Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

10. Avgusta 2018.
 

Raif Kasi: “Na rubu vremena” – nova knjiga poezije pjesnika Ensera Hodže

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

“Na rubu vremena”, nova knjiga poezije pjesnika Ensera Hodže

Prof. dr. Muhić: „Enser, tumač goranske duše“

 

               Piše: Raif Kasi

 

Danas je, upravo, iz štampe izašla nova knjiga poezije darovitog i već afirmisanog pjesnika Ensera Hodže, „Na rubu vremena“, koji se na svojstven način predstavio čitalačkoj publici na oko 250 stranica, gdje svaka za sebe odiše  njegovom briljantnom poezijom koja razgala i srce i dušu.

 

Enser Hodža, mladi pjesnik iz Gore, rođen je u Restelici u opštini Dragaš, radi i živi u Švicarskoj, piše na bosanskom jeziku podjednako nadahnuto kao  i na goranskom, kako često ume da kaže, „buljbuljskom govoru“, govoru koji  se pronosi diljem vjenčanih masiva Šar planine i dalje putem njegovog pera do, isto tako, gromadnih švicarskih Alpi čiji je česti jahač vremena i prostora njihove beskonačnosti.

Knjiga „Na rubu vremena“, pjesnika Hodže, za koju je briljantnu recenziju napisao akademik prof. dr. Ferid Muhić, je još jedan utkani dragulj u mozaiku književnosti opjevane Gore, izbrušen do, na „rubu vremena“ koje neumitno hrli mimo naše volje i ciljeva, a čije tajne jedino Svevišni zna i dješava se sve Njegovom voljom i odredbom. S’ toga, pjesnik u svojoj knjizi ističe i svoje staze bogobojaznog insana plešući na „Rubu vremena“, bojeći se da ne skluzne u ponor beznađa i kao pjesnik i kao vjernik koji se ne libi da svoje takve misli udene u većini svojih pjesama, kao u pjesmi „Vrijeme“;…Ulog je trajni! //Trošiti vrijeme//U Najviše Ime,//Dok Meleki bezgriješni//Pišu tvoje knjige//Kojima će ti se na koncu,//Zasigurno,//Vrijeme tvoje predočiti//I o tebi svjedočiti…

Sam naziv ove zbirke pjesama „Na rubu vremena“ ima višeslojne dinamične vrijednosti koje se u smisaonom obliku prenose sa pjesnika na čitaoca. Pored bogobojaznosti, drugi dinamični oblik smješten je u smisaonoj formi dubljije studioze, a tiče se same podijeljenosti Gore; na onaj kosovski, i onaj, „sa druge strane vremena“, albanski dio – koji je živio i sada živi odvojeno od svoga goranskog organizma. S’toga, te dvije cjeline, funkcionišu svaka za sebe odvojeno, plešu na „rubu vremena“, kao jedno iskonsko biće sa dva organizma istodobno, a s’jednim umom – goranskim. U tom kontekstu i brige pjesnika Ensera Hodže su opravdane, boji se aveti koja se nadvila i prazni sela goranska, pa nadahnuto pjeva uronjen, negdje, na obroncima Šar planine na „rubu vremena, pogleda ukočenih u svoje rodno selo, u svoj dom, te u pjesmi „Starost u tuđini“, kaže: …“Vidim svoj dom,//Začežnjelo ognjište,//Tu se više ne bajramuje,//Na odžaku,//Gdje je tanki mlaz dima//Nagovještavao topli dom,//Vidim ptičije gnijezdo//Čvrsto sapleteno//…“

Treći dinamični oblik zbirke pjesama „Na rubu vremena“ je satkan u dinamici postojanja insana na ovom dunjaluku, njegovih vrijednosti i zadačama koje su od Svevišnjega dobiveni. Da se ne skrene sa „staze istine“, kao što je u pjesmi posvjećena pjesniku, istraživaču i pripovjedaču, rahmetli Ramadanu Redžeplariju „Gorsko blago“:…// Tamo!,//Na Šar-planini,//Ispod Samovile//„Sedefna tamburaˮ//Svira, pjeva,//Ljude i sve živo raduje//Sakupljenim pjesmama starinskim,//Vjekovima vezenim//…

                Četvrti smisao dinamičnosti Enserove knjige leži u njegovom samom iskrenom biću. Kao vrsni poeta dinamiku vremena i prostora osjeća dušom, jer bol koja do njega dopire razleže se čitavim njegovim bićem, a onda na nepravdu i zločine jaukne, tako jako da se predjeli Šare zatresu, a nepravda pronosi od Šare do Kabana u Siriju i Golanske visoravni u Palestini, kao u pjesmi „Zašto“, insiprisan zadnjim samrtnim pogledom palestinskog dječaka upućen svome dželatu://Zašto…?//Osta mi//Zadaća koju ne napisah,//Pjesme što ne otpjevah,//Pute koje ne pretrčah,//Tim moj – osta bez igrača!//…

Peti sam dio dinamičnosti poezije kod pjesnika Ensera Hodže, u novoj izdatoj knjizi – „Na rubu vremena“, zapazio u iskonskoj ljubavi prema svojoj opjevanoj Šar planini. Ko osjeća, a ipak se ne divi njegovoj poeziji, taj ne osjeća ni ovu velelepnu balkansku ljepoticu, kojoj se pjesnik uvijek iznova divi i uvjek se njoj iznova vraća. Da sa njome ašikuje, šapuće neispričane tajne, ali i razgovara i o ozbiljnim temama; o postojanju, smislu i prolaznosti života, o željama i nadanjima „na rubu vremena“. S’toga smatram da su nadahnuti stihovi o ovoj velelepnoj, planinskoj, vječitoj nevjesti najbolji ikada napisani na ovim prostorima. Izvrsna komporacija u lijepo uređenoj kompozicija u pjesmi „Na šar planini“, kroz muhabet i ašikovanje“: //Apap,//A ti otkrila duak Šara,//Da pomuabetime za ljikota, //Od merak, //Ka biduje ašik?…//Vʼrnalo, grmilo //I crakala ljuto, //Ja, gajret…//Će mi se nasmije sʼnce od zat oblak!///Apap,//A ti otkrila duak Šara,//Da pomuabetime za ljikota, //Od merak, //Ka biduje ašik?…

                Ovih godina, Enserova nevjesta – Šara, svoje vrijeme provodi u samoći tužnoj… Ne bleju više raštrkana bijela jagnjad, sve manje klikču orlovi i sokolovi, milozvučne frule pastira su utihnule, a putnike namjernike skoro se i ne sjeća… Ali,i danas vječno žubore potoci bistri i brzi, i tihi i oprezni koraci njenog „vjerenika“ koji joj redovno dolazi na ašikovanje… I, samo njemu duvak otkriva!Otkriva taj simbol nevinosti i čistote vječite: “Da pomuabetime za ljikota, //Od merak,//Ka biduje ašik?//…

Kao što rekoh, briljantnu recenziju za knjigu pjesama „Na rubu vremena“, pjesnika Ensera Hodže, napisao je akademik prof. dr. Ferid Muhić. Mislim da je to jedinstvena recenzija, jer dolazi od poznavaoca i zaljubljenika u Šar planinu na kojoj je ostavio hiljade i hiljade kilometara, pješaćeći sa jednog na drugi kraj, diveći se njenim ljepotama. Družio se sa orlovima i Šarplanincima, slušao frule i poj ševa zaleglih u duboku travu iz koje je izdisao miris moravice:

„….Treba naglasiti da praktično sve tematske cjeline, iako nisu izdvojene u cikluse, funkcionišu i kao elementi cjeline i kao samostalni ciklusi. Tako na primjer, pjesme posvećene Šar Planini ostvaruju  kvalitet filozofskih meditacija inspirisanih moćnim prisustvom ovog veličanstvenog masiva u životu Gore, kao njena ontološka pretpostavka i metafizička konstanta; u diskretnoj ali u nedvosmisleno prisutnoj harmoniji sa ovom ontološkom perspektivom, elegije i lirske pjesme, posvećene značajnim istorijskim događajima, kao i istaknutim  pojedincima, pjesniku Enseru posebno dragim ljudima Gorancima, svojim finim analitičkim zapažanjima i osebujnim, čvrsto zasnovanim stavovima, stvaraju utisak svojevrsne poetske antropološke studije  goranskog mentaliteta.

Ovom zbirkom, pjesnik Enser Hodža legitimiše se kao veoma kompleksna ličnost i karakterološki prototip tradicionalnog mentaliteta Gorana. U tom kontekstu, on je  iskren i dosljedan musliman – vjernik, ličnost visokih moralnih načela, sa naglašenim integritetom, snažnim osjećajem  invidualnog  i posebno, kolektivnog identiteta. Nenametljiv, bez trunke arogancije, njegov personalni i etnički  dignitet zrači odmjerenošću i samopouzdanjem, Enser Hodža pokazuje izuzetnu osjetljivost i afinitet za rodne predjele Gore, koji ga poetski inspirišu, uzbuđuju i u visokom stepenu određuju osnovne tonove njegove poezije. On je pjsenik koji duboko i iskreno poštuje sopstvenu kulturnu tradiciju, kao što, sasvim  doslijedno, poštuje ljude koji vole i cijene iste vrijednosti, pregaoce i one koji su dali doprinos tim vrijednostima i idealima. Paralelno sa obiljem lirskih momenata, sijevaju snopovi britke beskompromisnosti, ljubavi, melanholije ali i ponosa. Optimizam  i  naglašena edukativna poenta zastupljene su, ponekad diskretno, ponekad naglašeno, kroz cijelu ovu zbirku, navodeći na pomisao da bi, u drugim vremenima, Enser Hodža bio istaknuti prosvjetitelj i čuvar tradicije svojih sunarodnika, kao što je danas nepotkupljiv, doslijedan i  oštar kritičar njihovih slabosti i nedoslijednosti.

Svojim snažnim pjesničkim individualitetom i jasno profiliranim vrijednosnim sistemom, Enser Hodža je, naglasićemo to još jednom, književnosti u cjelini podario je obilje uzbudljivih poetskih doživljaja i izrazito značajnu knjigu koja sama po sebi predstavlja novi stadijum u književnosti na goranskom jeziku.”

Inače je pjesnik Enser Hodža učestvovao na mnogim međunarodnim pjesničkim susretima, gdje je redovno dolazio kući sa vrijednim nagradama. Njegov rijetki pjesnički dar su mnogi prepoznali, pa je rado viđen i dobrodošao na mnogim poetskim takmičenjima širom bivše Juge, ali i u drugim zemljama.

—————————————–

 

 

Bilješka o pjesniku

 

Enser Hodža

Pjesnik i pripovjedač Enser Hodža rođen je  5. maja 1976. godine, u Restelici – SO Dragaš – oblast Gora u prizrenskom regionu, gdje je i završio osnovnu školu. Gimnaziju najprije upisuje u Prizrenu, a završava u Dragašu. Studirao je na Stomatološkom fakultetu u Prištini… Piše priče i pjesme na bosanskom jeziku i lokalnom, goranskom govoru. Oženjen je i otac je troje djece. Bavi se planinarenjem. Autor je mnogih omiljenih fotografija i snimaka, ponajviše sa Šar Planine i švicarskih Alpi, ali i sa drugih mjesta po kojima putuje. Živi i radi u Švicarsrkoj.

Do sada je objavio dvije knjige; prvu zbirku pjesama „Za kogo sme” (Za koga smo) – izdata 2014. godine na goranskom govoru, za koju je predgovor napisao akademik prof. dr. Ferid Muhić na bosanskom jeziku. Iste godine, 2014., ljubiteljima pisane riječi se predstavio novom, drugom knjigom – zbirkom priča iz svoga zavičaja „St’paljke vo kamen” (Stope (tragovi) u kamenu), također štampana na lokalnom goranskom govoru, sa riječnikom turcizama i manje poznatih riječi i izraza prevedenih na bosanskom jeziku. Recenziju je napisao akademik Nazif Dokle, prevedena na bosanskom jeziku. Zbirka je promovisana na „28. Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga”. Pjesnik Hodža, autor je mnogih pjesama na bosanskom jeziku objavljenih u „Avliji” (Rožaj) i drugim sajtovima i časopisima. Učesnik je na književnim manifestacijma:

                Na „7. KNS Međunarodnom književnom susretu” u Sarajevu”, 2015. godine, izabrana mu je pjesma za zajedničku zbirku „Mostovi svjetlosti”,

                 „8. KNS Međunarodni književni susreti” u Sarajevu” 2017. izabira njegovu pjesmu za zajedničku zbirku pod imenom „Paralelni svjetovi”,

                NaKnjiževnom natječaju „Bajramske priče” – za najbolju neobjavljenu bajramsku priču koji je raspisalo KU „Musa Ćazim Ćatićˮ 2017. godine, izabrana mu je priča za zajedničku zbirku.

Na  konkursu „Kulturnog centra Mesopotamija” u Beogradu, 2018. godine, izabrana mu je pjesma za zajedničku zbirku.

Na „Književnom natječaju za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatićˮ za najbolju neobjavljenu pjesmu u 2018. godini – kojeg je raspisalo KU „Musa Ćazim Ćatićˮ, stručni žiri je  izabrao njegovu pjesma za zajedničku zbirku „Sjećaš li se”.                

                Ubrzo biva pozvan i učestvije na „7. Međunarodnom pjesničkom festivalu” – PULA-ROVINJ, kojeg je organizirala „KULTura sNOVA”Udruga za promicanje kulture Zagreb, 2018. godine. Enserova pjesma je također i na ovom natječaju izabrana za zajedničku zbirku „More na dlanu”.

                Na „Književnom natječaju „Bajramske priče” za najbolju neobjavljenu bajramsku priču i bajramsku pjesmu, kojeg je raspisalo KU „Musa Ćazim Ćatićˮ 2018. godine, izabrane su mu i priča i pjesma za zajedničku zbirku.

Poezija pjesnika Ensera Hodže prelazi lokane granice, pa je poznati časopis „HISAR”, kojeg izdaje općina Osmangazi u gradu Bursa – u Turskoj, objavila četiri njegove pjesme prevedene (prepjevane) na turskom jeziku, 2018. godine, što je naišlo na zapaženi publicet među turskim pjesnicima i književnicima.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Prevedena knjiga sa beloruskog jezika „Šuškalo i njegovi prijatelji“

Knjiga za decu i mlade „Šuškalo i njegovi prijatelji“ u prevodu sa beloruskog na srpski jezik Dajane Lazarević, objavljena je u Beogradu, u izdanju KIZ Centra. Knjigu je napisao Aljes Karljukevič, aktuelni Ministar kult...
by Redakcija
 

 
 

Nusmir Muharemović, glumac je čovjek

U avgustovskim noćima, kada nam konačno dođe ljeto da svici zasvijetle, da zrikavci zapjevaju, Studio teatar iz Zenice, ne da plamenu pozorišta da se ugasi, nego ga donosi u dvorište BKZ “Preporod” kao ispričanu bajku...
by Redakcija
 

 
 

Mehmed Meša Delić: Kurban treba biti lijep

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali. Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji. Onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati. (Kur’an, sura Kevser)   Uz moševačko pol...
by Redakcija
 

 

 

Refik Bulić: Priča o fetusu

Oslonjen na lijevu ruku na samoj ivici stola, pisac zamišlja kako napisati priču. Do sada ih je mnogo napisao, ali ova mora biti bolja od svih, mislio je. Dugo je razmišljao o tome. Želio je napraviti nešto nečuveno do ta...
by Redakcija
 

 
 

Crnogorsko narodno pozorište objavilo Konkurs za savremeni domaći tekst

Crnogorsko narodnog pozorište raspisalo je Konkurs za savremeni domaći dramski tekst, čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture. Pravo učešća na Konkursu imaju državljani i državljanke Crne Gore. Mogu se kandidovati samo...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona