Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

2. Avgusta 2018.
 

Svetlana Sekulić: Bihorski ćilim od jave i sna

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

 

Prikaz iz knjige ,,Razmeđa Bihora”

Priče iz života, one bihorske, nastaju spontano… kada Život zaboli i zajeca Duša… Priče o Bihoru. Zbog Bihora, a u slavu Pisca – nezaboravnog, velikog Ćamila.

Otme se težak uzdah, krene suza, začuje plač, a potom vrisak u noći koji niko ne čuje… I tako, običan insan pod turobnim bihorskim nebom piše svoju ,,veliku priču.” Često nesvjesno, natjeran od onog zvjerskog u čovjeku, provlači nit po nit čvrstog proznog tkanja, i bude mu lakše… Osjeti malu radost, utjehu, jer je djelić svoje ,,muke” utkao u proznu tvorevinu.

Pred očima radoznalog čitaoca promiče neobična galerija muških i ženskih likova, tragičnih, ali očaravajućih u isti mah… Imponuje taj njihov heroizam ,,da se izdrži i ono nadljudsko i pogleda stvarnosti  u oči…” Ženi sa tih prostora nije lako, kriva je za sve i bez stvarne krivice… poput Hasanaginice, te često skonča svoj mladi život, i prije vremena… Bilo od svoje  ili tuđe muške ruke. Pojedini likovi su toliko markantni da prerastaju sredinu i postaju ,,živi spomenici” ljudskosti, ogromne trpeljivosti i požrtvovanja.

Nižu se ,,teške sudbine” na Razmeđi Bihora. Počev od Safije, nesrećne Fetije, blagorodne Sene, naivne Raze čija ljepota postaje ,,fatalna”, pobožne Begzade, tete Nurije sa svojom seharom, Feride i Suzane koje stradaju u ,,cvijetu mladosti”, pa do Avdovice kojoj ,,uzeše obraz” oni koji pogaziše ,,datu besu.” Naslikane oporom bihorskom kičicom sa puno kontrastnih boja… preliva, kao da ,,opominju”iz dubine mraka, bude savjest da pravda, jednom, mora biti zadovoljena. Sve one su, na osoben način, oličenje tipičnog bihorskog miljea, tradicionalnih ,,stega od kojih se teško oslobađa.”Tek na momente, kad im se ukaže prva prava prilika, uzdignu se snagom duha, borbenošću, iznad učmalosti svoje sredine. Ono što ih povezuje, a što nose u svom karakteru jeste upravo ,,vjerovanje ljudima”, u dobrotu i pravdu, od kojih, na kraju, stradaju. Život im, nažalost, nameće okolnostikoje nijesu tražile niti birale (rat, siromaštvo, svaki zijan…) u kojima se ne snalaze. Vremenom propadaju i postaju ,,ruine” (Sena) koje ismijava okolina. Prosvjetna radnica, Safka, doživljava brojna poniženja i razočaranja od neprijateljskih vojnika dok grčevito brani ,,uspomene” – vazu s plavim zumbulima, a vjenčani prsten skriva pod jezikom. Zumbuli nijesu mirisali, bili su ,,bez duše”sve dok nogom nije kročila na slobodnu teritoriju. Ova sugestivna priča ,,krije” u sebi puno simbolike i nosi jaku poruku: ,,Vremena i sjećanja najpouzdanije povezuju mirisi i cvijeće.” Žrtva ,,nesojluka”, tranzicije i degradacije društva bila je i Sena, iz istoimene priče. Umjesto da bude obilato nagrađena  od života zbog svoje ,,izuzetnosti” biva bačena u blato, otuđena, zaboravljena… Tek slučajan susret sa bivšim  školskim drugom, dozivanje njenog imena, trgnuše je, na trenutak, od sivila i vratiše sjećanja….. Bezbrižni dani djetinjstva, škole, igara…. kao da se najednom sliše u tom zvonkom, radosnom uskliku ,,Seno!” Autor vjerodostojno povlači granicu između dva svijeta, tj. gradi kontrast. Koristeći takvo ,,ubojito” stilsko sredstvo ,,svijeta u kome dobro caruje”, sa jedne, i ovog,,sadašnjeg, u kome je novac mjera vrijednosti”, sa druge strane, narator daje svom djelu poseban umjetnički pečat.

Tako, malo po malo, svjedoci ovih ,,bolnih životnih priča”, udruženim snagama, kreativnošću  i maštom, stvaraju bihorski ćilim živopisnih boja, ostavljajući ga u amanet naraštajima. Takav ,,pisani trag” će ih stalno podsjećati koliko su, oni prije njih, voljeli svoj Zavičaj, Tradiciju, Istinu i Pravdu. Nad njima će uvijek lebdjeti ,,Selimov nur”da im ukaže na pravi put, kada se nađu na Razmeđi.

Daleki predak Selim će ih, glasom savjesti, upozoravati ,,da ostanu u svom Bihoru, čuvaju korijene”, rađaju djecu…a ukoliko ih daljina odvuče u tuđinu, ,,neka ponesu bar jedan kamen, djelić zavičaja…”I  to će biti dovoljno… do novog Povratka.

 

Svetlana Sekulić rođena je 1966. godine u Foči, Bosna i Hercegovina. Završila je studije jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Prve godine svog rada započinje u renomiranoj Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, nakon čega zasniva radni odnos u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“, gdje radi više od dvije decenije.

Dugo godina je aktivna u kulturnom životu svoje sredine. Odavno se bavi književnim stvaralaštvom, pa su joj u vezi sa tim publikovani brojni radovi u raznim listovima i časopisima: ,,Arsu“, ,,Tokovima”, ,,Avliji”, ,,Prosvjetnom radu“ i ,,Pobjedi“, nekadašnjem ,,Omladinskom pokretu“, a dugogodišnja je saradnica RTV Crne Gore. Za posebna dostignuća u oblasti kulture i umjetnosti dobitnica je: Zahvalnice ,,Dječjeg saveza“ za ,,izuzetan doprinos razvoju dječjeg stvaralaštva“; Zahvalnice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ za ,,aktivno učešće svojih učenika u brojnim radionicama i saradnju sa njenim Kolektivom“; Plakete SUBNOR-a ,,za mentorstvo u radu sa članovima literarne sekcije“ i zapaženih nagrada koje su osvojene na brojnim literarnim i recitatorskim takmičenjima.

Svoju karijeru krunisala je odbranom magistarskog rada na temu ,,Mikrotoponimi Bandića“, u novembru 2015.godine, na Katedri za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću.

Živi i stvara u Bandićima i  Podgorici.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kenan Sarač: Ništa lično

Kenan Sarač   NIŠTA LIČNO   Mrze me jer sam Fočak, Mrze me jer sam rođen tu, u Međurječju, Mrze me jer sam rođen u centru tog šehera, Mrze me jer pišem…   Mrze me jer pronalazim i čitam knjige o ...
by Redakcija
 

 
 

Sead Salihović: Spomen park u Koraju

Fotografije poslao: Sead Salihović, rođen sam 1969. godine u Koraju, općina Lopare. Osnovnu školu završio u Koraju. Srednju Ekonomsku školu završio u Brčkom. Ekonomski fakultet završio u Tuzli. Zaposlen u JU Mješovita...
by Redakcija
 

 
 

Poezija Dejana Ivanovića

Dejan Ivanović     BURA Prijateljima iz Dalmacije   Vitla bura, u ovo doba kao i obično… Škripe hladna lica strmih pločastih ulica, uskih, stare kuće kamenih fasada stoje jednolično, ćute uspravne, z...
by Redakcija
 

 

 

Natpis na kuli Rašića u Gusinju

Natpis na kuli Rašića u Gusinju   Prijevod: O, Gospodaru, srećom počasti ovo mjesto Onaj koji dođe neka sa srećom dođe Onaj koji ode neka sa mirom ode Vlasnik Mustafa sin Ramazanov (Majstor) Debranin Abdullah, godin...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Pismo za Suadu T.

Dušan Dojčinović   Pismo za Suadu T.   Nisam čitao, tvoja pisma, draga Suada, još od onda, kada je tvoje pismo ocu rudaru, rasplakalo ceo region. I bilo najčitanije. Ne sećam se koliko je imalo pregleda. Znam d...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona