Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

16. Februara 2018.
 

Kratak osvrt na magazin Diwan

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Piše: Indira Jašarević Čandić

Kako nas ratna razaranje i izbjeglištvo, stradanja i smrti mogu inspirisati i iznjedriti najbolje pisane riječi pretočene u knjige poezije, romane, priče, pokazuje novo izdanje Diwana koje je izašlo prije nekoliko dana iz štampe.

O Srebrenici!

Srebrenica je svojom tugom zauzela prvo mjesto u književnosti naših prostora, mjesto za koje smo, poslije Drugog svjetskog rata mislilu da će biti srećom zaboravljeno.

Srebrom okovana, prirodom obdarena, po dobrim domaćinima poznata, radnim merhametli ljudima zakićena, a opjevana kao najveća tuga i sramota 20. vijeka.

Ta Srebrenica je ušla u književnost kao rana savremene civilizovane Evrope, svijeta.

Takav jedan vid književnog izražaja jeste i poezija i proza pisaca sa prostora bivše Jugoslavije i onih koje nazivamo dijaspora, smješten  u Diwan magazin.

Ljudi od pera, većinom afirmisani pisci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i okruženja su svoju bol i sućut pretočili u pisanu riječ u zbirku poezije ,,Sjene smo srebrene“, zatim ,,Dnevnik jednog emigranta“ koji piše i opisuje svoj život u izbjeglištvu Hodo Katal kroz poeziju. On piše iz duše izbjeglice koji je napustio svoj dom, rodni kraj zbog ratnih golgota i došao u tuđu zemlju u sobu osamljenog čovjeka koji sa njenog prozora posmatra ulicu na kojoj je čitav svijet u malom. On opisuje ljude, njhove izraze lica, držanja, pokrete. Razmišlja o njima i poredi stanje njihovog razloga boravka na ulici ili trgu grada Berlina sa dešavanjima u svojoj zemlji. Piše o prekinutim nitima sa rodbinom i njegovom osjećaju napuštenosti. Te godine 1996. i ostalih godina malo prije i poslije čovjek je bio samo broj koji se prebrojavao i upisivao u svjetske račune. Zatim, Katal piše o zavičaju, Sandžaku i ljudima prošlosti i sadašnjosti, događajima i osjećajima. Poeziju ciklusa Riječi potpisuje 2014. godina. Od svog na svome do izbjeglice, pa opet na svom ognjištu Katal prati kroz poeziju sebe i sve oko sebe na način realnog poete, bez iluzija i uljepšavanja, što je nažalost i bila i danas je gorka stvarnost ovih naših prostora.

Murat Baltić u ,,Kako preći preko“ o književnom opusu Ismeta Rebronje

O ovom opusu se može dosta pisati i govoritii zaslužuje posebno samostalno mjesto, te ja ne bih više ništa kazala, osim, da treba čitati Rebronju i one koji su ga voljeli kao pisca i čovjeka, a naposljetku, posvetili mu pisane redove, kao simbol uvažavanja i čuvanja od zaborava ako dođe do utihnuća, nadajmo se da će Ismet Rebronja zauvijek živjeti i biti čitan, shvatan, da ili ne.

,,Ismetova poezija nije tek tako svima čitljiva i dostupna, ali oni koji znaju pronaći će u njegovim stihovima veliku riznicu riječi i još više će uvidjeti njihovu ljepotu. Stoga čitanje njegove poezije nije samo uživanje, već i privilegija.

Na kraju, od naših života i od nas, ostaje samo priča, a Ismet je uspio da tu priču davnih nam predaka produži i ustupi nam je skoro izvornu.” – piše Murat Baltić.

 

Novi Diwan je štampan na bosanskom jeziku.

Glavni i odgovorni urednik Almir Mehonić.

Zamjenik urednika Sead Ramdedović

Tehnički urednik Almir Rizvanović

Recezent „Dnevnik jednog emigranta“ Doc. dr. Nadija Rebronja

Lektura „Dnevnik jednog emigranta“ Safet Sijarić

Tehnički saradnik na „Sjene smo srebrene“ Midhat Hajrović

Izdavač Diwan a.s.b.l. & Literalni klub Husein Bašić, štampano u Luksemburgu 2018. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Avlija na 9. Internacionalnom sajmu časopisa u Istanbulu

Avlija na 9. Internacionalnom sajmu časopisa u Istanbulu   Danas je svečano otvoren 9. Internacionalni sajam časopisa u Istanbulu, koji će trajati do 13. maja. U hali stanice Sirkeci izloženo je 500 časopisa iz Afga...
by Redakcija
 

 
 

Objavljen 18. broj časopisa Avlija

Objavljen 18. broj časopisa ‘’Avlija’’ koji na 270 strana donosi novu i prevedenu prozu i poeziju kao i brojne druge radove: R A Z G O V O R I Ana Stjelja: Moje opredeljenje je dobar i častan čovek, a ne odakle je ne...
by Redakcija
 

 
 

Refik Bulić: Začarana rijeka

Jednom davno, tako davno da se i Beranov djed jedva sjeća toga vremena, tiho je tekla rijeka Toplica i pokretala desetak vodenica raspoređenih na nekoliko kilometara riječnog toka. Beranov djed se malo sjeća toga vremena, k...
by Redakcija
 

 

 

Mešino bockanje – aforizmi Mehmeda Meše Delića

*Puno studenata pada na ispitima. Proklete plave koverte… *Ko će kome nego svoj svome da dođe do – DIPLOME! *Omladina je naše najveće bogatstvo. Već nekoliko godina imamo dobar izvoz! *Odem na Zapad – sve mi paš...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Kino Bosna” Zlatka Lukićića

Kako odavno nisam čitala neki dobar i pametan prozni uradak, predstavljen na Digitalnim knjigama, a nešto malo bolje poznavajući autora Zlatka Lukića, odlučih da to ovog puta, bude roman, jedan iz njegove trilogije, naslov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona