Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

6. Januara 2018.
 

Salko Luboder: Metafizička slojevitost plavsko–gusinjskih legendi

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Salko Luboder

Metafizička slojevitost plavsko–gusinjskih legendi

(Recenzija: PLAVSKO – GUSINJSKI KRAJ – Prirodne rijetkosti i legende o njima; autora mr Halila R. Markišića)

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

U sagledavanju sadržaja i vrijednosti ove publikacije, kao rijetko gdje, dolazi do punog izraza smisao već odavno izrečene ocjene da bi se svijet smrzao u hladnoći činjenica da ne postoje mitovi i legende. Mr Halil Markišić kao da se rukovodio dalekosežnim značenjem ovoga, može se kazati, aksiomskog postulata čijom je primjenom zapravo postigao nesvakidašnju gradaciju intelektualne radoznalosti i čitalačkog uzbuđenja. Ozbiljan naučni pristup u izučavanju prirodne baštine plavsko – gusinjskog kraja, kakav mu je inače svojstven, periodično ustupa mjesto mitovima i legendama koje su vezane za određene prirodne objekte, jezera, planine…

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

To su, zapravo, oni pasaži u ovoj publikaciji hibridne strukture koji opuštaju čitaoca i iz svijeta egzaktnih činjenica i naučne strogoće izmješataju ga u čaroliki svijet legendi, magije i mašte. To ovoj knjizi daje poseban karakter i čini je posebno zanimljivom. Takva sadržinska raznorodnost i gotovo neočikivani prelazi sa suvih činjenica na razigranost mašte i narodnog domišljanja knjigu Plavsko–gusinjski kraj – Prirodne rijetkosti i legende o njima svrstava u leteraturu posebne vrste. Upravo, mitovi i legende u ovoj knjizi su predmet intereosvanja ovog recezentskog osvrta.

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

Mitovi i legende su, inače, duhovne tvorevine koje mnogo kazuju o ljudima i krajevima u kojima su nastale i u kojima opstaju. Tako je i slučaju plavsko–gusinjskog kraja. Toliko duhovnog bogastva, zadivljujuća količina i čarolik sadržaj narodnog domišljanja govore o dugoj tradiciji življenja na tim prostora. Legende, mitovi i ostale tvorevine narodnog duha govore da se tamo zaista živjelo, nadalo i maštalo, a ne nikako životarilio. Narodi i krajevi koji imaju tako bogatu baštinu sa fantastičnim sadržajima, mitološkom ostavštinom i legendama koje uzbuđuju ili najblaže rečeno neminovno izazivaju primjetne emotivne i psihičke reakcije imaju izuzetan životodajni potencijal i nescrpnu energiju trajanja.

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

Učini se katkad da legende iz publikacije Plavsko–gusinjski kraj – Prirodne rijetkosti i legende o njima povremeno uzliče na one iz Markesovog Makonda, samo što u našem slučaju one traju i prenose se na svoj način. Ostaju i opstaju zahvaljujući, pored ostalih, Halilu Markišiću, vrijednom pregaocu i čuvaru kulturne i prirodne baštine od izuzetnohg značaja. Već do sada postignuto na tom planu, Markišića visoko uzdiže na pijedestal zalužnika zbog postignuća u izučavanju kulrtune i prirodne baštine plavsko–gusinjskog i rožajskog kraja. Kada je riječ o knjizi Plavsko–gusinjski kraj – Prirodne rijetkosti i legende o njima vrijedno je primijetiti da je autor iskazao posebnu vrstu inventivnosti koja se ogleda u spajanju na prvi pogled nespojivog ili, pak, teško spojivog. Naime, usiduti se da se hladne, egzaktne i činjenice interesntne vrlo ograničenom krugu ljudi koji se bave naukom u istom „pakovanju“ „garniraju“ legendama i mitovima, nije, makar na prvi pogled, očekivano. Međutim, što više odmičite kroz stranice ove knjige uvjeriće te se da to i te kako ima smisla. Pažljivim izučavanjem, inventivnim osmišljavanjem rješenja, Markišić je našao, reklo bi se, svojevrsni „modus vivendi“ koji mu je dao orijentaciju da za određeni prirodni objekat veže prigodnu legendu, mitološku priču ili neki drugi oblik davnašnjeg narodnog pričanja. Istina, legende i mitovi su uzete od zapisivača koji su ih ranije objavljivali u različitim publikacijama. Međutim, date u ovakvom izdavačkom aranžmanu, uz bogate fotografske ilustracije, imaju posebnu vrijednost.

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

Legende o nastanku Plava i Gusinja, o Prokletijama, legenda „Hridski studenac“, kao i one koje se odnose na postanak Plavkog jezera, koje se pojavljuju u više verzija, otvaraju impresivne horizonte imaginativnosti. Zapravo, sve legende date u ovoj knjizi imaju teško opisivu ljepotu, snagu kojom djeluju na čitaoca i oslobađaju nevjerovatnu količinu inspirativnosti. Svakako, metefizička slojevitost plavsko–gusinjskih legendi ostavlja dubok i posebnim doživljajem urezan trag. Prosto navode čitaoca da se izmjesti u paraleni svijet jezera,vila i vilenjaka i čudesnih planinskih osama. Sa posebnom pozornošću se primjećuje da i u tom i takvom svijetu ljudi opet žrtvuju sebe i svoje sudbine zarad ljubavi.

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić

Spomenik tragične ljubavi djevojke koja je radije izabrala smrt nego da ljubi onoga koga srce neće, vječno će stajati u vidu planiskog vrha koga nazvaše Đevojački vrh, nakon što je, kako legenda kaže, mlada ljepotica skočila sa visoke stijene pošto nije htjela da se uda za mladića za koga je otac dao. Ni munje i oluje koje udaraju Đevojački vrh, ne mogu vijek vjekova zatrijeti tragove legendarne ljubavi. Tako je bivalo u plavsko–gusinjskim legendama, a i život je svašta donosio kroz vrijeme i trajanje.

.

S A D R Ž A J

 

PREDGOVOR

 

  1. P L A V S K O – G U S I N J S K E P L A N I N E

1.1. SJEVERNA GRUPA PLANINA

1.2. SREDIŠNJA GRUPA PLANINA

1.3.JUŽNA GRUPA PLANINA

1.3.1. BOGIĆEVIČKA PODGRUPA PLANINA

1.3.2. KOFILJAČKA PODGRUPA PLANINA

1.3.3. BJELIČKA PODGRUPA PLANINA

1.3.4. TROJANSKA PODGRUPA PLANINA

1.4. VISITORSKA GRUPA PLANINA

1.5. FLORA

1.6. FAUNA

1.7. EKOSISTEMI

1.8. LEGENDE

1.8.1. LEGENDA O POSTANKU PLAVA I GUSINJA

1.8.2. LEGENDA O VILI PROKLETIJI

1.8.3. KAKO SU PROKLETIJE DOBILE IME

1.8.4. ĐAVOLJI GRAD

1.8.5. KAKO JE PLANINA DIO DOBILA IME

1.8.6. ĐEVOJAČKI KRŠ

1.8.7. KOPILJAN

1.8.8. SAVINO KAMENJE

1.8.9. MRAMORJE NA VISITORU

1.8.10. HRIDSKI STUDENAC

1.8.11. ZELJENINE OČI

1.8.12. RACINA

1.8.13. IZVOR RUŽA

1.8.14. IZVOR KRALJEVAC

1.8.15. KAKO JE VOJNO  SELO DOBILO IME

1.8.16. PUSTA VRATA

1.8.17. VRAGONOS

1.8.18. CIGANSKI GROB

1.8.19. CIKUŠE

1.8.20. IVAN POLJE

1.8.21. PAZARIŠTE

1.8.22. MLADINO KAMENJE

1.8.23. ĐEVOJAČKI KAMEN I ĐEVOJAČKI  GROBOVI

1.8.24. ĐEVOJAČKI KAMEN U ROPOJANI

1.8.25. SMRZNUTI ČOVJEK

  1. P L A V S K O J E Z E R O

2.1. PLAVSKO JEZERO – ZNAČAJAN OBJEKAT PRIRODNE BAŠTINE PLAVA

2.2. LEGENDE O PLAVSKOM JEZERU

2.2.1. LEGENDA O POSTANKU PLAVSKOG JEZERA

2.2.2. PLAVINE SUZE

2.2.3. KAKO JE PLAVSKO JEZERO DOBILO IME

2.2.4. PLAVA

2.2.5. PLAVSKO BLATO

2.2.6. BERBEROV VIR

  1. H R I D S K O J E Z E R O

3.1. LEGENDE O HRIDSKOM JEZERU

3.2.1. KAKO JE HRIDSKO JEZERO DOBILO IME

3.1.2. LJEKOVITA LJEPOTA

3.1.3. DOJILJA I VILA

3.1.4. ČOBANIN I VILA JEZERKINJA

3.1.5. ZELJENINI SVATOVI

 

  1. O S T A L A L E Z E R A

4.1. HOROLAČKO JEZERO (AVDIJINO JEZERO)

4.2. VISITORSKO JEZERO

4.3. JEZERA NA ZELETINU

4.4. JEZERO BJEŠKEĆA (TATARIJSKO JEZERO)

4.5. ROPOJANSKO JEZERO

4.6. JEZERA NA BORU

4.7. GREBAJSKO JEZERO

 

  1. H I D R O L O Š K I F E N O M E N I

5.1. OKO SKAKAVICE

5.2. ALIPAŠINI IZVORI

 

  1. G E O M O R F O L O Š K I  F E N O M E N I

6.1. DOLINA BOGIĆEVICE

6.2. ROPOJANSKA DOLINA

6.3. DOLINA  GREBAJE

6.4. ŠUPLJA VRATA

  1. 5. GRLJA

 

  1. L I T E R A T U R A

 

BILJEŠKA O AUTORU

 

PLAVSKO-GUSINJSKI KRAJ – prirodne rijetkosti i legende o njima, Halil Markišić



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Refik Bulić: Začarana rijeka

Jednom davno, tako davno da se i Beranov djed jedva sjeća toga vremena, tiho je tekla rijeka Toplica i pokretala desetak vodenica raspoređenih na nekoliko kilometara riječnog toka. Beranov djed se malo sjeća toga vremena, k...
by Redakcija
 

 
 

Mešino bockanje – aforizmi Mehmeda Meše Delića

*Puno studenata pada na ispitima. Proklete plave koverte… *Ko će kome nego svoj svome da dođe do – DIPLOME! *Omladina je naše najveće bogatstvo. Već nekoliko godina imamo dobar izvoz! *Odem na Zapad – sve mi paš...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Kino Bosna” Zlatka Lukićića

Kako odavno nisam čitala neki dobar i pametan prozni uradak, predstavljen na Digitalnim knjigama, a nešto malo bolje poznavajući autora Zlatka Lukića, odlučih da to ovog puta, bude roman, jedan iz njegove trilogije, naslov...
by Redakcija
 

 

 

Said Šteta: Odraz u očima

Već dugo imam potrebu da ovo  napišem. Nemam ja pravo misli držati u ropstvu. Jok! Ta  ja sam dovoljno rob. Neka! Znam kome robujem i nije mi teško. Samo Uzvišenom Gospodaru. Ahh, i te misli! Đahkad su na gomili složen...
by Redakcija
 

 
 

Ahmet Ademagić: Priča o prezimenu Bošnjak u Rožajama

Ahmet Ademagić   PRIČA O PREZIMENU BOŠNJAK U ROŽAJAMA   Život piše romane. Ljudske su sudbine nepredvidljive. Ovo je priča  jednoj takvoj ljudskoj sudbini. Ovo je priča o majčinom djedu a mome pradjedu. U Gl...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona