Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

2. Avgusta 2018.
 

Svetlana Sekulić: Bihorski ćilim od jave i sna

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

 

Prikaz iz knjige ,,Razmeđa Bihora”

Priče iz života, one bihorske, nastaju spontano… kada Život zaboli i zajeca Duša… Priče o Bihoru. Zbog Bihora, a u slavu Pisca – nezaboravnog, velikog Ćamila.

Otme se težak uzdah, krene suza, začuje plač, a potom vrisak u noći koji niko ne čuje… I tako, običan insan pod turobnim bihorskim nebom piše svoju ,,veliku priču.” Često nesvjesno, natjeran od onog zvjerskog u čovjeku, provlači nit po nit čvrstog proznog tkanja, i bude mu lakše… Osjeti malu radost, utjehu, jer je djelić svoje ,,muke” utkao u proznu tvorevinu.

Pred očima radoznalog čitaoca promiče neobična galerija muških i ženskih likova, tragičnih, ali očaravajućih u isti mah… Imponuje taj njihov heroizam ,,da se izdrži i ono nadljudsko i pogleda stvarnosti  u oči…” Ženi sa tih prostora nije lako, kriva je za sve i bez stvarne krivice… poput Hasanaginice, te često skonča svoj mladi život, i prije vremena… Bilo od svoje  ili tuđe muške ruke. Pojedini likovi su toliko markantni da prerastaju sredinu i postaju ,,živi spomenici” ljudskosti, ogromne trpeljivosti i požrtvovanja.

Nižu se ,,teške sudbine” na Razmeđi Bihora. Počev od Safije, nesrećne Fetije, blagorodne Sene, naivne Raze čija ljepota postaje ,,fatalna”, pobožne Begzade, tete Nurije sa svojom seharom, Feride i Suzane koje stradaju u ,,cvijetu mladosti”, pa do Avdovice kojoj ,,uzeše obraz” oni koji pogaziše ,,datu besu.” Naslikane oporom bihorskom kičicom sa puno kontrastnih boja… preliva, kao da ,,opominju”iz dubine mraka, bude savjest da pravda, jednom, mora biti zadovoljena. Sve one su, na osoben način, oličenje tipičnog bihorskog miljea, tradicionalnih ,,stega od kojih se teško oslobađa.”Tek na momente, kad im se ukaže prva prava prilika, uzdignu se snagom duha, borbenošću, iznad učmalosti svoje sredine. Ono što ih povezuje, a što nose u svom karakteru jeste upravo ,,vjerovanje ljudima”, u dobrotu i pravdu, od kojih, na kraju, stradaju. Život im, nažalost, nameće okolnostikoje nijesu tražile niti birale (rat, siromaštvo, svaki zijan…) u kojima se ne snalaze. Vremenom propadaju i postaju ,,ruine” (Sena) koje ismijava okolina. Prosvjetna radnica, Safka, doživljava brojna poniženja i razočaranja od neprijateljskih vojnika dok grčevito brani ,,uspomene” – vazu s plavim zumbulima, a vjenčani prsten skriva pod jezikom. Zumbuli nijesu mirisali, bili su ,,bez duše”sve dok nogom nije kročila na slobodnu teritoriju. Ova sugestivna priča ,,krije” u sebi puno simbolike i nosi jaku poruku: ,,Vremena i sjećanja najpouzdanije povezuju mirisi i cvijeće.” Žrtva ,,nesojluka”, tranzicije i degradacije društva bila je i Sena, iz istoimene priče. Umjesto da bude obilato nagrađena  od života zbog svoje ,,izuzetnosti” biva bačena u blato, otuđena, zaboravljena… Tek slučajan susret sa bivšim  školskim drugom, dozivanje njenog imena, trgnuše je, na trenutak, od sivila i vratiše sjećanja….. Bezbrižni dani djetinjstva, škole, igara…. kao da se najednom sliše u tom zvonkom, radosnom uskliku ,,Seno!” Autor vjerodostojno povlači granicu između dva svijeta, tj. gradi kontrast. Koristeći takvo ,,ubojito” stilsko sredstvo ,,svijeta u kome dobro caruje”, sa jedne, i ovog,,sadašnjeg, u kome je novac mjera vrijednosti”, sa druge strane, narator daje svom djelu poseban umjetnički pečat.

Tako, malo po malo, svjedoci ovih ,,bolnih životnih priča”, udruženim snagama, kreativnošću  i maštom, stvaraju bihorski ćilim živopisnih boja, ostavljajući ga u amanet naraštajima. Takav ,,pisani trag” će ih stalno podsjećati koliko su, oni prije njih, voljeli svoj Zavičaj, Tradiciju, Istinu i Pravdu. Nad njima će uvijek lebdjeti ,,Selimov nur”da im ukaže na pravi put, kada se nađu na Razmeđi.

Daleki predak Selim će ih, glasom savjesti, upozoravati ,,da ostanu u svom Bihoru, čuvaju korijene”, rađaju djecu…a ukoliko ih daljina odvuče u tuđinu, ,,neka ponesu bar jedan kamen, djelić zavičaja…”I  to će biti dovoljno… do novog Povratka.

 

Svetlana Sekulić rođena je 1966. godine u Foči, Bosna i Hercegovina. Završila je studije jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Prve godine svog rada započinje u renomiranoj Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, nakon čega zasniva radni odnos u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“, gdje radi više od dvije decenije.

Dugo godina je aktivna u kulturnom životu svoje sredine. Odavno se bavi književnim stvaralaštvom, pa su joj u vezi sa tim publikovani brojni radovi u raznim listovima i časopisima: ,,Arsu“, ,,Tokovima”, ,,Avliji”, ,,Prosvjetnom radu“ i ,,Pobjedi“, nekadašnjem ,,Omladinskom pokretu“, a dugogodišnja je saradnica RTV Crne Gore. Za posebna dostignuća u oblasti kulture i umjetnosti dobitnica je: Zahvalnice ,,Dječjeg saveza“ za ,,izuzetan doprinos razvoju dječjeg stvaralaštva“; Zahvalnice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ za ,,aktivno učešće svojih učenika u brojnim radionicama i saradnju sa njenim Kolektivom“; Plakete SUBNOR-a ,,za mentorstvo u radu sa članovima literarne sekcije“ i zapaženih nagrada koje su osvojene na brojnim literarnim i recitatorskim takmičenjima.

Svoju karijeru krunisala je odbranom magistarskog rada na temu ,,Mikrotoponimi Bandića“, u novembru 2015.godine, na Katedri za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću.

Živi i stvara u Bandićima i  Podgorici.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

PREDSTAVLJENA KNJIGA “NOMAD NA ŠTIKLAMA” SANJE RADULOVIĆ

Knjiga “Nomad na štiklama” autorice Sanje Radulović iz Doboja promovisana je u Narodnoj biblioteci “Branko Radičević” u Derventi – pišu Posavskenovosti.com Radulovićeva je rekla da je djelo p...
by Redakcija
0

 
 

8. konkurs časopisa ”Avlija” za najbolju kratku priču i pjesmu za 2018. godinu

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme AVLIJA iz Rožaja raspisala je 8. međunarodni konkurs/natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču i pjesmu u regionu za 2018. godinu. Konkurs je otvoren od 1...
by Redakcija
 

 
 

Jovanka Božić: Antifašistički spomenici u Valjevu (FOTO)

Fotografije snimila profesor sociologije Jovanka Božić (1953) Valjevo. Bavi se poezijom, prozom, slikarstvom. Dobitnica nagrada za književno stvaralaštvo. Zastupljena u antologijama, zbornicima. Objavljuje u listovima i ča...
by Redakcija
0

 

 

Zlatno pero: Međunarodni konkurs za ljubavnu prozu i poeziju

Naš i vaš književni klub “Zlatno pero” Knjaževac raspisuje još jedan, VI Međunarodni književni konkurs, a tema je slobodna. Konkurs je otvoren do 31. decembra 2018. godine do kada su i uplate za knjige. Štam...
by Redakcija
 

 
 

Mersiha Džafić: Isprati me

Mersiha Džafić   Isprati me   Isprati me Po nestanku ezana, nebu usta vezana. Kome li bašluci smorni Sklope krila Duž oteđalenog leakrila?   Isprati me Užitkom r’ječi zasebne Brokate stižu spaljene....
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona