Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

28. Septembra 2018.
 

Peć: Promocija knjige “Književne studije akademika Alije Džogovića”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Džogovićeve književnoteorijske rasprave predstavljaju integralno djelo koje zaslužuje pažnju čitalaca, istraživača i znanstvenika kojima je prvenstveno ova znanstveno vrijedna knjiga i namijenjena – piše info-ks.net

U ponedjeljak, 24. 9. 2018. godine, u Kulturnom centru “Yunus Emre” u Peći, promovirana je knjiga “Književne studije” autora akademika Alije Džogovića koju je priredila dr. sc. Suada A. Džogović. Knjiga je štampana u okviru manifestacija ”Dani dijaspore” 2018. godine, subvencijom Ministarstva za dijasporu  i strateške investicije Vlade Republike Kosovo. Posredstvom ovog Ministarstva, dio štampanog izdanja biće distribuiran bibliotekama bošnjačkih udruženja u dijaspori. Pored članova porodice i prijatelja rahmetli Alije Džogovića, na promociji je prisustvovao zamjenik ministra Ministarstva za dijasporu i strateške investicije Vlade Republike Kosovo, gdin. Ćerim Bajrami, prof. dr. Redžep Škrijelj, inače recenzent ove knjige, ugledni bošnjački političar, gdin. Džezair Murati, bivša dugogodišnja načelnica Divizije za obrazovanje manjinskih zajednica u Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije Vlade Republike Kosovo, gđa. Enesa Kadić, renomirani umjetnik i biznismen iz Prištine, gdin. Afrim Etemi, prizrenski pisac, gdin. Miftar Adžemi, kao i brojne druge istaknute ličnosti sa Kosova i iz Sandžaka.  Moderator skupa, novinar Radio Kosova u Redakciji na bosanskom jeziku, gdin. Fadil Ibišbegović, otvorio je skup riječima akademika Džogovića, kojima, inače, i započinje ova knjiga. ”…Bošnjacima su potrebne knjige o Bošnjacima, o bosanskom jeziku i bošnjačkoj tradiciji, ‘o historiji koju treba ispravljati na svakom koraku’, jer je ona koju smo učili netačna, falsifikat, obmana, imala je za cilj da sve bošnjačko zbriše sa bošnjačke zemlje, da Bošnjake uvede u nacionalne i vjerske torove laži i mitologije – čak i genocidom… ”.   Gostima se prvenstveno obratio Ćerim Bajrami, ponovo ističući ogroman doprinos akademika Alije Džogovića medijskom, književnom, obrazovnom i kulturnom uzdizanju Bošnjaka Kosova i Sanzdžaka, kao i njihovom međusobnom povezivanju i upoznavanju. Prema njegovim riječima, sve se više osjeća gubitak ovog, do sada, najvećeg bošnjačkog  intelektualca sa ovih prostora. Također, na promociji je govorio i prof. dr. Redžep Škrijelj iz Novog Pazara, kao i brojni drugi gosti.  Na kraju skupa se svima najsrdačnije zahvalila prof. dr. Suada A. Džogović, koja je inače i priredila ovu izuzetno vrijednu knjigu. Na prvim stranicama knjige, Džogovićeva je uputila zahvalnost Ministarstvu za dijasporu i strateške investicije Vlade Republike Kosovo bez čije bi potpore štampanje ove knjige bilo otežano. Posebnu zahvalnost izrazila je recenzentu, prof. dr. Redžepu Škrijelju, čije su primjedbe i sugestije bile vrlo korisne u procesu nastajanja ove knjige. Također, iskrenu zahvalnost uputila je i zamjeniku ministra, Ćerimu Bajramiju, koji godinama izražava visoko poštovanje lika i znanstveno-književnog djela akademika Alije Džogovića, pridajući nesebičnu pomoć publiciranju neobjavljenih studija iz njegove bogate ostavštine. Prema njenim riječima, bez susretljivosti i podrške Bajramija, rukopis akademika Džogovića ne bi ugledao svjetlo dana. U Predgovoru ove knjige Džogovićeva naglašava da u književno-historijskom i književno-kritičkom proučavanju Džogović primjenjuje i druge znanosti kojima je vladao (filozofija, historija, filologija, etnologija i antropologija, religijske znanosti), čime u ovim opsežnim studijima ostvaruje sintezu raznih znanja. Iz tih razloga, kako dalje ističe, njegove književnoteorijske rasprave predstavljaju integralno djelo koje zaslužuje pažnju čitalaca, istraživača i znanstvenika kojima je prvenstveno ova znanstveno vrijedna knjiga i namijenjena. Ukazujući  na njene vrednote, prije svega na njenu znanstvenu funkciju i raznovrsnost, evidentnu čak i u samim naslovima i podnaslovima ovih studija, Džogovićeva ističe prisutnost različitih tema i motiva u čemu se prepoznaje filozofija književnosti, odnosno duhovna vrijednost kreativnog opusa akdemika Džogovića. Poseban događaj predstavljalo je video uključenje iz dijaspore kojom prilikom je govorio ugledni publicista i dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa ”Glas Sandžaka”, gdin. Šemso Agović. Prenosimo u cjelosti njegov govor.      ”Drage dame i gospodo, poštovani učesnici ove kulturne manifestacije, esselamu alejkum! Za vas koji me ne poznajete – ja sam Šemso Agović, rodom iz Bihora, već preko četrdeset godina živim u Sloveniji. Ovom prilikom želim mahsuz poselamiti Suadu i njene saradnike u realizaciji »Književnih studija« – gospodu Ćerima Bajramija i Redžepa Škrijelja. Ushićen sam pozivom da kažem par riječi o našem velikanu pisane riječi, akademiku Aliji Džogoviću. Imao sam tu sreću da sam sarađivao sa tim genijem i Čovjekom, te da sam bio njegov lični prijatelj dugi niz godina, od našeg prvog susreta. Stvaralaštvo Alije Džogovića na području književnosti je od neprocjenjive vrijednosti uopšte za književnu javnost, a naravno posebno za Bošnjake Sandžaka i Kosova. Lično smatram da su njegovi dometi najviši u oblasti poezije i književne kritike, odnosno književne analize. Kada govorimo o njegovim analitičkim ostvarenjima, moramo znati da je Alija Džogović bio u Bošnjaka pionir ove književne vrste, ili drugim riječima – on je bio taj koji je udario temelje toj umjetnosti. Do pojave Alije Džogovića kao književnog kritičara, bošnjački autori Sandžaka i Kosova – kao ni čitalačka publika – nisu imali meritornog kritičara i recenzenta, sa kojim bi kvalitetno korespondirali. A ta korespondencija je svakako nužna za vrednovanje i razvoj književnosti, kao i za lični i stvaralački rast književnika. Rahmetli Alija nas je napustio u punom radnom zamahu, zato je osjećaj praznine kod nas, koji smo od njega očekivali nova ostvarenja, bio ogroman. A onda nas je iznenadila radosna vijest, da je njegova kćerka Suada nastavila njegov rad i napravila pravi podvig izdajući zbornik Alijinih kritičkih eseja, odnosno analiza, vraćajući nam tako Aliju na velika vrata. Sretan je Alija na onom svijetu što ima Suadu; sretni možemo biti i mi! Kažem pravi podvig, jer znamo da je Kosovo mlada država, čiji razvoj danas neki iz okruženja opstruiraju na sve moguće načine. Pri tome naravno prva trpi kultura: iza visoko obrazovane, sposobne i vrijedne Suade ne stoji neko jako ministarstvo kulture, kao što su ministarstva u razvijenim zemljama, zato Suada mora raditi u vrlo skromnim uslovima i uz velike napore. Ali, uz pomoć Stvoritelja – i podrškom gosp. Ćerima Bajramija, uspjela je. Pred nama je plod njenog predalačkog rada, zbornik eseja pod imenom Akademik Alija Džogović – KNJIŽEVNE STUDIJE. Odabir recenzenta knjige bio je pun pogodak, jer je dr. Redžep Škrijelj vrlo darovit stručnjak, pjesnik i kritičar, nekada bliski saradnik sa rahmetli Alijom, sa kojim je bio i veliki prijatelj. Stoga bi bilo suvišno da ovdje govorim o sadržini knjige i eseja; radije ću nakratko iznijeti nekoliko stavova vezano za fenomen Alije Džogovića. Reći ću samo da visokoliterarni stil, kvalitet i dubina analiza u pomenutim esejima nalažu da ova knjiga bude obavezna lektira srednjoškolaca i studenata širom Balkana. Akademika Aliju Džogovića pamtimo kao svestrano obrazovanog entuzijastu, književnika i pjesnika, koji je književnošću i poezijom suvereno vladao u cjelini: ta umjetnost je za njega jedinstvena i povezana od antičkih vremena, srednjeg vijeka, renesanse, romantizma i realizma, pa sve do modernog doba. Uz veliki humanizam krasio ga je i prefinjen osjećaj za estetiku; ljubav i čovjekoljublje su također njegove opsesije. Žestoko se suprotstavljao nepravdi, nečovječnosti i zlu. Na strahote agresije na BiH i Kosovo u toku raspada bivše SFRJ odazvao se snagom razuma i umjetnika, što je posebno vidljivo u njegovoj analizi knjige L. N. Brkovića pod naslovom »Vrijeme demona«. Esej nosi naslov »Vrijeme demona i vrijeme ekstrema i obračun s njima«. Akademik Alija Džogović za svoju humanističku književnost zaslužuje najviše nagrade. A kao častan čovjek on bi sa indignacijom odbio Nobelovu nagradu; nemojte ga eventualno u budućnosti predlagati za nju. Alija je sam objasnio zašto – upravo u eseju »Vrijeme demona…«: Nobelova nagrada, posebno ona za književnost, apsurdna je. Osmišljena je na temeljima dinamita i noža, onome čime Lucifer uništava narode. Ta nagrada je više puta zloupotrijebljena u političke svrhe: dodijeljena je autorima za djela u kojima se promovira mržnja prema drugačijem čovjeku, prema drugačijoj vjeri, drugačijoj tradiciji. Bez eventualne Nobelove nagrade Alija Džogović ostaje u historiji kao častan čovjek, veliki književnik, naučnik  i humanista”, istakao je gosp. Šemso Agović.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

57 engleskih riječi koje trebate znati za rad na računaru

Већином старији људи, али богами и млађи, па чак и они који завршавају факултете не могу да се навикну на рад на рачунарима је...
by Redakcija
 

 
 

Poezija Žakline Mančić

Žaklina Mančić   More   Pred osvit zore, nemirno more. Posmatram talase. Nervozno kvase krotko kamenje. Lupaju o stenje, ritmicno, ljuto. Daleko, napucini, Sunce se, čini, trudi da probije oblak. Nejak, izmučen z...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: Avlija

Denis Kožljan   AVLIJA   dokaz jednog vremena, svjedočanstvo koje traje, “Prokleta”samo u stranici davnih dana, sadašnjost sadržana u zrnu kafe i kocki šećera, porušenih zidova, slobodom okupana, u ...
by Redakcija
 

 

 

Poezija Rijada Arifovića

Rijad Arifović   Šutnja   U sumrak na putu od pamuka sreo sam čovjeka koji je stihovima kovao sablje ukrašene čipkama riječima koje su mirisale na jabuke potapao španske lađe Ne rekosmo ništa šutnjom ispisas...
by Redakcija
 

 
 

Adisa Muhović: Čaj od dunje

Adisa Muhović   Čaj od dunje   Draga majko, voz je stigo u Njemačku i sa njim ja. Spavo sam sinoć na stanici, ali ne brini. Ljeto je i nisam nazebo. Znam da se sekiraš, ali nemoj, kad ti ja velim. Ovdje je sve no...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona