Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

18. Septembra 2015.
 

Lidija Đurkovska: O novoj knjizi dr Zećira Ramčilovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: BOŠNJACI U MAKEDONIJI TOKOM XX VIJEKA SA POSEBNIM AKCENTOM NA KULTURU I PROSVJETU

 

U maju 2014. godine iz štampe je izašla knjiga „Bošnjaci u Makedoniji tokom XX vijeka sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu“ od autora Doc. dr Zećira Ramčilovića. Knjiga ima 402 stranice i strukturno je podijeljena na predgovor, uvod i pet poglavlja, zaključak, skraćenice i bibliografiju. Ovaj rad je rezultat obemnog istraživačkog rada i aktivnosti Dr Ramčilovića, koji se usudio po prvi put da istraži i rasvjetli historijske pojave i procese vezane za Bošnjake u Makedoniji. Ovo naučno djelo je, ustvari, dorađena i dopunjena doktorska disertacija odbranjena na Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije.

Lidija Đurkovska

Lidija Đurkovska

Prema tematici, knjiga spada u grupu historiografskih djela koja se bave kulturno – prosvjetnom problematikom, konkretno historijom, kulturom i prosvjetom Bošnjaka u Makedoniji u XX vijeku.

Proučavanje navedene problematike ima širi značaj, jer ovaj narod sa svojim civilizacijskim, kulturnim i prosvjetnim dostignućem je imao utjecaj na opšti historijski i kulturno – prosvjetni razvoj u Makedoniji, posebno u XX vijeku. U okviru makedonske historiografije dosad nije objavljen monografski rad ove problematike za ovaj historijski period, već je za njih pisano i istraživano parcijalno i u okviru obrade drugih pitanja i problema. Ovo osobito važi za ključne historijske procese i kulturno – prosvjetne događaje vezane za svakodnevni život Bošnjaka u Makedoniji, kao i percepciju značajnijih historijskih procesa, dešavanja, naseljenih mjesta, ličnosti i institucija u kojima su djelovali.

U knjizi, autor je usmjeren na dokumentiranu analizu historijske geneze Bošnjaka u Makedoniji, sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu u mirno vremenskim periodima prošloga vijeka. Izučavajući ovu problematiku može se pratiti utjecaj Bošnjaka na život u Makedoniji nakon njihovog doseljavanja, ali mogu se prtaiti i ostale pojave i procesi, kao i pridones bošnjačkog naroda za prosperitet makedonske države.

Kao naučnu potkrepu teksta knjige, dr Zećir Ramčilović upotrebljava veliki broj neobjavljenih i objavljenih arhivskih materijala i obemnu historiografsku literaturu, ne samo makedonske, već i strane proviniencije.

U Predgovoru, autor sublimira društveno – ekonomske uslove i položaj Bošnjaka tokom XX vijeka.

U produžetku, u slijedećem poglavlju, naslovljenom kao Uvod, Zećir Ramčilović daje historijski pregled događaja na Balkanskom poluostrvu koji su značajni za temu, a locirani su krajem XIX vijeka. Ovdje razrađuje ulogu velikih evropskih sila i stanje Osmanlijske Imperije kao razlog za velika migraciona kretanja balkanskih naroda. Zatim se osvrće na položaj Bošnjaka u Osmanlijskoj Imperiji u korelaciji sa njihovim položajem u Makedoniji, ukazujući i na odnose susjednih država.

U prvom poglavlju: Etnogeneza Bošnjaka je obrađen historijski kontinuitet bošnjačkog naroda i uvid u historijsku genezu rađanja i formiranja bošnjačke nacije, jezika, imena i identiteta. Ovdje autor vrši dubinsku analizu u razjašnjavanju historijskih tema vezanih za etnogenezu bošnjačke nacije u prošlom vijeku i njene težnje za stvaranje moderne i savremene nacije na Balkanu.

Etničke seobe i migracije Bošnjaka su predmet istraživanja u drugom poglavlju: Muhadžirska kretanja i naseljavanje Bošnjaka u Makedoniji. U kojem je razrađeno više vijekovno prisustvo Bošnjaka u Makedoniji, kao i razlozi za poznatu muhadžirsku krizu i njen odraz na cijelokupni život u Makedoniji.

U trećem poglavlju: Bošnjaci u Makeodniji od 1912. do 1941. godine razrađeni su Balkanski ratovi i Prvi svijetski rat, kao i sva vojna iskušenja sa neizbrisivim poslijedicama na političke, ekonomske, demografske i druge promjene za Bošnjake koji migriraju ponovo prema, ali i iz Makedonije prema Osmanlijskoj Imperiji, odnosno Turskoj. Nakon perioda vojnih razaranja i raseljavanja, u ovom dijelu je razrađen i položaj Bošnjaka u periodu između dva svijetska rata, gdje se Bošnjaci bore za svoju emancipaciju u društvu. Veoma analitički je prikazan njihov kulturni, prosvjetni i uopšte javni život u varadarskom dijelu Makedonije kao dio Kraljevine SHS / Jugoslavije.

U četvrtom poglavlju: Bošnjaci u Makedoniji od 1941 do 1991 godine, Dr Zećir Ramčilović analizira položaj Bošnjaka za vrijeme Drugog svijetskog rata i okupacije, kao i njihovo aktivno učešće u narodno – oslobodilačkoj borbi u Makedoniji. Nakon oslobođenja, u okviru nove Jugoslavije nisu ispunjena očekivanja Bošnjaka. Intenzivira se novi muhadžirski bran prema i preko Makedonije za Republiku Tursku, u potrazi za sigurniji društveni i ekonomski život. Bošnjaci u Makedoniji se doseljavaju sa ostalih jugoslovenskih prostora, najizaženije iz Sandžaka. Oni Bošnjaci koji trajno ostaju da žive ovdje, posljeratni period je veoma značajan za njihov prosperitet, a prije svega u poboljšanju uslova za život, obrazovanje, kulturu, kao i njihovu participaciju u društveno – političkom životu.

U petom poglavlju: Bošnjaci u samostalnoj i nezavisnoj Makedoniji razrađeno je novo stanje i uslovi Bošnjaka nakon raspada SFRJ i stvaranja nezavisne i samostalne Republike Makedonije, koja i sama u prošle dvije dekade prolazi niz veoma dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema. Kao demokratska država, sa promenama u Ustavu Republike Makedonije u 2001 godini, Bošnjaci kao dio bošnjačkog naroda postaju dio preambule Ustava sa drugim narodima koji žive ovdje.

U ovom poglavlju analiziraju se dokumenti i podaci bošnjačkih naseljenih mjesta sa hronološkim prikazom doseljavanja i novih životnih uslova. Poseban akcent se daje na grad Skoplje, gdje su Bošnjaci najviše skoncentrisani. Ista pažnja je posvećena i na seoske sredine gdje žive Bošnjaci koji se bave poljoprivredom, u kom procesu primaju i prenose svoja radna iskustva sa lokalnim makedonskim stanovništvom.

Autor u svim gore pomenutim poglavljima i odrdnicama dominantno mjesto daje problemu kulture i prosvjete Bošnjaka Makedonije tokom XX vijeka. Osim toga, on detaljno i potkrepljeno izvornim podacima i saznanjima sa terenskih istraživanja, daje izvornu sliku o demografskim podacima i naseljenim mjestima, osvrćući se na njihov položaj i samoorganizaciju, sa akcentom na kulturu i prosvjetu. Ono što je vrijedno pomenuti je činjenica da je Dr Ramčilović u ovom djelu uspjeo da procese i promjene iz prošlosti sagleda kao posljedicu danas čime ovo djelo dopire do današnjice i aktuelizira sve sfere života Bošnjaka u Makedoniji danas.

Na kraju u zaključku se sintetiziraju rezultati i saznanja do kojih je došao autor u toku istraživanja, a zatim slijede izvori i literatura koji su konsultirani u izradi djela.

Stil Dr Zećira Ramčilovića je jasan i čitljiv, bez nepotrebnih fraza i ponavljanja.

 

Lidija ĐURKOVSKA



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Predstavljamo: Vanja Rakonjac

VANJA RAKONJAC MEDIJSKI SIMBOL BIJELOG POLJA   Piše: Božidar Proročić   Postoje oni skromni, tihi, poslenici medija koji otvore vrata mnogima. Pripremajući priloge, pišući reportaže, snimajući okom kamere ant...
by Redakcija
0

 
 

NAGRADA „TIPAR“ NINUSU NESTOROVIĆ

34. Dani humora i satire “Vuko Bezarević”         NAGRADA „TIPAR“ NINUSU NESTOROVIĆU Nagradu „Tipar“ za 2020. godinu dobio je Ninus Nestorović za knjigu „Bože, uprosti nam“ (Prometej, 2020)       Nagr...
by Redakcija
0

 
 

Objavljen 22. broj časopisa Avlija

Čitajte u 22. broju časopisa AVLIJA razgovore sa piscem Ismetom Bekrićem, slikarem Aljom Smailagićem i predsjednikom Islamske zajednice Luksemburga Farukom Ličinom, eseje Alja Smailagića, Nejle Kalabušić, Jasne Šamić,...
by Redakcija
0

 

 

Ani Stjelji nagrada ”Vojislav Ilić Mlađi” za najbolju dečiju pesmu

Ovogodišnja nagrada „Vojislav Ilić Mlađi“ koju dodeljuje Centar za kulturu „Vojislav Ilić Mlađi“ iz Žabara za najbolju dečiju pesmu pripala je književnici Ani Stjelji za pesmu Kad bih bio Petar Pan. . KAD BIH BI...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Nermin Begović: Slaven

Nermin Begović   SLAVEN   „Bijaše nekoć u zemlji Usu čovjek po imenu Job. Bio je to čovjek neporočan i pravedan: bojao se Boga i klonio zla.“. Ovako počinje priča o Jobu, čovjeku koji je imao silno bogatstvo ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona