Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Promocije

26. Maja 2021.

Novi roman Miraša Martinovića ”Teuta kraljica Ilira”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

U izdanju Lokalnog javnog emitera Radija Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije nedavno je objavljen roman Teuta kraljica Ilira poznatog crnogorskog pisca Miraša Martinovića, dobitnika Međunarodne nagrade Zlatni zmaj za 2020. godinu, koju  dodjeljuje Regionalni festival fantastične književnosti – REFESTICON, koji se prošle godine odvijao u znaku drevnih Ilira. Knjigu ispred izdavača potpisuju: dr Andrijana Rabrenović i MA Kemal Musić, a urednik izdanja je Dragić Rabrenović. Knjiga je objavljena u sklopu 8. Regionalnog festivala fanastične književnosti REFESTICON, čiji je pokrovitelj Ministartsvo kulture Crne Gore. U izjavi koju je dao za medije, a povodom objavljivanja ovog Martinovićevog krunskog djela, autor kaže:

Miraš Martinović

– Radi se o izdanju  koje je urađeno baš onako kako sam želio i zamišljao. Posebno mi je i važno i drago što je knjiga objavljena  pod motom drveni Iliri, pod kojim je tekao prošlogodišnji festival REFESTICON, pa je trebalo da bude objavljena u toj godini. No, objavljivanje je pomjereno za nekoliko mjeseci i nosi ovu godinu kao godinu izdanja.

Poznati uslovi i događanja su to učinili, ali to ne smeta, radi se o vječno intrigatnoj, gorućoj i živućoj temi, kojoj vrijeme ne oduzima na aktulnosti. Tema Ilira je intrigantna i za naučnike i pisce. Taj nestali narod, koji je živio na ovim našim i znatno širim prostorima Balkana i Mediterana, zagonetka je koja intrigira maštu i pažnju. Iako okupiran od Rimljana, uništavan, zatiran, taj narod nije mogao faktički i fizički nestati. Njegovi korijeni žive u onima koji i danas žive na ovoj zemlji, a materijalna kultura ima vidljive tragove: ostaci zidova, nekropola, predmeta kojima su se služili u svakodnevnom životu, nađeni na brojnim arheološkim lokalitetima. Tu su i tumuli, poznati način sahranjivanja kod Ilira, i danas prisutni na mnogim poljanama i brdima ove i susjednih zemalja. Kada je primorski dio u pitanju, ostaci materijalne kulture ovog naroda prisutni su u Dalmciji i jugoističnoj jadranskoj obali. Ovdje prije svega mislim na gradove Olcinium (Ulcinj) gdje su i danas vidljivi ostaci ilirskih zidova, a njihova materijalna kulura je posebno prisutna u pojasu Bokokotorskog zaliva, konkretno današnjeg Risna, a nekadašnjeg Risiniuma ili Rizona, gdje grupa poljsko – crnogorskih arheologa predano radi po jedan ljetnji mjesec, preko dvije decenije. Ta arheološka kampanja je rezultirala brojnim arheološkim nalazima, među kojima i onom koji je u jednom danu donio četiri hiljade različitih apoena novca, najviše ilirskog sa likom kralja Balajosa, jednim od posljednjih ilirskih kraljeva, koji je imao i svoju kovnicu novca. A u našem jeziku sačuvane su stare ilirske riječi, što su naučno potvrdili lingvisti, a ja sam neke od njih probudio u mojoj knjizi.

 

Teuta, ilirska kraljica, prvosveštenica i ratnica, zapovjednca otpora protiv Rimljana, ličnost je koja zrači posebnom snagom, koja se osjeća i poslije 24 vijeka. U istoriji postoje ličnosti koje žive u legendi, a za ulazak u legendu, potrebni su posebni  propusti i privilegije, odrednice koje ne može izbrisati vrijeme. U brojnim legendama koje žive na prostoru Boke Kotorske, a dosta ih je i nigdje na svijetu na tolikom prostoru ne postoji toliko legendi, kao što je to taj prostor i ličnost kraljice Teute, živi junakinja moje knjige. Dva važna karakterna znaka su ključevi za koje su se legende otvorile, a to su njena hrabrost i ljepota. Ona je ratnica, vrhovni komandant, u nju se sabira sva snaga i nada njenog naroda. U mojoj knjizi ona prerasta u metaforu, otpor svim zavojevačima, primjer kako se brani svoja zemlja, te kako je onaj koji se brani uvijek u prednosti. To je jedinstven vid odbrane, oružjem koje je nepobjedivo, a to oružje su legende koje i danas žive, uprkos rimskim legijama i namjerama – da budu izbrisane one i narod iz čije se mašte rađaju. Koristio sam dostupne istorijske podatke, rimske istoričare, Livija, Apijana i Polibija. No, legende su bile živa materija, one su pulsirale neuništivom snagom, tražeći da ožive kroz riječ. One i ona kojoj su otvorile svoje kapije, kaže Martinović.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Promocija ”Enciklopedije Bošnjaka” Nazifa Veledara u Goraždu

Naučnu, kulturnu, historiografsku i svaku drugu duhovnu djelatnost prati odgovarajuća leksikografija, u vidu leksikona, rječnika, enciklopedija i drugih sličnih priručnika, u kojima se prati spomenuta produkcija. Nažalost...
by Redakcija
0

 
 

Objavljen ”Kovid dnevnik jednog učitelja” Matije Zorića

Kovid dnevnik jednog učitelja Iz štampe je izašla knjiga pod nazivom Kovid dnevnik jednog učitelja, autora Matije Zorića. Izdavač je Prosvjetna zajednica Crne Gore, recenzent profesorica Senada Đešević. Kao prosvjetni ...
by Redakcija
0

 
 

Izdavačka kuća Heliks: ”Viči tiše, bato” Ivone Bžezinove

Heliks je upravo objavio roman Viči tiše, bato, češke autorke Ivone Bžezinove. Ivona Bžezinova (1964), nagrađivana češka autorka, ubraja se u sam vrh savremenog evropskog stvaralaštva za decu. Odrasla je u gradiću Us...
by Redakcija
0

 

 

Američka ambasada za razvoj slobode medija u Crnoj Gori

Američka ambasada u Crnoj Gori je podržala projekat NVO Avlija ”Ovo je Slobodna Crna Gora – mediji za građane” koji će se realizovati narednih godinu dana, medijski partner je Radiotelevizija Pljevlja. Op...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Sačuvajmo energiju – zaštitimo prirodu

Ministarstvo kapitalnih investicija je podržalo šestomjesečni projekat ”Sačuvajmo energiju – zaštitimo prirodu” koji je kombinacija više akcija na edukaciji stanovništva o značaju očuvanja zdrave životne...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange