaka šejhu-l-islama Mustafa-efendiju, sina Sulejmanova, sina Jusufova, Ba...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona